DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2022 str. 72     <-- 72 -->        PDF

ogradi kako bi se psi mogli slobodno kretati. Zona mikološkog rezervata određena je okolnim postojećim stazama, dok zona pjacete i naplova ostaju u istom obuhvatu, predviđeno je samo njihovo uređenje. Lokacije za održavanje raznih manifestacija na otvorenom predviđene su u zonama pjacete i naplova s pomičnom binom i gledalištem. S obzirom da se radi o montažnim sadržajima moguće je njihovo postavljanje i lociranje po potrebi.
Osnova povezivanja pojedinih funkcionalnih zona su komunikacijske jedinice u obliku šetnice. Šetnice urediti na osnovi postojećih na koje bi se u zapadnom dijelu Hobera nadovezale nove šetnice kako bi se omogućio pristup sa svih strana. Urediti ih u širini od 1.5 m u dvije varijante: šetnice od sipine i popločane šetnice. Da bi šetnica i svaka boravišna jedinica mogla biti sigurna i korištena u svako doba dana potrebno je postavljanje rasvjete na svakih 15 m unutar parka, a na svakih 30 m u njegovom rubnom dijelu prema naselju. Uz svako drugo rasvjetno tijelo poželjno je postaviti klupe i koševe za otpatke. Pojedine zone se također mogu osvijetliti prikladnom rasvjetom.
Postavljanjem info panoa o određenim zanimljivostima unutar prostora Hobera, biološkim, ekološkim ili kulturnim, staze se mogu pretvoriti u šetno-edukativne sa popratnim sadržajima u funkciji odmorišta. Svaka staza osim što je šetna može biti i rekreacijska, važno je da je sigurna za nesmetanu komunikaciju.
Planirati nove sadnje pretežno s autohtonim šumskim vrstama drveća i grmlja koje zatičemo na terenu (Quercus ilex L. – crnika, Arbutus unedo L. – planika, Fraxinus ornus L. – crni jasen, Ceratonia siliqua L. – rogač, Erica arborea L. - veliki vrijes, Myrtus communis L. – mirta, Viburnum tinus L. – lemprika, Phillyrea latifolia L.- širokolisna zelenika, Coronilla emerus L. – grmoliki grašar, i dr.), te sadnja aromatičnog i ljekovitog bilja (Helichrysum italicum (Roth) G. Don – smilje, (Rosmarinus officinalis L. – ružmarin, Salvia officinalis L.- kadulja, Lavandula officinalis L. – lavanda, i dr.), koje bi doprinijelo raznolikošću pojedinih funkcionalnih zona unutar kojih se očekuje zadržavanje korisnika, a to su: pjaceta, naplov, duhovno-meditativna zona i zona dječjeg igrališta. Sadnju alohtonih napose estetski atraktivnih cvatućih drvenastih vrsta kao dekorativnog sadržaja koji bi svojom bojom cvijeta, lista, habitusom, doprinio raznolikošću pojedinih zona kao kontrast monokromatskoj boji šume: (Lagerstroemia indica (L.) Pers. – indijski jorgovan, Magnolia grandiflora L. – velecvjetna magnolia, Agave americana L. – američka agava, Chamaerops humilis L. – mala žumara, Pittosporum tobira (Thunb.) Aiton f. – tobirovac, Jasminum nudiflorum Lindl. – zimski jasmin, Thuja occidentalis L. – obična američka tuja, i dr.). U slučaju uklanjanja pojedinih stabala zbog lošeg zdravstvenog stanja predvidjeti zamjensku sadnju uglavnom iste vrste. U zoni dječjeg igrališta sadnja niskog raslinja je predviđena u pojasu između sprava i ceste čime ujedno ima i funkciju fizičke, zvučne i vizualne barijere prema cesti i naselju. Na prostoru samog dječjeg igrališta i oko njega je predviđeno uklanjanje niskog raslinja kako bi se dobio prostor za slobodnu igru te zbog preglednosti prostora i sigurnosti djece. Uz tu zonu ne saditi vrste koje imaju trnove, škodljivo ili otrovno lišće, plodove. Ovu problematiku obrađuju mnogi autori (Ungar 1975, Rosavec i dr. 2005, Židovec i Karlović 2005, Dorbić i dr. 2015, Perinčić i dr. 2016, Dorbić i dr. 2017, Španjol i dr. 2020).
U svrhu zadržavanja identiteta prostora kod odabira pojedinih sadržaja predvidjeti uporabu materijala kojim će se poštivati kriteriji autentičnosti elemenata kulturnog i prirodnog krajobraza, a to su ponajprije kamen i drvo. Sprave na dječjem igralištu, sprave za pse i podloga u duhovno-meditativnoj zoni su predviđeni u izvedbi od drveta. Na prostoru pjacete je svakako postaviti replika Foretićevih klupa koje su izvorno zatečene u tom prostoru. Iste se mogu predvidjeti i za izvedbu klupa uz šetnice ili se mogu postaviti drvene klupe sa čeličnom konstrukcijom. U izvedbi uređenja šetnih staza predvidjeti dvije varijante: uporaba sipine ili betonskog popločenja u sivoj boji radi asocijacije na kamen. Moguće je postavljanje i kamenog popločenja, što bi znatno uvećalo cijenu uređenja. Uređenje nasipa i usjeka uraditi oblaganjem u kamen ili drvo. Kod formiranja zone dječjeg igrališta i zone fitnessa uređenje nasipa moguće je pomoću montažnih stepenica koje bi se oblagale u drvo, a koje bi u zoni dječjeg igrališta bilo obojano u više nijansi. Tako uređeni nasipi se mogu koristiti za sjedenje, istezanje i slobodnu igru.
Preventivno operativni plan zaštite od požara temelji se na zakonskim osnovama i određuje preventivne i kurativne radnje tehničkim i biološkim zahvatima u prostoru, što predviđa ustrojavanje sustava otkrivanja i nadzora ili motriteljsko-dojavne službe te opremanje jedinica za intervenciju. Plan definira rad na biološkim preventivnim mjerama čišćenja i njege šuma te postavljanju tehničkih mjera zaštite poput uređenja cesta, staza, postavljanja hidrantske mreže, pokretnih aparata za gašenje požara i ormara s protupožarnom opremom, priručnih manjih vodenih akumulacija (bazena). Isto tako preventivno operativnim planom treba propisati mjere nadzora, inspekcije, edukacije, obavještavanja, promidžbe, zabrana i upozorenja.
Zaključak
Conclusion
Sve one prilike koje su uvjetovale nastanak i razvoj gradskog parka iz prirodne šume, bile one društvenog, ekonomskog, kulturološkog, političkog, osobnog ili nekog drugog karaktera, proteklog dugog niza godina u okolnostima nebrige uvjetovale su njegovu postupnu devastaciju i degradaciju, rezultat čega je gubitak prvotne kompozicijske osnove i karakteristika istraživanog prostora Hobera u njegovom širem obuhvatu. Unatoč tomu, područje Hobera i samog gradskog parka ima veliku biološko-ekološku, prostornu, estetsku, rekreacijsku i turističku važnost u kontekstu grada.