DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2022 str. 84     <-- 84 -->        PDF

KORISNE BILJKE
Ivana Visović Kosić, Branko Bakan, Gregor Fištravec, Mitja Garić: Priručnik za prepoznavanje samoniklih biljaka s naglasom na njihovu korisnost
Milan Glavaš
Knjiga je tiskana u Mariboru 2021. godine. Prva autorica je docentica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a ostali su iz Slovenije. Knjiga je obima preko 300 stranica. Nastala je kao rezultat dugogodišnjeg istraživanja istarskog i šireg područja. Uz svaku biljku priložene su oznake za lakše snalaženje (boja cvijeta, podjela biljaka prema obliku simetrije i cvijeta, način uporabe biljaka, dijelovi biljaka koji su prikladni za uporabu, oznaka ugroženosti biljke, vrijeme branja pojedinih dijelova biljke, upozorenje o štetnim učincima, potencijalno otrovna ili slabo alergena biljka, vrlo otrovna ili vrlo alergena biljka).
Na početku knjige ukazuje se na vezu biljaka i prapovijesti. Navodi se kako je čovjek u pradavna vremena prepoznavao i koristio biljke. Ističu da se flora na području između Krasa i Kvarnera nije značajno promijenila. Zato su u ovoj knjizi predstavljene korisne samonikle biljke (uz nekoliko izuzetaka kultiviranih biljaka) na tom području. Slijedi predstavljanje oblika i tipova vegetacije Krasa, Istre i Kvarnera. Ukazuje se na pet šumskih pojasa. Vrlo korisne upute navedene su o livadama i pašnjacima u prošlosti i sada. Ističu da su oni korisniji od šuma. Oni u južnoj Istri pripadaju eumediteranskom razredu travnjačke vegetacije. Na istraživanom području su češći submediteranski kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci. Zatim navode koje vrste karakteriziraju travnjake na flišu, vapnencima i kamenitom tlu i koje ih vrste karakteriziraju te o čemu ovisi njihov floristički sastav. Naveli su koje vrste karakteriziraju travnjake, tumači se značenje livada. Na krškom platou razvijaju se pašnjaci i livade. Ako se livade ne kose, ugrožene su zbog zarastanja, zbog toga preporučuju košnju. Na istraživanom području najčešći oblik su pašnjaci koji obuhvaćaju nešumske predjele vapnenačkih naslaga. Na tom području ispaše gotovo ni nema, a košnja je ograničena i rijetka. To je dovelo do masovnih obrastanja ovoga područja. Na nekim mjestima travnjaci se floristički već sastoje od nekih šumskih biljaka. Navode koja je zajednica najrasprostranjenija i njene uobičajene vrste. Neke vrste ovih travnjaka rastu samo na Ćićariji, navedeno je koje su to vrste. Tekst završava navodom da su travnjaci slovenskog Krasa i Istre vrlo raznoliki vrstama, s posebno visokim udjelom aromatičnih i začinskih biljaka. Dalje se govori o kodeksu sakupljanja

ŠUMARSKI LIST 9-10/2022 str. 85     <-- 85 -->        PDF

biljaka, pogotovo začinskih. Ukazuju da pri sakupljanju treba poštivati pravila i smjernice za ponašanje u prirodi, o čemu navode opće odredbe. Posebno se ukazuje na odredbe za sakupljanje biljaka za hranu, začine i lijekove i na što treba obratiti pozornost prilikom sakupljanja. Na kraju se daju detaljne upute kako koristiti priručnik. Navodi se da su opisane biljke grupirane prema boji cvjetova (5 grupa). Opisane su karakteristike cvjetova. Slijede upute o opisanim biljkama.
Za svaku biljku na lijevoj stranici prikazana je fotografija. U dnu je naveden znanstveni naziv i hrvatski i slovenski naziv biljke. Na desnoj stranici, uz lijevi rub nalaze se 2 ili 3 male fotografije s navodima karakteristika za dotičnu vrstu. Uz to slijedi tekst o biljci. Prvo je navedeno kojoj porodici biljka pripada, zatim je dan opis kako biljka izgleda pa stanište i rasprostranjenost. Navedeno je vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova. Posebno su navedeni podatci o uporabi i aktivnim sastojcima biljke, odnosno njenih

ŠUMARSKI LIST 9-10/2022 str. 86     <-- 86 -->        PDF

dijelova. Tu je navedena njena uporaba, prehrambene i ljekovite svrhe, uzgoj kao ukrasne biljke, a kod drvenastih vrsta i uporaba drveta. Na dnu je crvenim slovima napisano upozorenje o štetnosti i otrovnosti dotične vrste. S desne strane, na rubu stranice, dane su grafičke oznake važne za karakteristike biljke.
Prema analizi opisanih biljaka daje se sljedeći prikaz:
– Po boji cvjetova biljke su grupirane u 5 skupina; biljke bijelih cvjetova (42), biljke žutih ili narančastih cvjetova (34), biljke crvenih, ružičastih ili purpurnih cvjetova (25), biljke plavih ili ljubičastih cvjetova (18) i biljke zelenih ili smeđih cvjetova (33).
Po sistematskoj pripadnosti biljke su svrstane u 61 porodicu i 130 rodova. Po brojnosti najopsežnije su porodice Rosaceae – ružatice (12 rodova i 18 vrsta), Lamiaceae – usnače (15 rodova i 15 vrsta) i Asteraceae – glavočike cjevnjače (15 rodova i 15 vrsta). Važno je istaći da među opisanim biljkama naznačeno preko 100 ljekovitih (iako ih ima oko 130) i 98 jestivih vrsta.
Na kraju knjige dan je popis korištene literature (56 izvora) i kazalo hrvatskih, znanstvenih i lokalnih naziva opisanih biljaka.
Zaključak
Iz opisa biljaka vidljivo je da su većinom vezane za šume, pa je stoga priručnik koristan šumarima. Podaci o biljkama napisani su jasno i vrlo precizno. Priručnik je primjenjiv i izvan opisanog područja. Upute u priručniku mogu biti korisne biolozima, amaterima i stručnjacima za stvaranje vlastitih zbirki ljekovitog, začinskog, jestivog i ukrasnog bilja te svima zainteresiranima za prirodu i koristi od istog.
Priznanje Vadas Jenő
Tibor Littvay
Na svečanoj sjednici povodom 152. godišnje skupštine Mađarskog šumarskog društva, (osnovanog 1866. godine) održanoj u četvrtak 30. lipnja 2022. u mjestu Gödöllö, u Kraljevskom dvorcu u blizini Budimpešte, održana je svečana dodjela priznanja kolegicama i kolegama šumarima u raznim područjima svoga djelovanja. Godišnja skupština i svečana dodjela priznanja održane su pod pokroviteljstvom ustanove Park-šume Pilisi (Piliši) i Ministarstva poljoprivrede. Skupštini je nazočilo oko 500 šumara iz Panonske regije. Svečanu sjednicu otvorio je Kiss László, predsjednik Mađarskog šumarskog društva (Országos Erdészeti Egyesület). Skup je pozdravio i zamjenik predsjednika Mađarske Zsolt Semjén, koji je naglasio važnost šumarske struke u novonastalim prilikama klimatskih promjena. Skup je pozdravio i István Nagy, ministar poljoprivrede Mađarske, koji je s ponosom govorio o šumarskoj struci kao jednoj od, za budućnost vrlo važnih segmenata ljudske djelatnosti.
Na godišnjoj skupštini znanstvenik Hrvatskog šumarskog instituta u mirovini dr. sc. Tibor Littvay primio je spomen medalju Vadas Jenö (1857-1922) za dugogodišnju, preko dva desetljeća, suradnju i znanstveno istraživanje s kolegama iz Mađarske. Vadas Jenö je 1901. godine bio je direktor IUFR-a (Svjetske znanstvene šumarske organizacije) i vrlo priznati šumarski stručnjak u Mađarskoj i inozemstvu.
Prijevod obrazloženja dodjele spomen medalje Vadas Jenő
Stručno djelovanje Vadasa Jenő i njegovo cjeloživotno duhovno vodstvo u šumarstvu, učinili su ga dostojnim da se spomen medalja s njegovim imenom dodjeljuje stručnjacima koji su dali veliki doprinos šumarskoj znanstvenoj djelatnosti, provedbi rezultata istraživanja u praksi, kao i njihovu priznanju.
U ime uprave Šumarskog znanstvenog instituta Sveučilišta Sopron, (Šopron) izražavamo svoju zahvalnost i poštovanje dr. sc Tiboru Littvayu povodom dodjele Spomen medalje Vadas Jenő za 2022. godinu.
Priznanje je uručio dr. sc. Borovics Attila direktor Šumarskog znanstvenog instituta, Sveučilišta Sopron (Šopron)