DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2022 str. 45     <-- 45 -->        PDF

stanje rizika predmetne profesije zbog svrstavanja šumarstva u skupnu djelatnost s poljoprivredom i ribarstvom.
Iako su tehnološki napredak i sustavi upravljanja sigurnošću na radnom mjestu uvelike pridonijeli stvaranju sigurnijeg svijeta, uvođenje i poboljšanje sigurnosne kulture na radnom mjestu ključ je daljnjih poboljšanja (Kim i dr. 2016). Ključni čimbenici, poput učinkovite komunikacije i osposobljavanja, izgradnje odnosa i povjerenja te pristupačnog sustava prijavljivanja potencijalnih opasnosti, kamen su temeljac poduzeća s proaktivnom kulturom sigurnosti. Jedno do mogućih rješenja je osnaživanje sigurnosti upravljanja gdje će prema Burgess-Limericku i dr. (2007) aktivno sudjelovanje pomoći u preobrazbi kulture prema sigurnosti te pružiti prostor šumski radnicima sjekačima da pokažu svoju predanost prema sigurnosti pri radu svojem nadzorniku, suradnicima i sebi samome. Dodatno, moguće je usvojiti sustav poticaja/nagrada za dobro sigurnosno ponašanje, što može potaknuti radnika sjekača da sustav mjera zaštite na radu vide ne samo kao „pravilo“ već kao vrijednost koja je koristila njihovom radu.
Poželjna kultura sigurnosti u šumarstvu RH bila bi ona u kojoj svi zaposlenici smatraju sigurnost kao važnu stvar i ponašaju se na način da daju prioritet vlastitoj sigurnosti, kao i sigurnosti ljudi oko sebe. To uključuje korištenje odgovarajuće osobne opreme, pridržavanje sigurnosnih pravila te općenito vlastitu svjesnost sigurnosti i sigurnih postupaka u svakom trenutku. Stoga, potrebno je razvijati i unapređivati kulturu sigurnosti, sinergijskim i zajedničkim naporima ključnih dionika u šumarskom sektoru, te promijeniti fokus promatranja pitanja zaštite na radu s točke marginalne važnosti ili troškova prema točci primarne važnosti ili ulaganja.
Zahvala – Acknowledgements
Istraživanje je financirala Hrvatska zaklada za znanost u okviru projekta „Povećanje konkurentnosti šumarskog sektora kroz razvoj kulture sigurnosti (ForSaf2024)“, broj projekta IP-2020-02-7637.
6. LITERATURA
REFERENCES
Albizu-Urionabarrenetxea, P., 2012: Diagnóstico de la seguridad en los aprovechamientos forestales a partir de registros empresariales, bases de datos oficiales y muestreos de campo: propuestas de actuación. Doctoral Thesis, ETSI Montes, UPM
Ambrosio Torrijos, Y., E. Tolosana Esteban, S. Vignote Peña, M. Garasa, 2001: Analysis of occupational health and safety in forest harvesting and thinning in Spain. Chapingo Journal 7: pp. 55–65.
Bošnjak, I., 2021: Analiza ocjene radne tehnike radnika sjekača u šumariji Krapina za razdoblje 2014. do 2018. godine. Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije.
Burgess-Limerick, R., L. Straker, C. Pollock, G. Dennis, S. Leveritt, S. Johnson, 2007: Participative ergonomics for manual task in coal mining. International Journal of Industrial Ergonomics 37(2): pp. 145–155.
Cividino, S.R.S., A. Colantoni, M. Vello, D. Dell’Antonia, O. Malev, R. Gubiani, 2015: Risk Analysis of Agricultural, Forestry and Green Maintenance Working Sites. Contemporary Engineering Sciences 27(8): pp.1257-1266.
Efthymiou, P.N., 2008: Wood Harvesting. Aristotle University of Thessaloniki, Thessaloniki.
Enez, K., Topbas, M., Acar, H.H., 2014: An evaluation of the occupational accidents among logging workers within the boundaries of Trabzon Forestry Directorate, Turkey. International Journal of Industrial Ergonomics 44(5): pp. 621-628.
European Union information agency for occupational safety and health (EU-OSHA), 2008: E-Fact 29 Occupational Safety and Health in Europe’s Forestry Industry; European Agency for Safety and Health at Work: Bilbao, Spain, pp. 13.
Garland, J.J., 2018: Accident reporting and analysis in forestry: guidance on increasing the safety of forest work. Forestry Working Paper No. 2. Rome, FAO.
Gejdoš, M., M. Vlčkova, Z. Allmanova, Ž. Blažova, 2019: Trends in Workplace Injuries in Slovak Forest Enterprises. Int. J. Environ. Res. Public Health 16, 141; doi:10.3390/ijerph16010141
Grzywinski, W., L. Sawa, A. Nowik, G. Nowicki, 2013: Structure of work accidents in the Regional Directorate of the State Forests in Szczecinek in the years 1990–2009. Sylwan 157: pp. 403–411.
Grzywinski, W., J. Skonieczna, Z. Jelonek, A. Tomczak, 2020: The Influence of the Privatization Process on Accident Rates in the Forestry Sector in Poland. Int. J. Environ. Res. Public Health 17, 3055; doi:10.3390/ijerph17093055
Hale, A.R., J. Hovden, 1998: Management and culture: the third age of safety. In: Feyer A-M, Williamson A, editors. Occupational injury: risk, prevention and intervention. London (UK): Taylor & Francis, pp. 129-66.
Hale, A.R., 2000: Culture’s confusions. Safety Science 34, pp. 1–14.
Heinrich, H.W., D. Petersen, N. Roos, 1980: Industrial accident prevention: a safety management approach. New York, USA, McGraw-Hill.
International Labour Organization (ILO), 1991: Occupational Safety and Health in Forestry. Report II, Forestry and Wood Industries Committee, Second Session. Geneva: ILO.
International Labour Organisation (ILO). Occupational Injuries [online]. Available from: https://www.ilo.org/ilostatfiles/Documents/description_INJ_EN.pdf, [Accessed on 25 April 2021].
International Labour Organization (ILO), 2009: Information on decent work and a health and safety culture [online]. Geneva (Switzerland): Office, 2009. Available from: http://www.ilocarib.org.tt/portal/index.php?option¼com_content&task¼view&id¼1138&Itemid¼1141, [Accessed on 15 March 2019].
Kim, Y., J. Park, M. Park, 2016: Creating a Culture of Prevention in Occupational Safety and Health Practice. Safety and Health at Work 7 (1): pp. 89-96.
LaBelle, J., 2000: What do accident truly cost? Professional Safety 45(4): pp. 38–42.
Landekić, M., 2010: Organizacijska kultura i sigurnost pri radu u hrvatskom šumarskom sektoru: Prikaz aktualnih istraživanja