DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2022 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Laboratorijske analize uzorkovanoga tla – Laboratory analysis of sampled soil Nakon dopremanja u laboratorij uzorci predodređeni za određivanje mehaničkog sastava i kemijskih značajki tla prethodno su osušeni na zraku. Nakon toga su usitnjeni i prosijani kroz sito promjera 2 mm s ciljem odvajanja skeleta od sitnice tla (HRN ISO 11464, 2009). Jedan dio sitnice potom je iskorišten za utvrđivanje mehaničkog sastava tla, metodom prosijavanja i sedimentacije (HRN ISO 11277: 2011). Drugi dio sitnice korišten je za utvrđivanje kemijskog sastava tla, prilikom čega je reakcija tla (pH) određena potenciometarski pomoću pH metra HACH EC 30 u suspenziji tla i vode (HRN ISO 10390:2005). Humus je određen metodom po Tjurin-u, a ukupni dušik (N) metodom po Kjeldahl-u (JDPZ 1966). Sadržaj fiziološki aktivnoga fosfora (P2O5) i kalija (K2O) utvrđen je amon-laktatnom metodom (HRN ISO 11261:2004). Fosfor je očitan na UV/VIS spektrofotometru PE Lambda 1A, pri valnoj duljini od 620 nm, dok je koncentracija K2O izračunata temeljem vrijednosti dobivenih plamen-fotometrijom filtrata. Ukupne zalihe dušika, te fiziološki aktivnog fosfora i kalija u tlima istraživanih provenijencija na dubinama 0 – 15 i 16 – 30 izračunate su na temelju gustoće tla i koncentracije N, P2O5 i K2O. Iz uzoraka tla prikupljenih pomoću Kopeckyjevih cilindara određena je volumna gustoća tla (HRN ISO 11272:2004) i gustoća čvrstih čestica tla (HRN ISO 11274:2004), dok su retencijski kapacitet tla za vodu, kapacitet tla za zrak i ukupni sadržaj pora u tlu utvrđeni prema Škorić (1986). Rast i produkcija suhe tvari kod uzorkovanog pomlatka – Growth and dry mass production at sampled saplings Nakon dopremanja iskopanih biljaka u laboratorij korijen svake biljke pažljivo je odvojen od tla, nakon čega je dodatno ispran pod mlazom vode i prosušen na sobnoj temperaturi u trajanju od 24 sata. Nakon toga, svakoj biljci je izmjeren; promjer vrata korijena (Dst) što je izraženo u mm, visina stabljike (Hst) i dužina glavnog korijena (Lko), na temelju čega je procijenjena dubina zakorijenjivanja što je izraženo u cm. Nakon toga, za svaku je biljku utvrđena masa suhe tvari stabljike (STst), masa suhe tvari krupnog korijenja promjera većeg od 2 mm (STkk), masa suhe tvari sitnog korijenja promjera manjeg od 2 mm (STsk), ukupna masa suhe tvari korijenja (STko) i ukupna masa suhe tvari čitave biljke (STuk) što je izraženo u g. Na temelju prethodno imjerenih parametara rasta i produkcije suhe tvari izračunati su njihovi alometrijski odnosi Dst/Hst i Lko/Hst, odnosno STst/STuk, STko/STuk, STkk/STuk, STsk/STuk i STko/STst. Suha tvar utvrđena je vaganjem na analitičkoj vagi nakon sušenja biljnoga materijala na temperaturi od 105° C u trajanju od 48 sati. Starost svake uzorkovane biljke utvrđena je brojanjem godova na poprečnom presjeku stabljike na vratu korijena. Statistička analiza – Statistical analysis Sve statističke analize provedene su programskim paketom SAS (SAS Institute Inc., Cary, NC, USA). Pomoću Mann-Whitney U testa ispitane su razlike (p < 0,05) između provenijencija s obzirom na mehanički sastav te fizikalne i kemijske značajke njihovih tala. Dvofaktorska analiza varijance provedena je s ciljem utvrđivanja signifikantnosti utjecaja provenijencije i vrste na parametre produkcije suhe tvari (STuk, STst, STko, STkk i STsk) i rasta (Dst, Hst i Lko), te parametre koji opisuju alometrijske odnose rasta (Dst/Hst i Lko/Hst) i produkcije suhe tvari (STst/STuk, STko/STuk, STkk/STuk, STsk/STuk i STko/STst) istraživanog pomlatka. Tukey-ev post hoc test proveden je s ciljem utvrđivanja signifikantnih razlika (p < 0,05) između provenijencija i vrsta. REZULTATI RESULTS Vegetacijske, geomorfološke i klimatske značajke istraživanih provenijencija – Vegetation, geomorphological and climatic traits of the investigated provenances Obje provenijencije pridolaze u brežuljkastom pojasu eurosibirsko-sjevernoameričke vegetacijske regije i pripadaju |