DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 79     <-- 79 -->        PDF

vjerojatno autor dobio znatno veći iznos strukturnih elemenata, napose volumena. Slično se može primijetiti na temelju obilježja glavne vrste drveća hrasta crnike. Temeljnica je 1988. godine iznosila 20,11 m2/ha, a volumen 88,55 m3. Rezultati ovog istraživanja pokazuju iznos temeljnice od 28,81 m2/ha i volumen od 149,21 m3. Ukupni volumen hrasta crnike na TPP 57 povećao se za 60,66 m3. Markotić (1997) za crniku dobiva također neobjašnjivo veliki volumen od 241,95m3/ha. Za lovor dobiva 11,84m3/ha, crni jasen 32,08m3/ha, čempres 4,79m3/ha, tršljike 10,37m3/ha, zelenike 11,68m3/ha i planike 15,77m3/ha (tablica 7).
Iz Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu Brijuni (2003.-2012.) za predjel Turanj (odjel 24a) naveden je broj od 402 stabla crnike po hektaru, a ostalih vrsta 475, što je ukupno 877 stabala po hektaru. Temeljnica za crniku je 18,04 m2/ha, a za ostale vrste 8,07 m2/ha, što znači da je ukupna temeljnica 26,11 m2/ha. Volumen crnike je 125 m3/ha, a ostalih vrsta 43 m3/ha. Za cijeli predjel je onda ukupni volumen 168 m3/ha. Volumni prirast za crniku je 2,50 m3/ha, a za ostale vrste 0,21 m3/ha, dakle sveukupni prirast sastojine je 2,71 m3/ha. S obzirom na metodu izmjere pri izradi Programa gospodarenja za GJ Brijuni (2003.-2012.) i totalnu izmjeru provedenu prilikom ovog istraživanja, podaci su kompatibili, što se vidi iz drvne zalihe (volumena). Prema navedenim elementima strukture sastojine na TPP 57 može se zaključiti kako je ova sastojina u optimumu svoga razvoja i da predstavlja dobro razvijenu srednju šumu, a elementi strukture detaljnije su prikazani u tablicama 8. (izmjera 1988.) i 9. (izmjera 2017.).
Struktura sastojine se ne promatra kao stalna veličina. Postojanje vremenske sastavnice i njezin utjecaj na promjene strukture sastojine posebno su važni. Stanišni uvjeti, prirodna klimatsko-vegetacijska obilježja i razvojni stadiji tijekom vremena stalno doživljavaju dinamične promjene koje su posljedica rasta i izlučivanja stabala, kao i različitih poremećaja (biotičkih, klimatskih). Prikazivanje, utvrđivanje i razmatranje strukture sastojine najčešće se zasniva na krivuljama raspodjele broja stabala po debljinskim stupnjevima, u kojima je zavisna varijabla (os y) broj stabala po hektaru, a nezavisna varijabla (os x) prsni promjer, odnosno debljinski stupanj (Čavlović, 2013).
Ukupan broj stabala nešto je veći 2017. godine nego što je bio 1988. Tome pridonosi velik broj stabala u nižim debljinskim stupnjevima, posebice lovora, što utječe na oblik krivulje strukture sastojine koja ima prijelazni oblik (Slika 9). No na slici 10., kako navode Pranjić i Lukić (1986) distribucije prsnih promjera hrasta crnike su unimodalne desno skošene, tipične za jednodobne sastojine crnike i struktura poprima zvonolik oblik.