1-2/2008
3-4/2008
5-6/2008
7-8/2008
9-10/2008
11-12/2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

3-4/2008

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Branimir Prpić


     
 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
 
Branimir Prpić   106
Kakav miraz nude naše struke europskoj uniji      
Malo je vremena do trenutka kada će se naše struke naći pred odlukom kako hrvatske šume, šumarstvo i preradu drva prilagoditi velikoj europskoj obitelji. Kakav stav zauzeti i što treba oštro naglasiti kako ne bi izgubili ono što je nama, ali istovremeno i EU bitno kao dobar predložak.
U petoj brzini u kojoj se nalaze sva povjerenstva imenovana od mjerodavnih za pregovore pristupa EU, pa tako i povjerenstva naših struka, može se dogoditi i pogreška, ali važno je da se ne pogriješi u osnovnim načelima koja čine hrvatske šume posebnima i zasigurno najboljima u europskome prostoru.
Kao prvo, većina je hrvatskih šuma prirodnoga sastava. To se ponajprije odnosi na 98 % svih državnih šuma kojima upravljaju Hrvatske šume d.o.o. i koje zapremaju od sveukupnih šuma u Hrvatskoj 78 %. Hrvatska šumarska struka ima veliku tradiciju. Zbog izuzetnoga položaja Hrvatske u europskome prostoru, te u vezi s povijesnim zbivanjima njezin prostor je u jednome dijelu zaposjednut (Turci) dok u drugome dijelu ima svoju političku samostalnost jer Hrvatski sabor djeluje od XIII. stoljeća neprekidno do danas. Povlačenjem Turaka u XVII. stoljeću šumarski stručnjaci koji se ponajprije školuju u Austriji, Slovačkoj i Češkoj, a kasnije u nas (Križevci), započinju sa stručnim radom u prašumama kojima je u ono vrijeme bila pokrivena gotovo čitava Hrvatska. Uvedena je oplodna sječa s prirodnom obnovom, uzgojem šuma i potrajnim gospodarenjem, danas prihvaćenim općim šumarskim načelom preuzetim od zaštitara okoliša (Rio de Janeiro 1992.) kao održivi razvoj.
Šumarska struka, gospodareći šumama u Hrvatskoj preko 250 godina, izgospodarila je prirodne šume s preko 100 šumskih zajednica uvjetovanih reljefnim i klimatskim raznolikostima, opskrbljujući istovremeno preradu drva sa sirovinom primjerene kakvoće i održavajući u potpunosti sve općekorisne funkcije šuma. Hrvatske šume služe u potpunosti općoj zaštiti prirode i značajno su sudjelovale u stvaranju šest nacionalnih parkova i isto toliko parkova prirode sa šumom kao osnovnim fenomenom.
Hrvatske šume po strukturi sastavljene su pretežito od danas vrlo tražene bjelogorice (hrastovi lužnjak i kitnjak, obična bukva, plemenite listače) i predstavljaju neprocjenjiv ekološki i gospodarski kapital. Degradirane šume koje nalazimo u Sredozemlju Hrvatske, posljedica su utjecaja civilizacija smjenjivanim u tome prostoru više tisuća godina. Današnje šumarstvo teži sredozemnim staništima vratiti samoniklu vegetaciju.
Kolege i ostali koji pregovaraju s predstavnicima EU o šumama, morali bi postići takav rezultat koji ne dozvoljava promjenu prirodnosti hrvatskih šuma, kao i ostala svojstva koja su uvjetovala dodjelu FSC cerifikacije Hrvatskim šumama d.o.o. Ukratko EU treba prihvatiti osnovna načela Zakona o šumama Republike Hrvatske (prirodno pomlađivanje, općekorisne funkcije, potrajno gospodarenje, održavanje šumske zajednice primjerene staništu, primjenu odgovarajuće mehanizacije prilikom pridobivanja drva). Tijekom pregovora potrebno je izbjeći zamke onih koji u hrvatskim šumama vide samo isplativu koncesiju.
Uz očuvane hrvatske šume, preradi drva nudi se eldorado sirovine visoke kakvoće uz povoljnu položajnu rentu i očekivanu pomoć u kapitalu koji bi se trebao brzo oploditi, pa se tu ne očekuju velika pregovaranja oko ulaska u EU.
Sa stajališta zaposlenosti, drvna sirovina hrasta lužnjaka šumskoga bazena Spačve, osigurava primjerice 9350 radnih mjesta u preradi drva. U posljednje vrijeme sve zanimljiviji postaje šumski i pilanski otpad kao energetsko drvo, što povećava mogućnost daljnje zaposlenosti. U čitavoj Hrvatskoj, mogućnosti razvoja pogona prerade drva zaista su velike, a uspjeh ovisi o inventivnosti i stručnosti onoga koji pokreće posao.

Prof. dr. sc. Branimmir Prpić

    autori:
    PRPIĆ, Branimir    ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, Ž. Kušan, Đ. List, M. Grahovac-Tremski  UDK 630* 442 (001) 107
Intenzitet zaraze žutom i bijelom imelom na području Uprava šuma podružnica Zagreb i Koprivnica      
Sažetak: Istraživanje je provedeno na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Intenzitet zaraze žutom imelom (Loranthus europaeus Jacq.) istražen je za: 1. hrast kitnjak na području šest šumarija UŠP Zagreb i dvije šumarije UŠP Koprivnica; 2. hrast lužnjak na području sedam šumarija UŠP Zagreb i dvije šumarije UŠP Koprivnica. Za iste UŠP istražen je intenzitet zaraze bjelogoričnom bijelom imelom (Viscum album L. ssp. album) poljskog jasena, običnog bagrema, gorskog javora i crne johe.
Prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze kitnjaka i lužnjaka žutom imelom za tri gospodarske jedinice UŠP Zagreb. Iz gospodarskih osnova izrađena je baza podataka stanišnih i sastojinskih parametara. Podaci su analizirani kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost navedenih parametara i intenziteta zaraze žutom imelom kitnjaka i lužnjaka.
Ključne riječi: bijela imela; Hrvatske šume d.o.o.; intenzitet zaraze; kitnjak; lužnjak; poljski jasen; žuta imela

    autori:
    IDŽOJTIĆ, Marilena      ŠL
    GLAVAŠ, Milan    ŠL
    ZEBEC, Marko    ŠL
    PERNAR, FINTIĆ, Renata      ŠL
    Kušan, Željka
    LIST, Đurđica    ŠL
    GRAHOVAC - TREMSKI, Mirjana    ŠL
 
Goglia, V., J. Žgela, I. Đukić  UDK 630* 304 + 964 (001) 115
Učinkovitost antivibracijskih rukavica: I dio      
Sažetak: Izlaganje vibracijama većeg intenziteta kroz duže razdoblje često vodi trajnim oštećenjima dijelova organizma te trajnoj nesposobnosti za rad. Taj je problem prisutan i kod mnogih poslova u šumarstvu. Mnoge se aktivnosti provode s ciljem da se izbjegnu posljedice izlagana vibracijama. Jedna od mjera zaštite od pretjeranog izlaganja vibracijama koje se prenose na ruke je i korištenje antivibracijskih zaštitnih rukavica. Ocjena učinkovitosti zaštite uporabom antivibracijskih rukavica je složena procedura i često ne daje očekivane rezultate. Na tržišu je široka ponuda antivibracijskih rukavica različitih prizvođača te je izbor onih koje će najbolje štititi radnika odgovoran i složen zadatak. Ocjenu kvalitete rukavica moguće je donijeti primjenom postupka ispitivanja istih po proceduri koja je propisana međunarodnim normama ISO 10819-1996 i EN ISO 10819-1996 te nacionalnom normom HRN ISO 10819-2000, ili ispitivanjem istih u stvarnim- pogonskim uvjetima. Prednosti i nedostaci oba načina ispitivanja se obrazlažu u ovome radu.
Ključne riječi: antivibracijske rukavice; ergonomija; ispitivanje; vibracije

    autori:
    GOGLIA, Vlado    ŠL
    Žgela, Josip
    Đukić, Igor
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Matić, S., D. Delač  UDK 630* 923 + 231 + 242 + 245 121
Uzgojni zahvati kao mjera povećanja vrijednosti privatnih šuma u Gorskom kotaru      
Sažetak: U radu su izneseni podaci o privatnim šumama Gorskog kotara koje zauzimaju 22 % od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta. Izneseni su temeljni stanišni podaci i podaci o šumskim zajednicama u kojima se one razvijaju, kao i strukturni pokazatelji koji daju realnu sliku njihovog današnjeg stanja. Iako su ove šume, za razliku od ostalih privatnih šuma kod nas, već 30 godina uređene, one još uvijek pokazuju sve slabosti koje su uočljive i u ostalim privatnim šumama (usitnjenost, mala drvna zaliha i dr.). Zbog toga valja istaći da je velika pogreška danas svrstavati ove šume u raznodobne, jer su one u stvarnosti 60 % visoke regularne, 13 % panjače, a 27 % preborne šume. Opisani su uzgojni zahvati i drugi radovi koje u njima treba provoditi, kako bi im se povećala gospodarska i općekorisna vrijednost. Izneseni su podaci o strukturnim pokazateljima tih šuma na površini cijelog Gorskog kotara, koji ustvari na najbolji način ocrtavaju njihovo današnje stanje, posebno glede gospodarske i općekorisne vrijednosti. Opisani su zahvati njege i obnove koje treba provoditi u prebornim šumama putem prebornih sječa, kao i zahvati njege i obnove u regularnim šumama visokog i niskog uzgojnog oblika. Preporučeni su radovi njega i popunjavanje s plemenitim vrstama bjelogorice i crnogorice onih površina na kojima se danas događa prirodna sukcesija pionirskih vrsta drveća. Preporučene su i opisane one vrste drveća koje su prikladne za podizanje kultura plemenitih, brzorastućih i tržišno vrijednih vrsta bjelogorice i crnogorice na napuštenim pašnjačkim i drugim površinama. Posebno je istaknuta važnost organizacije radova na pridobivanju i plasiranju na tržište drva za bioenergiju nakon izvedenih zahvata njege, podizanja i obnove šuma.
Ključne riječi: bioenergija.; njega; pionirske vrste; pomlađivanje; preborne šume; raznodobne šume; regularne šume; šumske kulture

    autori:
    MATIĆ, Slavko      ŠL
    DELAČ, Damir    ŠL
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Grgurević, Dražen  UDK 630* 272 147
Suzanin perivoj      
Sažetak: Marko Marulić, veliki renesansni književnik “otac hrvatske književnosti” kako ga s pravom nazivaju, napisao je poznati spjev “Suzanu”, u kojemu je opisao perivoj ili vartal, žardin prvi puta u hrvatskoj književnosti.
U njemu spominje i razno bilje koje raste u perivoju, također prvi puta u našoj literaturi. Taj nas napis svrstava u malobrojne europske narode koji su rano, u renesansi, opisali perivoj.
Postavlja se pitanje odakle Maruliću nadahnuće za žardin, jer u njegovom gradu Splitu ili njegovoj okolici ugroženoj od Turaka takav vartal nije mogao postojati. Moguće su na njega utjecali kontakti s dubrovačkim renesansnim književnicima, odnosno poznavanje dubrovačkih perivoja, ponajprije Trstena, ali o tome nemamo potvrde, osim neizravni susreti s Petrom Hektorovićem koji je prijateljevao i dopisivao sa piscima iz Dubrovnika.
Petar Hektorović, hvarski književnik i Marulićev suvremenik opisao je svoj perivoj Tvrdalj, a on je jako sličan Suzaninu žardinu.
Isto tako postoji mogućnost da je Marko Marulić za svojih putovanja u Italiju vidio neki renesansni perivoj i donio odgovarajuću literaturu. Imamo podatak da je u svojoj bogatoj knjižnici imao Crescenziev Ruralium Commodorum. Kako je u mladosti učio grčki vjerojatno je bio upoznat s Alkinojevim vrtom iz Odiseje.
Moguć je i utjecaj Boccaccievog Dekamerona, koji je u uvodu trećeg dana opisao perivoj.
Marulićev, odnosno Suzanin perivoj ostavio nam je dosta otvorenih pitanja glede struke, ali i velikana Marka Marulića.

    autori:
    Grgurević, Dražen  
 
Krpan, A. P. B.  UDK 630* 972 157
Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet i Zavod za šumarske tehnike i tehnologije u Bolonjskom procesu      
Sažetak: U radu je prikazan tijek i sadašnji doseg reforme visokoobrazovnog sustava na Šumarskom fakultetu, Zagreb kao čimbenika uključivanja Fakulteta u Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA) i Europski istraživački prostor (ERA). Prihvaćen je trostupanjski obrazovni sustav te su izrađeni obrazovni programi za preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije u shemi 3 + 2 + 3 (2) odnosno 180 + 120 + 180 (120) ECTS bodova. Uspostavljena su tri preddiplomska studija i to Šumarstvo, Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša i Drvna tehnologija, po kojim se programima obrazuje već treća generacija studenata. Razvijeni su programi diplomskih studija Šumarstvo i Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša te programi Drvnotehnološki procesi i Oblikovanje proizvoda od drva. Diplomski studij Šumarstvo ima dva smjera i to: Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem i Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu.
Razvijen je poboljšani prijedlog doktorskog studija Šumarstvo s tri smjera (Uzgajanje šuma i lovno gospodarenje, Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu, Urbano šumarstvo, zaštita prirode, uređivanje i zaštita šuma) te program doktorskog studija Drvna tehnologija. Specijalistički poslijediplomski studiji razrađeni su u deset programa.
Ključne riječi: reforma visokoobrazovnoga sustava; Šumarski fakultet; Zagreb

    autori:
    KRPAN, Ante P. B.    ŠL
 
Konjević, D., U. Kierdorf, Z. Janicki, A. Slavica, K. Severin  UDK 630* 156 + 132 171
Jelen fratar – jedinstvena pojava u jelena običnoga      
Sažetak: Jeleni bez rogova, bilo da je riječ o potpunom nedostatku rogova ili zakržljalim rogovima u obliku kvrga, mogu se povremeno uočiti u raznim oblicima uzgoja jelenske divljači. U anglosaksonskoj literaturi ovakve se jelene naziva hummel. U ovome je radu predstavljen slučaj prividno bezrogog jelena (jelen fratar – sukladno tradicionalnom nazivlju u nas), odstrijeljenog tijekom razdoblja rike 1981. godine na području Sokolovca, Hrvatska. Jelen je procijenjen na 5 godina starosti, te je neposredno po odstrjelu vagnuo 200 kg. Jelen je posjedovao mala rožišta s neznatnom količinom tkiva roga (kvrge). Nadalje je uočen nesrazmjer u visini između lijevoga (17 mm) i desnoga (35 mm) rožišta. Sukladno literaturi ova se pojava dovodi u svezu s kvantitativno ili kvalitativno nedostatnom ishranom tijekom prve godine života, kada se rožište razvija, rezultirajući njihovom nedostatnom razvijenošću. Kako rast rogovlja započinje tek kada rožišta dosegnu odgovarajuću visinu, nedostatna razvijenost rožišta ima za posljedicu potpunu bezrožnost ili pak nalaz zakržljalih rogova u obliku kvrga. No, i određeni drugi čimbenici mogu imati ulogu u genezi ovoga stanja. Činjenica je da rožišta u svome razvoju ovise o androgenim hormonima pa nedostatna količina ovih hormona ili pak nedostatna zastupljenost receptora za androgene smještenih na rogotvornoj pokosnici (engl. antlerogenic periosteum), može rezultirati nedostatnim razvojem rožišta i posljedičnom bezrožnosti.
Ključne riječi: jelen fratar; nepotpuni razvoj; rogovlje; rožište

    autori:
    Konjević, Dean
    Kierdorf, Uwe
    Janicki, Zdravko
    Slavica, Alen
    Severin, Krešimir