DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2022 str. 37 <-- 37 --> PDF |
osiguravajuće društvo te su identificirali uzroke industrijskih nesreća, uključujući „nesigurne postupke zaposlenika“ i „nesigurne mehaničke ili fizičke uvjete“. Isti autori razvili su „model pet domina“ uzroka nesreća, koji prikazuje slijed nesreće kao uzročni lanac događaja, predstavljen kao domina koja se prevrću u lančanoj reakciji (slika 1). Međutim, ako se niz prekine uklanjanjem jednog ili više uzročnih čimbenika, nesreća se neće dogoditi (Marsden 2017). Kasnijim istraživanjima identificirano je više uzroka nesreća te je veći naglasak stavljen na sustav uzroka (Petersen, 1990). Tipične nesreće imaju najmanje tri uzroka: (1) osnovni ili temeljni uzroci (npr. upravljanje sigurnošću); (2) neizravni uzroci (npr. nesigurni uvjeti/radnje); i (3) izravni/bliski uzroci (npr. pogođen granom) Šumarski sektor je u mnogim nacionalnim gospodarstvima među djelatnostima s najvećim rizikom od ozljeda (Gejdoš i dr. 2019, Garland i dr. 2020). U današnjem radnom okruženju na rizik od nastanka ozljede ne utječu samo čimbenici radnog okoliša, postupci radnika i razina mehaniziranosti, već važan značaj ima stručna osposobljenost radne snage, čija kvaliteta i transparentnost provedbe značajno utječe na budući rizik od nastanka ozljede. Vrlo značajna komponenta u procesu razvoja kulture sigurnosti je radna tehnika, koja prema Martiniću i Matijeviću (1999) čini značajnu osobnu odliku radnika i koja sjedinjuje obučenost, vještinu, navike i iskustvo te presudno utječe na mnoge aspekte radnikovog rada. S gledišta gospodarskog rezultata, viša razina radne tehnike znači i manje troškove po jedinici proizvodnje. Takve manje troškove, npr. pri sječi i izradi moguće je postići jedino kvalitetno izrađenim drvnim sortimentima, uz strukovno pravilan i siguran rad. S druge strane, propusti i manjkavosti glede radne tehnike znače izravne štete vezane uz sam predmet rada te značajne neizravne i izravne gubitke uslijed ozljeda radnika (Martinić i Matijević 1999). Iz dosadašnje prakse razvijenih zemalja poznato je da je proaktivno osposobljavanje radnika, odnosno unapređenje i osvježavanje znanja radnika primarni činitelj uspješnosti šumskog rada. Drugi ključni činitelj povećanja uspješnosti kod šumskih radova je razvoj kulture sigurnosti u poduzeću. Prema Poji i Potočniku (2017) manja frekvencija ozljeda na radu može se postići kroz bezuvjetnu predanost kulturi sigurnosti na svim organizacijskim razinama. Naime, kultura sigurnosti može se shvatiti kao supkultura tj. dio ukupne organizacijske kulture koja utječe na stavove i ponašanja te paralelno djeluje na razinu sigurnosti u organizaciji (Hale, 2000). Iako je tehnološki napredak i sustav upravljanja zaštitom na radu uvelike pridonio stvaranju sigurnijeg svijeta, uvođenje i unapređenje kulture sigurnosti na radnom mjestu ključ je daljnjih poboljšanja. Prema Haleu i Hovdenu (1998) sustavi upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu nisu učinkoviti na radnim mjestima s nerazvijenom kulturom sigurnosti. Međunarodna organizacija rada (ILO) također je primijetila da je ključni element upravljanja zaštitom na radu i zdravlja promicanje kulture prevencije u poduzeću (ILO 2009). Stoga, uvođenje proaktivne kulture sigurnosti može dovesti do daljnjeg smanjenja ozljeda na radu i bolesti (Nielsen 2013, Kim i dr. 2016). 3. MATERIJALI I METODE MATERIALS AND METHODS Kod istraživanja radne tehnike šumskih radnika na razini šumarije te obrazaca ozljeda na radu u hrvatskom šumarstvu na razini poduzeća i djelatnosti, primijenjen je metodološki |