DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 83     <-- 83 -->        PDF

klase (do 50 cm) što upućuje na dobru klijavost žira. Osim navedenih, zabilježen je još ponik i pomladak crnog jasena (Fraxinus ornus L.), također dominantno u prvim visinskim klasama, i širokolisne zelenike (Phillyrea latifolia L.). Ukupno je zabilježeno 1012 biljaka svih vrsta, najviše u prvoj klasi (1-25 cm), odnosno u razvojnom stadiju ponika.
Markotić (1997) na plohi veličine 300m2 vrši izmjeru ponika i pomladka ne po visinskim klasama već biljke do 4 cm promjere i jednogodišnji ponik. Od pomladka do 4 cm promjera od ukupno evidentiranih 437 biljaka dominantan je lovor sa 286 biljaka, crni jasen 33, crnika 31. Ostalo čine zelenika, lemprika, veprina, tetivika, bršljan. Ponika je evidentirano 1083, od čega najviše ima lovora 603, crnog jasena 69 i crnike 29 biljaka.
Rezultati dobiveni ovim istraživanjem mogu se upotrijebiti za daljnje mjerenje i praćenje prirodne obnove šume na TPP 57.
ZAKLJUČAK
CONCLUSION
Na oko tri kilometra od istarskog kopna smjestio se Nacionalni park Brijuni, otočje koje se odlikuje očuvanim kopnenim i morskim ekosustavima tipičnim za sjevernojadransko podneblje. Ono što ovaj Nacionalni park čini specifičnim je sprega prirodnih i antropogenih elemenata, među kojima je ostvaran izuzetan sklad. Glavnina spomeničke baštine i najbolje očuvane zajednice šume hrasta crnike nalaze se na najvećem otoku, Velikom Brijunu.
Šuma hrasta crnike i crnoga jasena (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958) na hrvatskoj obali je rijetko gdje sačuvana na većim površinama, što ju čini jednom od osobitosti brijunskog otočja. Iz tih razloga formirane su dvije trajne pokusne plohe za praćenje ekosustava na Velikom Brijunu: jedna u ograđenom prostoru rezidencijalnog parka Bijele vile (br. 57) i druga u slobodnom prostoru u predjelu Mrtvi vrh (br. 56).
Istraživanje na kojemu se temelji ovaj rad provedeno je u svibnju 2017. godine na obje trajne pokusne plohe, u sklopu čega su analizirana vegetacijsko-ekološka obilježja tih sastojina. Dobiveni rezultati uspoređeni su sa posljednjom cjelovitom izmjerom istih ploha iz 1988. godine, a također se mogu upotrijebiti za daljnja buduća praćenja sastojina na ovim plohama.
Nat temelju obrađenih podataka utvrđene su velike razlike između mjerenih površina. Za trajnu pokusnu plohu 56, veličine 1 ha, utvrđene su vrijednosti: 497 stabala, ukupne temeljnice 21,01 m2/ha i volumena 110,90 m3. Istodobno, za trajnu pokusnu plohu 57 ustanovljeni su sljedeći rezultati: 2634 stabla, ukupne temeljnice 35,30 m2/ha i volumena 179,45 m3.