DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2022 str. 62     <-- 62 -->        PDF

se koriste za parkiranje vozila, ponajprije u donjem istočnom dijelu. Šetnice u parku nisu osvijetljene, osim one uz Luku Uš koja je danas više prometnica nego šetnica, a rasvjeta je vjerojatno postavljena u periodu nakon što su izgrađene prve ladanjske vile, od 30-tih godina prošlog stoljeća. Kao središnje mjesto parka na kojem završavaju staze formirana je zaravan u nekoliko nivoa, tzv. pjaceta, na kojoj su za blagdane održavani koncerti limene glazbe koje spominje Oreb (2007) pozivajući se na Zapisnike Općinskog vijeća iz 1898. godine. Prema navodima Vojinovića (1997), 1926. godine je na pjaceti napravljena i gusterna, bunar sa sabirnicom. Denich i Draganović (1985), pišu da se “ispod vrha nalazi zaravan s koje se pruža lijepi vidik na okolicu”. Danas su te vizure zaklonjene krošnjama bora koji se s godinama razvio u visoka stabla (Slika 5).
Danas na prostoru pjacete zatičemo veći broj različitih primjeraka klupa u devastiranom stanju. Kako je riječ o različitim tipovima klupa, postavljane su u više navrata i tijekom različitih razdoblja. Sa sigurnošću možemo tvrditi da su izvorni samo primjerci Foretićevih klupa postavljenih 1901. godine, o čemu svjedoči uklesana godina u postolju (Slike 6. i 7).
O mogućem postojanju klupa na nekoliko mjesta u parku daju naslutiti proširenja uz staze sa ostacima postolja. Spomenik palim vojnicima općine korčulanske poginulim u 1. Svjetskom ratu podignut je 1917. godine, izrađen u secesijskom stilu, duhu ondašnjeg vremena. Spomenik je izgrađen kao visoki obelisk ukrašen velikim uspravnim brončanim mačem, s kamenom zemaljskom kuglom na vrhu. U podnožju obeliska se nalazi brončani lovorov vijenac i ploča s imenima 23 poginula vojnika. Do spomenika vodi dvokrilno stepenište s natpisnom pločom (Slika 8). Za kapelicu Gospe Lurdske se može pretpostaviti da je izgrađena početkom 19. stoljeća, najvjerojatnije 1909. godine kada je slična kapelica sagrađena u Vela Luci, pa se iste grade i na drugim mjestima na otoku Korčuli. U umjetno oblikovanoj pećini od kamena postavljen je kameni oltar na kom se nalazi kip Gospe radi dočaravanja ugođaja Marijinih ukazanja u Lourdesu. Do kapelice vodi dvokrilno stepenište s kojeg se pruža duboka vizura na otok Badiju (Slika 9).
Utjecaj okolnog stanovništva proširenjem stambene gradnje, korištenjem parkovnih površina kao parkirališta za automobile i sličnim utjecajima je najizraženiji u rubnim dijelovima parka, posebice u njegovom donjem istočnom dijelu, dok se ostatak šume razvijao prirodno i spontano, posebno tijekom prošloga stoljeća. Urbanizacijom kontaktnih područja počinju se mijenjati prvotne granice današnje park-šume. Kako je već ranije navedeno (Španjol i dr. 2020), analizom i usporedbom planova Korčule iz razdoblja 1836.-.1874. godine s današnjim planom, kao i posjedovnih listova iz 1956., ukupna površina područja današnje park-šume Hober je umanjena za oko 13,277 m2, odnosno 1,32 ha. Prema informacijama Arhivskog sabirnog centra u Ţrnovu, 30-tih godina 20. stoljeća postoji veliki interes za gradnjom na obalama Luke Uš. Tada su i izgrađene prve ladanjske vile.