DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2022 str. 64     <-- 64 -->        PDF

buduću namjenu područja Hobera. U najsjevernijem dijelu Hobera, nasuprot groblja, mali dio površina je uređen.
Vezano za smjernice uređenja park-šume Hober s biološko-ekološkog, estetskog i funkcionalnog gledišta već je Vojinović (1997) dao jasna i ispravna načela. Primarna je svakako zaštita od požara, a potom dolaze one funkcije kojima je namijenjena ova park-šuma, a to su rekreativna, estetska i turistička. Svaki zahvat (sječa) mora biti takva da što manje utječe na izmjenu krajobrazne slike i vizura. Najbolji način gospodarenja s estetskog gledišta je onaj koji osigurava najširu distribuciju svjetlosti.
Ono što šetač u šumi traži, često je živa igra prirode, promjene u krajobraznoj slici kroz godišnja doba izražene kroz svjetlost, boje i zvukove. Nadalje moramo voditi računa o različitosti vrsta. S estetskog, ali i ekološkog gledišta, najbolja je zastupljenost drveća različite dobi i različitih vrsta i drveća i grmova. Bogatstvo vrsta doprinosi prostornoj i vizualnoj razigranosti jednako, kao i biološkoj raznolikosti. No, pri tome se ne treba pretjerivati. Hober je s obzirom na položaj, klimu i prostornu namjenu moguće obogatiti većim brojem vrsta. A s obzirom i na njegovu zakonsku zaštitu kao park-šume svakako na većem dijelu treba preferirati autohtone vrste (Ungar 1975, Rosavec i dr. 2005, Židovec i Karlović 2005, Dorbić i Temim, 2018, Španjol i dr. 2020).
Propadanje park-šume Hober i njezino sadašnje stanje – The decay of the Hober Park Forest and its present state
Kako navode Denich i Draganović (1985), “gradski park Hober ima za grad Korčulu veliku estetsku, rekreativnu i turističku vrijednost”. O Hoberu slično piše i Onofri (1997), kao najatraktivnijem zelenom pokrovu u neposrednoj blizini grada Korčule. Pogledamo li izbliza i iznutra, nameće se pitanje koliko je ta vrijednost uistinu prisutna i očuvana. Tako isti ti autori dalje navode da je većina staza neadekvatno održavana, a klupe za odmor uništene. On vrlo kritički i jasno iznosi činjenice o stanju parka u ono vrijeme opisujući ga kao “uistinu katastrofalnim” i “da je na sramotu svim građanima Korčule”, te navodi da je potrebno poduzeti mjere da se cjelokupno područje parka osposobi za pučanstvo i za goste. Ekološka grupa O. š. Petra Kanavelića iz Korčule u svom radu “Štitimo zaštićenu baštinu” iz 1995. godine, park Hober opisuje kao zapušten i zarasli park u “žalosnom stanju” te poziva na akciju njegovog čišćenja i uređenja u koju će se uključiti i škola.
Prema navodima Vojinovića (1997) dolazimo do činjenice da se parkom posljednjih desetljeća gotovo uopće nije gospodarilo, zbog čega je došlo do spontanog razvoja bujne autohtone vegetacije “te je Hober sve više postajao šumom, a sve manje parkom.” Autor dalje navodi da nakon 2. Svjetskog rata svi radovi u Hoberu više manje zamiru, pa se još 60-tih godina park kao tema pojavljuje na dnevnom redu općine Korčula, iz čega proizlazi odluka o njegovoj zaštiti. Također se ponovno spominje polovinom 80-tih godina u izvješćima i kritikama upućenim gradu Korčuli od strane Zavoda za zaštitu prirode, ne bi li se upozorilo na njegovu zapuštenost, na velik broj suhih, polomljenih i bolesnih stabala koja predstavljaju opasnost i za prolaznike i kao prijetnja požarom (Vojinović 1997). On ističe propadanje važnih vrtno-arhitektonskih sadržaja, kao što je obraštanje staza, urušavanje kamenih podzidova, uništavanje kamenih klupa te neodržavanje prostora pjacete, gustirne (bunara), kapelice Gospe Lurdske, spomenika poginulim u 1. Svjetskom ratu i drugih sadržaja. Izlaskom na teren potvrđeni su svi dosadašnji napisi i jednako stanje (Slike 12.-15).
Smjernice uređenja prostora Hobera – Hober’s landscaping guidelines
Sagledavanjem cjelokupnog prostora Hobera kao jedne nedjeljive cjeline čiju osnovu čini šumska vegetacija, prostoru je potrebno pristupiti sa tog stajališta te njegove pojedine zone i elemente međusobno infrastrukturno i sadržajno povezati. Isto je predviđeno Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Korčule (2011) kroz proširenje zone park-šume na cjelokupno područje Hobera, od kojeg je zapadni dio obuhvaćen i zonom osobito vrijednog predjela – kultivirani krajobraz (zona zapuštenih poljoprivrednih površina). Prostornim planom je također predviđeno proširenje građevinskog područja naselja u južnom dijelu Hobera.