DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2022 str. 60 <-- 60 --> PDF |
klasifikacije i vrednovanja istraživanih krajobraza trebaju biti preporuke pomoću kojih se donose dugoročne strategije razvoja i korištenja. Uređenjem i obnovom parka treba naglasiti sve njegove vrijednosti koje se trebaju valorizirati u širem kontekstu Hobera. Dobiveni rezultati daju doprinos postizanja ravnoteže između zaštite i razvoja. Ključne riječi: park-šuma Hober, krajobraz, valorizacija, revitalizacija, zaštita UVOD INTRODUCTION Gubitak identiteta gradskog parka i park-šume Hober događa se dugi niz godina kao posljedica nedostatka neophodnih mjera održavanja, uslijed širenja naselja i izostanka potreba i kulture građana, što uvjetuje njegovu degradaciju i gubitak kompozicijske osnove. Nedostatak istraživanja i željom za obnovom i uređenjem ovog vrijednog prostora dovelo je zone ugroženosti sve do samih granica parka, ali i unutar njega. Danas Grad Korčula prepoznaje vrijednosti gradskog parka Hober, čije je vrednovanje neophodno ne bi li ga se obnovilo i vratilo u funkciju. Cilj je rada inventarizirati, analizirati i valorizirati postojeće stanje prostora gradskog parka i park-šume Hober u kontekstu ukupnog područja Hobera, u odnosu na stanje kroz povijest i danas, te obrazložiti njegovu vrijednost i mogućnosti uređenja i obnove. Što je i analogno prema Obad-Šćitarocijevoj (1992) kategorizaciji vrijednosti. Tako prostornu vrijednost prepoznajemo iz osobite kvalitete smještaja u gotovo izvornom prirodnom krajobrazu iz kojeg proizlaze i iznimne vizualne kvalitete. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti međusobno se isprepliću i međusobno uvjetuju, iz čega proizlazi činjenica da kulturno i prirodno nasljeđe predstavljaju harmoničnu cjelinu, čiji su elementi nedjeljivi i koje kao takve treba održavati. Kako u svom radu navodi Fabris (2001), prva asocijacija kod spomena otoka Korčule je ljeto, a s njim i turizam, more, brodovi koji nas neizbježno vežu za prirodu, a u prirodnom pogledu Korčula je u zavidno dobrom položaju kao jedan od najšumovitijih otoka na Jadranu. Onofri (1997) ističe: “da su vazdazeleni brežuljci Hober, Baterija, Forteca, te poluotoci Punta Luke, Punta Križa i otok Badija s istočne strane, a sa zapadne strane Punta Pajera, Sv. Nikola i područje do rta Kneža, siluete gradskog područja kojim se divi svaki pridošli gost (turist) ili prijatelj Korčule, a svakom stanovniku Korčule, bez obzira odakle je, moraju biti ponos.” Denich i Draganović (1985), ističu da “gradski park Hober ima za grad Korčulu veliku estetsku, rekreativnu i turističku vrijednost”. MATERIJALI I METODE MATERIALS AND METHODS U radu su korištene metode analize, sinteze i komparativne metode (prijašnji podaci stanja parka, dendroflore te vrednovanja izdvojenih tipova krajobraza). Time je obuhvaćeno prikupljanje postojeće literature, arhivske građe, dokumentacije, kartografskih prikaza i katastarskih podloga vezanih za park, kao i vlastito terensko istraživanje koje je uključilo inventarizaciju i analizu postojećeg stanja parka, vrtno-arhitektonskih i biološko-ekoloških elemenata. Na temelju prikupljenog materijala i izvedenih inventarizacija i analiza dobiveni su podaci o temeljnim prirodnim i antropogenim obilježjima područja, biološkim vrijednostima flore i staništa te krajobrazne i kulturno-povijesne vrijednosti. Analiza povijesnih karata je provedena prikupljanjem i sistematizacijom arhivske građe te njegovom interpretacijom. Prikupljeni kartografski prikazi računalnom su obradom dovedeni u isto mjerilo kako bi ih bilo moguće međusobno preklapati i iz pojedinih vremenskih razdoblja, uključujući i karte s prikazom današnjeg stanja, dobiveni su podaci o izgledu predmetnog prostora u pojedinim razvojnim etapama. Na osnovi tih istraživanja određena su područja prirodnog i kulturnog krajobraza na istraživanom području. Koristeći razne literaturne izvore (Ogrin 1996, Koščak i dr. 1999a, Bralić 1999, Dumbović Bilušić 2015) odabrani su kriteriji koji najcjelovitije prezentiraju istraživano područje. Krajobrazni tipovi i područja krajobraznih obilježja (klasifikacija krajobraza) rade se obično na prostorno većim razinama (općina, županija, država), ali se može analiza raditi za jedno manje područje ako pokazuje heterogenost a time i posebnost krajobraznih vrijednosti. Krajobrazi su prema kriterijima ocijenjeni uobičajenom metodom, ocjenom 1 do 5, gdje je: 5 – vrlo visoka vrijednost; 4 – visoka vrijednost; 3 – prosječna vrijednost; 2 – mala vrijednost; 1 – zanemariva vrijednost. Na temelju takvih analiza proizaći će vrednovanje parka i mogućnosti njegove obnove i uređenja na osnovu najprikladnije metode prema Obad-Šćitaroci (1992). REZULTATI ISTRAŽIVANJA RESEARCH RESULTS Karakteristike koncepcijske osnove park-šume Hober – Characteristics of the conceptual basis of the Hober-park forest Park-šuma Hober smještena je na sjeveroistočnim padinama brda Hober uz duboku uvalu zvanu Luka Uš (tal. Porto Pedocchio), južno od starog grada Korčule. Hober kao |