DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2022 str. 74     <-- 74 -->        PDF

je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen“.
Proglašavanje zaštićenih područja uz prethodnu suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnoga gospodarstva, pomorstva i gospodarstva, proglašava predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave (Grad Korčula). Prijedlog akta o proglašavanju zaštićenog područja temelji se na stručnoj podlozi koju izrađuje Državni zavod za zaštitu prirode na zahtjev Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a kojom se utvrđuju vrijednosti područja koje se predlaže zaštititi i način upravljanja tim područjem. Zaštićena područja upisuju se u Upisnik zaštićenih područja koji vodi Ministarstvo. Zaštićenim područjima na Korčuli upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Radove na njezi i održavanju u park-šumi Hober, sukladno Programu gospodarenja, a uz odobrenje županijske Javne ustanove provodi šumarija Korčula.
*Rad je nastao iz istraživanja obavljenih tijekom 2014. i 2015. godine u sklopu projekta „Biološka i krajobrazna valorizacija i uređenje park-šume Hober u Korčuli“.
Iskrena zahvala Gradu Korčuli.
LITERATURA
REFERENCES:
Andlar, G., i dr., 2011: Kulturni krajobraz i legislativa-stanje u Hrvatskoj. Društvena istraživanja 20 (3): 813-835.
Bralić, I, 1999: Krajobrazno definiranje i vrednovanje s obzirom na prirodna obilježja. Krajolik: sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, (ur. Furlan-Zimmermann, N. i Salaj, M.) Zagreb: 101-109.
Cifrić, I., T. Trako, 2008: Usporedba percepcije prirodnog i kulturnog krajobraza u Hrvatskoj Socijalna ekologija 17 (4): 379-403.
Denich, A., E. Draganović, 1985: Valorizacija i kategorizacija prirodnih vrijednosti područja općine Korčula. Republički zavod za zaštitu prirode Zagreb, Zagreb.
Dorbić, B. i dr, 2015: Istraživanje stavova o primjeni aromatičnih vrsta u vrtovima Drniša i okolice. Glasnik zaštite bilja 38 (6): 6-14.
Dorbić, B. i dr, 2017: Inventarizacija voćnih vrsta i ukrasne dendroflore u vrtovima grada Skradina. Pomologia Croatica 21 (1-2): 91-100.
Dorbić, B., E. Temim, 2018: Valorizacija dendro elemenata u parkovima i pejsažnim površinama na području Šibensko-kninske županije. Annales-Anali za Istrske in Mediteranske Studije-Series Historia et Sociologia, 28 (1): 167-192.
Dumbović Bilušić, B, 2015: Krajolik kao kulturno naslijeđe-metode prepoznavanja, vrednovanja i zaštite kulturnih krajolika Hrvatske. Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Zagreb: 348 str.
Fabris, V, 2001: Parkovi i zelene površine grada Korčule. Diplomski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Furlan-Zimmermann, N, 1999: Krajolik : sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu (ur. Furlan-Zimmermann, N. i Salaj, M.), Zagreb: 8-23.
Koščak, V. i dr, 1999a: Europski pristupi i iskustva u zaštiti, upravljanju i planiranju krajobraza. Krajolik : sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje (ur. Furlan-Zimmermann, N. i Salaj, M.), Zagreb: 24-33.
Koščak, V. i dr, 1999b: Opći okviri zaštite krajobraza za krajobraznu osnovu Hrvatske - Poljodjelski krajobrazi. Krajolik : sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje (ur. Furlan-Zimmermann, N. i Salaj, M.), Zagreb: 34-73.
Marić, M., O. Grgurević, 2007: Krajobraz-suvremena europska kretanja, slovenski model i iskustva, stanje u Hrvatskoj. Prostor 15, 2(34): 272-281.
Mlinarić, I., S. Jurković, 1999: Šetališta nekih hrvatskih gradova. Agronomski glasnik 61 (1-2): 69-82.
Obad-Šćitaroci, M, 1992: Hrvatska parkovna baština-zaštita i obnova. Školska knjiga, Zagreb: 216 str.
Obad Šćitaroci, M. i dr, 2014: Krajolik-čimbenik strategije prostornog uređenja; Stručna podloga/Studija. Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet-Zavod za urbanizam, plrostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu: 237 str.
Odluka o proglašenju gradskog parka Hober u Korčuli rezervatom prirodnog predjela, Zagreb 1969.
Ogrin, D, 1996: Introductory speech to the conference. In: D. Ogrin (Ed.), Nature conservation outside protected areas, Proceedings of the International Conference. Ministry of Environment and Physical Planning and Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Ljubljana.
Ogrin, D, 1999: Landscape as a research problem. Agricultural conspectus Scientifics, 64 (4): 239-242.
Onofri, J, 1997: Stanje neposredne prirode sredine grada Korčule. Godišnjak grada Korčule, Gradski muzej Korčula, 2: 171-181.
Oreb, F, 2007: Otok Korčula u doba druge austrijske uprave. Biblioteka Skalić 5., Naklada Bošković.
Perinčić, B. i dr, 2016: Hortikulturna flora okućnica zadarskog arhipelaga. Agronomski glasnik 78 (4): 171-198.
Prostorni plan uređenja Grada Korčule, 2003: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule, 2011, Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam i prostorno planiranje.
Rosavec, R., i dr, 2005: Autohtone drvenaste vrste kao element naših mediteranskih urbanih zelenih prostora. Agronomski glasnik 67 (2-4): 121-150.
Španjol, Ž. i dr, 2020: Vegetacijska i dendrološka obilježja park-šume Hober u Korčuli. Šumarski list CXLIV (7-8): 409–422.
Ungar, S, 1975: Neke vrste naše autohtone flore kao vrijedne dekorativne biljke. Hortikultura XLII (2): 38-40.