DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2022 str. 84 <-- 84 --> PDF |
KORISNE BILJKE Ivana Visović Kosić, Branko Bakan, Gregor Fištravec, Mitja Garić: Priručnik za prepoznavanje samoniklih biljaka s naglasom na njihovu korisnost Milan Glavaš Knjiga je tiskana u Mariboru 2021. godine. Prva autorica je docentica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a ostali su iz Slovenije. Knjiga je obima preko 300 stranica. Nastala je kao rezultat dugogodišnjeg istraživanja istarskog i šireg područja. Uz svaku biljku priložene su oznake za lakše snalaženje (boja cvijeta, podjela biljaka prema obliku simetrije i cvijeta, način uporabe biljaka, dijelovi biljaka koji su prikladni za uporabu, oznaka ugroženosti biljke, vrijeme branja pojedinih dijelova biljke, upozorenje o štetnim učincima, potencijalno otrovna ili slabo alergena biljka, vrlo otrovna ili vrlo alergena biljka). Na početku knjige ukazuje se na vezu biljaka i prapovijesti. Navodi se kako je čovjek u pradavna vremena prepoznavao i koristio biljke. Ističu da se flora na području između Krasa i Kvarnera nije značajno promijenila. Zato su u ovoj knjizi predstavljene korisne samonikle biljke (uz nekoliko izuzetaka kultiviranih biljaka) na tom području. Slijedi predstavljanje oblika i tipova vegetacije Krasa, Istre i Kvarnera. Ukazuje se na pet šumskih pojasa. Vrlo korisne upute navedene su o livadama i pašnjacima u prošlosti i sada. Ističu da su oni korisniji od šuma. Oni u južnoj Istri pripadaju eumediteranskom razredu travnjačke vegetacije. Na istraživanom području su češći submediteranski kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci. Zatim navode koje vrste karakteriziraju travnjake na flišu, vapnencima i kamenitom tlu i koje ih vrste karakteriziraju te o čemu ovisi njihov floristički sastav. Naveli su koje vrste karakteriziraju travnjake, tumači se značenje livada. Na krškom platou razvijaju se pašnjaci i livade. Ako se livade ne kose, ugrožene su zbog zarastanja, zbog toga preporučuju košnju. Na istraživanom području najčešći oblik su pašnjaci koji obuhvaćaju nešumske predjele vapnenačkih naslaga. Na tom području ispaše gotovo ni nema, a košnja je ograničena i rijetka. To je dovelo do masovnih obrastanja ovoga područja. Na nekim mjestima travnjaci se floristički već sastoje od nekih šumskih biljaka. Navode koja je zajednica najrasprostranjenija i njene uobičajene vrste. Neke vrste ovih travnjaka rastu samo na Ćićariji, navedeno je koje su to vrste. Tekst završava navodom da su travnjaci slovenskog Krasa i Istre vrlo raznoliki vrstama, s posebno visokim udjelom aromatičnih i začinskih biljaka. Dalje se govori o kodeksu sakupljanja |