DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2023 str. 13     <-- 13 -->        PDF

ZR – završetak receptivnosti (End of receptivity) - broj dana od 1. siječnja 2013. godine do dana kad je rameta ušla u fenofazu 6;
TR – trajanje receptivnosti (Duration of receptivity) – razlika ZR – PR, tj. broj dana koji je rameta provela u fenofazama 2 – 6;
PVR – početak vrhunca receptivnosti (Beginning of receptivity peak) - broj dana od 1. siječnja 2013. godine do dana kad je rameta ušla u fenofazu 3;
ZVR – završetak vrhunca receptivnosti (End of receptivity peak) – broj dana od 1. siječnja 2013. godine do zadnjeg dana koji je rameta provela u fenofazi 5;
TVR – trajanje vrhunca receptivnosti (Duration of receptivity peak) – razlika ZVR – PVR, tj. broj dana koji je rameta provela u fenofazama 3 – 5;
KR – količina receptivnosti (Amount of receptivity) – zbroj koeficijenata ženske plodnosti za pojedine fenofaze u kojima je rameta zatečena na dane opažanja. Koeficijenti su izračunati na temelju vrednovanja postotaka ženske plodnosti u pojedinoj fenofazi preuzetog iz Diaz i Merlo (2008) i prikazani su u Tablici 2. Najmanji postotak, za Fazu 7, uzet je kao koeficijent 1, a drugi su koeficijenti potom izračunati kao postotak tog koeficijenta.
Količina receptivnosti za pojedinu rametu izračunata je na sljedeći način: ako je rameta kroz osam opažanja u kojima je bila u fenofazi većoj od 1, imala sljedeće vrijednosti fenofaza: 2, 3, 5, 6, 6, 6, 6, 7, njezina KR bit će izračunata kao 1,17+2,11+2,84+1,57+1,57+1,57+1,57+1 = 13,4.
Meteorološki podaci i nadmorske visine (Meteorological data and elevation)
Podaci o srednjim i ekstremnim dnevnim temperaturama, kao i termini temperatura za klimatološku stanicu Kutina (2012. i 2013. godina), dobiveni su od Državnog hidrometeorološkog zavoda. Podaci su izraženi kao vrijednosti temperature zraka za svaki sat u danu, izračunate interpolacijom između izmjerenih temperatura u određenim terminima. Na temelju tih podataka izračunati su parametri zadovoljenja potreba biljaka za zimskim inaktivnim temperaturama (Winter chilling), kao i proljetnim temperaturama, potrebnim za pokretanje sokova i početak vegetacijskog perioda (Forcing). S obzirom da točno godišnje razdoblje kada trešnja najučinkovitije zadovoljava potrebe za zimskim inaktivnim temperaturama na području Kutine nije moglo biti određeno, zbog nedostatka višegodišnjih fenoloških opažanja, razdoblje za zimsko hlađenje (Winter chilling), kao i razdoblje za zadovoljenje potreba za proljetnim temperaturama (Forcing) preuzeta su iz Luedeling et al. (2013). Prvo razdoblje je od 1. studenog do 11. veljače, a potonje od 12. veljače do 18. travnja.
Potrebe za zimskim inaktivnim temperaturama izračunate su pomoću dva klasična modela:
1) Model sati „hlađenja“ (The Chilling Hours Model – Chandler1957)) i
2) Model Utah (The Utah Model -Richardson et al., 1974).
Prvi model je najstariji model koji je još uvijek u širokoj uporabi i koji uzima u obzir sve sate s temperaturama između 0 i 7.2°C kao jednako učinkovite za ispunjenje potreba biljke za zimskim hlađenjem. Ukupan broj sati učinkovitog zimskog hlađenja u određenom razdoblju računa se po formuli (preuzeto iz Luedeling i Brown, 2011):
                ; sa 
što znači da se u datom razdoblju zbrajaju svi sati sa vrijednošću temperature između 0 i 7.2°C.
Drugi model je složeniji i pribraja različite vrijednosti različitim intervalima temperatura, pridodavši i negativnu vrijednost previsokim temperaturama koje „poništavaju“ vrijednost akumuliranog zimskog hlađenja. Izračun jedinica po Modelu Utah računa se po formuli (preuzeto iz Luedeling i Brown, 2011):
                ; sa