+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
1-2/2020
3-4/2020
5-6/2020
7-8/2020
new


HR  EN   

7-8/2020

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   337
Parafiskalni nameti – pojam i tko ih treba plaćati      
RIJEČ UREDNIŠTVA
Nova promjena u vezi s plaćanjima naknade za općekorisne funkcije šuma, tretirane kao parafiskalni namet, potiče nas da opetovano progovorimo o tom problemu. Na Poduzetničkom portalu čitamo: Premda se službeno zovu „neporezna davanja“ u javnosti se već uvriježio termin „parafiskalni nameti“, a popisan je 161 parafiskalni namet, koji kažu naciji oduzima oko 2,5 % BDP-a. Detaljnije pak pojašnjenje prema definiciji Ministarstva financija kaže: „parafiskalni nameti su sva propisana obvezna neporezna davanja koja plaćaju poduzeća središnjim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim tijelima s javnim ovlastima, ako pri tome: platitelj ne dobiva za uzvrat neku uslugu, dobro ili pravo ...“. Ako je tome tako zbog čega se onda naknada za općekorisne funkcije šuma tretira kao parafiskalni namet? Naime, u ovome slučaju nesporno je da platitelj dobiva za uzvrat uslugu, dobro ili pravo. To bi trebalo biti svima jasno ako samo pogledaju Zakon o šumama, gdje su navedene općekorisne funkcije šuma kako slijedi: 1. zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava; 2. utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda; 3. utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju; 4. utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena; 5. zaštita i unapređenje čovjekova okoliša; 6. stvaranje kisika, ponor ugljika i pročišćavanje atmosfere; 7. rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija; 8. stvaranje povoljnih uvjeta za divljač i ostalu faunu te 9. povećan utjecaj zaštitnih šuma i šuma posebne namjene na bioraznolikost. U pojedinim funkcijama imaju korist samo neki, a u nekima svi. Naknada za općekorisne funkcije šuma prvotno je iznosila 0,07 % od ukupnoga godišnjeg prihoda, 2010. godine pada na 0,0525 %, a potom 2012. godine na 0,0265 % da bi 2018. godine bili oslobođeni plaćanja oni koji ostvaruju ukupni prihod manji od 3 milijuna kn godišnje. Sada se oslobađaju plaćanja oni s ukupnim godišnjim prihodom manjim od 7,5 milijuna kn, a postotak pada na 0,024. Da bi nam bilo jasnije, izračunajmo koliko je to novaca godišnje – na 3 milijuna kn to je bilo 795,00 kn/god., a na 7,5 milijuna kn to je 1.800,00 kn/god. (velik novac !?). Sagledavajući kronologiju smanjenja naknade za općekorisne funkcije šume i histeriju koja vlada oko parafiskalnih nameta, ne bi nas iznenadilo da obnašatelji vlasti nakon parlamentarnih izbora potpuno ukinu ovaj po nama potreban ekološki progresivni porez. Nažalost, ne bi bilo prvi puta da se radi populizma povlače potezi koji nisu dobri ni za državu ni za društvo.
Od glavnih gospodarskih djelatnosti: 1. proizvodnje drvnih šumskih proizvoda, 2. proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala i 3. proizvodnje nedrvnih šumskih proizvoda, očekuje se i dobit koja se uplaćuje u državni proračun. Sve to unatoč netržišnom poslovanju u prometu tim proizvodima i nužnim potrebama pravodobnog i sveobuhvatnog rada na uzgojnim i zaštitarskim radovima u šumskom ekosustavu koji se često „preskače“, kako bi dobit bila čim veća. Više puta ukazivali smo da u šumarstvu nema dobiti, ako vratimo šumi ono što smo joj uzeli, a da bi ona bila u optimumu, ili slikovito rečeno „vječna“. O svakoj od devet navedenih općekorisnih funkcija često smo govorili, potkrijepivši naše riječi istraživačkim rezultatima. Brojke su impresivne i najbolje se pamte. Govoreći, zbog manjka prostora u rubrici, primjerice samo o njenoj hidrološkoj funkciji, rečeno je kako niti jedan vegetacijski oblik ne utječe tako djelotvorno na vodu kao šuma - ona uravnotežuje raspored vode u prostoru, ravnomjerno opskrbljuje vodotoke i ublažava pojavu visokih vodnih valova, utječe na čistoću vode i broj izvorišta. Procjeđivanjem vode kroz živo i rahlo šumsko tlo, ona u podzemne tokove ulazi pitka. Ako uzmemo u obračun prosječnu godišnju količinu oborina u Hrvatskoj od 1200 mm i površinu šuma od samo 2 milijuna ha (ona je veća) računa se da iz šume istječe oko 13 milijardi tona pitke vode. Tko dobiva tu uslugu – svi uključivši i platitelja! Ovako bi mogli i o ostalim općekorisnim funkcijama. E sada, neki kažu pisano je već o svemu tome i rečeno na mnogim šumarskim skupovima, ali mi šumari govorimo sami sebi – a mi pitamo kolegice i kolege: servirani su vam podaci u ovoj rubrici i drugim tekstovima – zašto to ne širite među poznanike, a oni politički angažirani šumarski stručnjaci među kolege političare na lokalnoj, regionalnoj pa i državnoj razini? Pitamo se, da li je pristojno reći da ste se „zavukli u mišju rupu“? Vi odgovorite!
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Milan Pernek, Marta Kovač, Nikola Lacković  UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.1
339
Testiranje biološke učinkovitosti feromona i klopki za ulov mediteranskog potkornjaka Orthotomicus erosus (Coleoptera, Curculionidae)      
Sažetak
U šumama alepskog bora na hrvatskom Mediteranu u 2017. godini pojavio se mediteranski potkornjak (Orthotomicus erosus) u gustoćama populacije koje do tada nisu zabilježene te se nikada prije nije smatrao značajnim štetnikom na tom području. Naglo povećanje populacije potkornjaka prirodni neprijatelji nisu u stanju pratiti, a ishod je naglo povećanje sušaca. U sklopu mjera zaštite za suzbijanje mediteranskog potkornjaka u 2018. godini u Hrvatskoj su postavljene feromonske klopke u svrhu monitoringa. Iako postoji više mogućnosti primjene različitih vrsta klopki i feromonskih pripravaka za mediteranski potkornjak, do sada nije istraženo koja je razlika u ulovima različitih vrsta klopki niti koliko su selektivne. U 2019. godini na području Park šume Marjan (Split) na 196 ha šumske površine postavljeno je 40 feromonskih klopki. Uspoređeni su parovi feromonskih pripravaka Pheroprax i Erosowit, sustav triju klopki Triplet sa običnom naletno barijernom klopkom te modificirana klopka sa mokrim ulovom i obična naletno barijerna klopka. Osim prosječnog broja ulova u feromonskim klopkama posebna pozornost dana je selektivnosti. Od predatora u klopama su značajnije su nađene dvije vrste, Tanasimus formicarius i Temnochila caerulea, s tim da je T. formicarius u odnosu na T. caerulea bio u zanemarivim količinama. Rezultati ukazuju kako pripravak Erosowit u odnosu na Pheroprax pokazuje značajno veće ulove, te je značajno selektivniji. Pheroprax ima vrlo visoke ulove predatora T. caerulea te se ne preporuča za praktičnu primjenu. Triplet je u odnosu na običnu naletno barijernu klopku pokazao tek neznatno bolje ulove, ali i nešto bolju selektivnost. Triplet nije pokazao očekivani učinak s obzirom na količinu ulova koja je bila nešto viša u odnosu na običnu klopku, ali ne značajnije kako bi se preporučila njihova primjena. Mokra varijanta klopke pokazala se lošom, jer ne donosi signifikantno veće ulove od obične naletno barijerne klopke, a dvostruko manje je selektivna. S obzirom na dodatne troškove (adaptacija klopke, tekućina koja se mora mijenjati, sporije sakupljanje) ovaj tip klopke nije preporučljiv za primjenu. Usporedbom ukupnih prosječnih ulova mediteranskog potkornjaka 2018. i 2019. godine utvrđeno je da je broj potkornjaka u 2019. gotovo 5 puta manji u odnosu na 2018.

Ključne riječi: Pinus halepensis; Erosowit; Pheroprax; Taemnochila caerulea; Thanasimus formicarius; klimatske promjene

    autori:
    PERNEK, Milan      ŠL
    Marta Kovač  
    LACKOVIĆ, Nikola    ŠL
 
Mladen Ognjenović, Tom Levanič, Nenad Potočić, Damir Ugarković, Krunoslav Indir, Ivan Seletković  UDK 630* 425 + 111 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.2
351
Interrelations of various tree vitality indicators and their reaction to climatic conditions on a european beech (Fagus sylvatica L.) plot      
Summary
Interrelations of various common beech vitality indicators (crown defoliation, foliar chemistry, radial growth) as well as their possible dependencies on climatic conditions were investigated over the course of 12 years in a mature and healthy beech stand. Our results confirm the importance of temperature variables for defoliation, as high temperatures during spring and summer months induce the increase of defoliation. The same negative influence was observed with high maximum temperatures and low precipitation during previous year summer months. Phosphorus, calcium and magnesium nutrition of beech trees suffers from high temperatures during current year summer and benefits from more precipitation. High temperatures in current year May positively influence beech radial growth, while a wide range of minimum temperatures during March and June has a negative effect. In summary, high summer temperatures and low precipitation were shown to have a negative effect on all vitality indicators, and for defoliation and nutrition this effect can last into the following year.

Key words: defoliation; foliar nutrition; radial growth; drought; vitality

    autori:
    Mladen Ognjenović  
    Tom Levanič  
    POTOČIĆ, Nenad      ŠL
    UGARKOVIĆ, Damir    ŠL
    INDIR, Krunoslav    ŠL
    SELETKOVIĆ, Ivan      ŠL
 
Simon Lendvai, Jurij Diaci, Dušan Roženbergar  UDK 630* 242 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.3
367
Response of black alder (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) to selective thinning of various intensities: a half-century study in northeastern Slovenia      
Summary
Pure black alder stands are specific and require adapted silvicultural models. To determine the best intensity of selective thinning in such stands, research plots were established in Polanski Log in 1967. Three thinning intensities were selected: control, moderate and high. These stands are presently in a mature phase. In 1967, 1973, 1979, 1983, 1993, 1998 and 2018 diameter at breast height was measured and social status, vitality, tendency, silvicultural role, crown length and overall quality were estimated. The differences in black alder responses to thinning intensities were analysed and the results were compared with recommendations for selective high thinning and newer crop tree situational thinning models. Diameter increments were lower than expected regardless of thinning intensity. In moderately thinned plots and control plots diameter increment was the same (0.33 cm/year); high intensity thinning plots showed higher increment (0.37 cm/year). Dominant trees had slightly higher increment regardless of thinning model. Compared to thinning models with a lower number of crop trees, density and basal area of studied stands were significantly higher and diameter increments lower. We attribute the small diameter increments and small differences among thinning models to insufficient intensity and partially to inconsistent thinning. The results indicate that thinning must be of higher intensity and the largest-diameter trees which display the best vigour, quality, tendency, and which have well formed, long crowns, must be promoted from the beginning.

Key words: black alder (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.); thinning; diameter increment; traditional selection model; situational thinning model

    autori:
    Simon Lendvai  
    Jurij Diaci  
    Dušan Roženbergar  
 
Besim Balić, Ante Seletković, Ahmet Lojo, Aida Ibrahimspahić, Jusuf Musić, Admir Avdagić, Velid Halilović  UDK 630* 516 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.4
379
Model za procjenu volumena krupnog drveta stabala smreke Picea abies Karst) na području Kantona 10 u Federaciji Bosne i Hercegovine      
Sažetak
U radu su korišteni podaci izmjere 377 modelnih stabala smreke koja su mjerena u oborenom stanju na širem području unutar državnih raznodobnih sastojina u Kantonu 10 (Hercegbosanski Kanton). Za određivanje volumena krupnog drveta stabala primijenjena je metoda sekcioniranja sa sekcijama nejednakih apsolutnih dužina (najčešće od 1 – 2 m). Za izravnanje veličina volumena krupnog drveta od prsnog promjera i visine stabala primijenjena je metoda višestruke regresijske analize. Za procjenu parametara korištenih funkcija, testiranje značajnosti njihovih razlika te provođenje raznih transformacija, kao softversko rješenje korišteni su StatGraphics Centurion XVII. i Statistica 8.0. U cilju izbora „najboljeg“ modela za procjenu volumena krupnog drveta testiran je veći broj poznatih dendrometrijskih dvoparametarskih volumnih funkcija. Kvaliteta izjednačenja i prikladnost testiranih modela ocjenjivani su na bazi utvrđenih veličina osnovnih statističkih pokazatelja za karakteriziranje jačine korelacijskih veza. Najbolje ocjene parametara pokazao je model V7=a0+a1d1,3+a2h+a3d1,3h+a4d1,32+a5 d1,32h uz utvrđeni koeficijent determinacije: R2 = 0,99 i veličinu standardne greške regresije Sey=0,24 m3. Testirajući značajnost razlika između stvarnih volumena stabala iz uzorka i volumena tih istih stabala utvrđenih primjenom odabranog regresijskog modela, utvrđen je prosječni postotak odstupanja od 0,44%. To znači da su u prosjeku za 0,44% niži volumeni u odnosu na stvarne volumene na uzorku od 377 stabala smreke, što ukazuje da je ovaj regresijski model upotrebljiv za primjenu u praktičnom radu, jer je taj prosječni postotak manji od 1%.

Ključne riječi: smreka; volumen krupnog drveta; regresijski model; nelinearna regresija; dvoulazne volumne tablice

    autori:
    Besim Balić  
    SELETKOVIĆ, Ante      ŠL
    Ahmet Lojo  
    Aida Ibrahimspahić  
    Jusuf Musić  
    Admir Avdagić  
    Velid Halilović  
 
Hüseyin Ogfuz Çoban, Halis Bereket  UDK 630* 432 (001
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.5
393
Visibility analysis of fire lookout towers protecting the Mediterranean forest ecosystems in Turkey      
Summary
Urgent detection of fire and precise identification of its location are of critical importance for success of first response to fight forest fire. Forest fire lookout towers are main observation system and used in a sophisticated way to detect forest fires in Turkey. The objective of this study was to conduct visibility analysis of fire lookout towers deployed in mountainous Mediterranean forest region of Turkey, thereby assess their effectiveness. It is necessary to determine functionality and capacity of these towers to protect forest environment. Visible and invisible areas from towers were identified by using Geographic Information System and high resolution digital elevation data. In visibility analysis, scanning was performed with a rotation of 360 degrees at the 18 kilometres radius from the point where a lookout tower was located. Roads in this region are one of the elements that can be used in fire observation. People traveling on these roads may report forest fires by using cell phones. In this sense, the efficiency/effectiveness of the towers have been associated with forest road traffic. Therefore, visibility analysis of roads was also performed to check the observation capabilities from roads. Although there are 37 fire lookout towers in this area, where coniferous tree species such as brutian pine and black pine that are highly vulnerable to fire are dominantly distributed, 40% of forests are in parts that are not visible and 15% of them are at high risk of fire. More than 100 thousand hectares of fire-sensitive forest area in this region could not be controlled by the towers. The network of towers could view 56% of the overall area and 59% of the forest areas. People using the roads contributed to the lookout system by 11% and ensured that 70% of the forest area in this region was visible when combined with the towers. On the other hand, 59% of 523 thousand hectares of forest land that were not visible from the roads were visible from the towers. It was emphasized that the participatory behavior of people who lived in forests and used inner forest roads were an important part of the fire observation system. We recommend that the GIS-based methodologies including digital camera systems and remote sensing technologies in addition to the conventional lookout towers with a view to planning the economically, technically and operationally optimal fire lookout system.

Key words: viewshed analysis; fire risk; fire sensitivity; forest fire; forest road; Isparta

    autori:
    Hüseyin Ogfuz Çoban  
    Halis Bereket  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Željko Španjol, Boris Dorbić, Nikola Vrh, Ivana Gašparović, Ivan Tolić, Milan Vojinović  UDK 630* 187 + 174
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.6
409
Vegetacijska i dendrološka obilježja park-šume Hober u Korčuli      
Sažetak
Sustavnih istraživanja biološko-ekoloških obilježja cjelokupnog područja i same park-šume Hober nije bilo do sada. Strukturna obilježja sastojine nalazimo tek u Planu gospodarenja za park-šumu Hober (2006-2015). Šumarsku problematiku nalazimo u radu Vojinovića (1997). Dendrološka istraživanja imamo u radovima Denich i Draganović (1985), Vojinović (1997),Fabris (2001), Onofri (2002). Izostala je njegova cjelovita inventarizacija.
Današnje stanje park-šume Hober karakterizira njegova zapuštenost i neuređenost kako šumske vegetacije i dendrološko-hortikulturnih, tako i vrtno-arhitektonskih sadržaja. Prisutna je koncepcijska nedefiniranost cjelokupnog područja Hobera.
Park-šuma Hober u vegetacijskom smislu pripada šumskoj zajednici šuma alepskog bora i hrasta crnike (Querco ilicis – Pinetum halepensis Loisel 1971). Upravo iz razloga vegetacijske i strukturne neujednačenosti, postavljeno je 7 pokusnih ploha u samoj park-šumi, te još 4 izvan nje. Cilj je detaljnom vegetacijskom i strukturnom analizom izdvojiti pojedina područja, dati njihov opis i prikazati njihovo stanje, što se kasnije može upotrijebiti u svrhu zoniranja prostora.
Analizirana istraživanja pokazuju da u sloju drveća alepski bor prevladava na plohama 1,2,3 i 9; crnika na plohama 4 i 5 te obični čempres na plohama 6 i 7. U sloju grmlja najzastupljenija je lemprika koja dolazi na svim plohama. Zatim su tu širokolisna zelenika i tršlja. Iz tablice 2 vidimo da je na svim plohama pokrovnost vegetacijom potpuna osim na plohi 6, gdje je rijetka makija. Sloj drveća je prevladavajući osim na plohama 8, 10 i 11, gdje je prisutna makija. Zamjetno je da je kod razvijenih sastojina podjednako gust sloj drveća i grmlja. Tu odstupaju plohe 6 i dijelom ploha 9 te plohe 10 gdje je makija te ploha 11 koja je prirodna sukcesija šumske vegetacije na zapuštenim poljoprivrednim površinama. Osim kod makije imamo vrlo visok drvni volumen (drvna zaliha) koji se ovisno o razvoju sastojine kreće od 100 do čak 270 m3/ha. Broj stabala je isto vrlo velik i kreće se od 1000 do 2700 po ha. Svi ti podaci ukazuju na neuređenost i izostanak bilo kakvih uzgojnih radova.
Cilj ovog rada je istražiti vegetacijska, dendrološka, šumsko-uzgojna i strukturna obilježja cjelokupnog područja Hober. Ona su primarni pokazatelj stanje i dat će smjernice za njegovu buduću biološku i prostornu valorizaciju.

Ključne riječi: park-šuma Hober; vegetacijska obilježja; strukturna obilježja; dendroflora

    autori:
    ŠPANJOL, Željko      ŠL
    Boris Dorbić  
    Nikola Vrh
    Ivana Gašparović  
    Ivan Tolić
    Milan Vojinović