DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2022 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Vjerojatno se tada mijenjaju i prve vizualne karakteristike prostora kada se izgradnjom objekata zaklanjaju vizure iz najnižih dijelova parka. Danas su se urbanizacijom građevne čestice pomakle do samih granica parka, pa tako u nekim dijelovima ulaze i u njegove površine. Unutar područja parka koji u sjevernom dijelu graniči s naseljem zatičemo i ilegalne sadržaje u obliku kaveza za držanje životinja i drvenih baraka. Iako nije dio park-šume Hober, važno je spomenuti i veliki cementni naplov izgrađen za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. Kao monumentalan arhitektonski element koji svojom površinom, oblikom i položajem s kojega se pruža široka vizura na poluotok Pelješac, naplov predstavlja vrlo važan element kada razmišljamo o budućoj namjeni cjelokupnog prostora Hobera. Kako navodi Onofri (1997): ”Donosom tekuće vode s kopna, funkcija naplova nije više potrebna, pa je sada ta površina jedno od bližih izletišta, a osobito je zgodno za malu djecu i njihove majke.” Nije poznato da li je naplov korišten kako navodi autor, zaključujući po njegovom današnjem stanju, prostor je već duže vrijeme izvan svake funkcije, a put do njega nikako nije primjeren majkama s djecom. Unutar same površine naplova zatičemo tri primjerka primorskog bora (Pinus pinaster), estetski i vizualno vrlo zanimljiva, kao i neke mlađe primjerke koji su se pojavili prirodnom sukcesijom (Slika 10). Također je važno osvrnuti se na cijelu zapadnu stranu Hobera, duž čijih se padina kroz gusto obraslu šumsku vegetaciju se naziru ostaci nekadašnjih poljoprivrednih površina, terase i suhozidi i pokoje stablo masline (Slika 11). Kao primjer tradicionalnog poljoprivrednog krajobraza i ovo područje čini sveobuhvatnu cjelinu prostora Hobera te revitalizacijom poljoprivrednih površina i rekonstrukcijom arhitektonskih sadržaja može se integrirati u sveobuhvatnu |