DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Sastojinska visinska krivulja kao element strukture pokazatelj je dobi sastojine i kvalitete staništa. Ona za određenu dob sastojine prikazuje stohastičku ovisnost visine stabala o prsnom promjeru (Čavlović 2013). Struktura drvena zalihe sastojine označava raspodjelu drvne zalihe prema vrstama drveća te, posebno, raspodjelu drvne zalihe pojedinih vrsta drveća i ukupne drvne zalihe prema debljinskim stupnjevima ili debljinskim razredima (Čavlović, 2013). Volumen sastojine na TPP 57 najviše je akumuliran u srednjim debljinskim stupnjevima, dok ga očekivano najmanje ima u najnižim i najvišim debljinskim stupnjevima. Također, ponovno možemo gotovo izjednačiti volumen hrasta crnike na plohi s ukupnim volumenom, ostale vrste pojavljuju se većinski u sloju grmlja, manjih su dimenzija, tek poneki crni jasen (Fraxinus ornus L.) dostiže dimenzije srednjih debljinskih stupnjeva. Struktura i količina drvne zalihe pojedinih sastojina može se kretati u širokom rasponu, ovisno o sastavu vrsta drveća, bonitetu, dobi i načinu gospodarenja. U jednodobnim sastojinama na iznos i strukturu drvne zalihe utječu dob, bonitet i sastav vrsta drveća (Čavlović 2013). Iz tog razloga na slici 12. prikazan je ukupan volumen sastojine 1988. godine i stanje kakvo je danas. Iz prikaza strukture drvne zalihe jasno je vidljiva akumulacija volumena kroz vrijeme, odnosno porast volumena s povećanjem dobi sastojine. Danas je veći broj stabala koncentriran oko srednjih debljinskih stupnjeva nego što je to bio 1988. godine i volumen je veći za iznos koji bi okvirno odgovarao volumnom prirastu hrasta crnike za proteklo razdoblje. Uzimajući volumen kao reprezentativan pokazatelj sukcesije lako se iz priloženog da pratiti pozitivan sukcesivan razvoj, ali i značaj hrasta crnike u tom procesu. Analiza vegetacije na trajnoj pokusnoj plohi 57 –Analysis of vegetation on permanent test surface 57 Prema Programu gospodarenja za GS Brijuni (2003.-2012.) sastojina unutar rezidencijalnog parka Bijele vile dijelom je nastala iz sjemena, a dijelom iz panja. Sastojina na TPP 57 gusta je, gotovo neprohodna, vertikalno ispunjena u svim slojevima. U sloju drveća najzastupljeniji je hrast crnika, dok je sloj grmlja izrazito bujan i gust, a najviše ima lovora. Sloj prizemnog rašća također je razvijen, uglavnom ga ispunjavaju ponik i pomladak crnike, lovora i drugih vrsta, a pojavljuju se još i bodljikava veprina (Ruscus aculeatus L.), oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius L.), tetivka (Smilax aspera L.) i druge. Skeletnost mjerene plohe je zanemariva, vidljiv je tek pokoji kamen na površini. No, zamjetni su procesi humifikacije i kao produkt toga debeli sloj listinca od 2 do 5 cm, što omogućuje bujan rast i razvoj vegetacije. Stabla unutar TPP 57 dobrog su zdravstvenog stanja, bez zamjetnih znakova oboljenja, s obzirom da je cijelo područje ograđeno nema šteta od divljači. Zbog zamjetnog gustog sloja grmlja i prizemnog rašća istraženo je i stanje ponika i pomlatka i to na način da su se osnovale privremene pokusne plohe unutar površine TPP 57. Osnovano je pet privremenih pokusnih ploha, svaka veličine 5 x 5 m i to tako da se najbolje obuhvate što raznolikiji dijelovi trajne pokusne plohe. Struktura ponika i pomlatka iskazana je po visinskim klasama od 25 (1-450) cm i po vrstama drveća, a u tablici 11. iskazane su vrijednosti za svaku vrstu drveća posebno, ukupna vrijednost svake klase i svake vrste i vrijednosti po hektaru. Iz prikazanih rezultata vidljivo je kako lovora ima zamjetno najviše, zabilježeno je 557 biljaka na pokusnim plohama, odnosno 44 560 biljaka po hektaru, te je prisutan u gotovo svim visinskim klasama. Crnike ima u prve dvije visinske |