1-2/2008
3-4/2008
5-6/2008
7-8/2008
9-10/2008
11-12/2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

5-6/2008

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Branimir Prpić


     
 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
 
Branimir Prpić   220
Komu pripada voda koju oplemeni i očuva šuma      
Šuma ne može uspijevati bez dovoljno oborina, kao niti u vrlo hladnim područjima. U tundri, stepi, pustinji i močvari, šuma ne može uspijevati. Poznato je kako šuma vrlo ekonomično raspolaže s vodom.
U šumovitome krajobrazu gdje šume ima preko 40 % ona sprječava eroziju tla i bujice, uravnotežuje raspored vode u prostoru, ravnomjerno opskrbljuje vodotoke i ublažava pojavu visokih vodnih valova, utječe na čistoću vode i broj izvorišta. Niti jedan drugi vegetacijski oblik ne utječe tako djelotvorno na vodu kao šuma.
Vrlo značajna uloga šume je mehaničko, biološko i djelomično kemijsko pročišćavanje oborinske i poplavne vode. Pročišćavanje se događa njezinim procjeđivanjem kroz živo i rahlo šumsko tlo, pa ona u podzemne tokove ulazi pitka. Od sveukupne količine vode koja oborinama padne na šumu, količina procjedne vode iznosi u europskim prilikama njegovane šume od 30 – 40 % tijekom vegetacije i 70 – 80 % za njezina mirovanja. Ostatak vode potroši šuma u procesu transpiracije te intercepcijom i evaporacijom.
Uzmemo li kao prosječnu godišnju vrijednost oborina u arealu šuma u Hrvatskoj od 1 200 mm te površinu sklopljenih šuma od 2 mil. ha, iz šume isteče oko 13 milijardi tona pitke vode . Ovisno o stručnom postupku, dio te količine može se iskoristiti, što daje golem financijski učinak, bilo kroz vodovodne mreže ili u bocama na tržištu (Prpić, Jurjević, Jakovac, Š.l. 2005, posebni broj).
Da bi šuma tako učinkovito djelovala kao pročistač i skladište vode, mora biti znalački i učinkovito njegovana. Hrvatske državne šume njegovane su preko 200 godina. Za razliku od ostalih europskih šuma one su 98 % prirodne i u pravilu predstavljaju prvu ili drugu generaciju šumskih sastojina poslije prirodne obnove hrvatskih prašuma. Takvim postupcima šumom, očuvana su iskonska šumska staništa sa živim tlom i zasigurno optimalnom sposobnošću za pročišćavanje vode.
Tijekom sušnih razdoblja šuma postupično ispušta vodu u izvorišta i vodotoke, a tijekom kišnoga razdoblja i topljenja snijega zadržava je i usporava njezino površinsko otjecanje.
Svi naši vodotoci, uključujući oba sljeva crnomorski i jadranski, pod golemim su utjecajem šume. Izvori Kupe, Kupice, Mrežnice, Dobre i njihovih pritoka, Zrmanje, Krke, Cetine i drugih te njihovih pritoka, dobivaju pročišćenu vodu od šuma Hrvatskih Dinarida uz njegovanje šumarske struke, koja održava njihov porirodni sastav te vodozaštitnu kao i ostale općekorisne funkcije.
I postavlja se pitanje, zašto Hrvatske šume d.o.o. ne koriste komercijalno pitku vodu koju su osigurali uzgojnim postupcima podržavajući gospodarsku prirodnu šumu, a posebice njezinu vodozaštitnu, kao i ostale općekorisne funkcije. Bilo bi dobro o tome javno raspraviti i uključiti u podjelu i privatne šume, koje po svome sastavu zadovoljavaju vodozaštitnu funkciju.

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić

    autori:
    PRPIĆ, Branimir    ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Goglia, V., J. Žgela, I. Đukić  UDK 630* 304 + 964 (001) 239
Učinkovitost antivibracijskih rukavica: II dio      
Sažetak: Zaštita rukovatelja mehaniziranim sredstvima rada od izlaganja vibracijama provodi se na različite načine. Jedna od mjera zaštite koja se primjenjuje je korištenje antivibracijskih rukavica. Različiti su stavovi o učinkovitosti primjene te zaštitne mjere. O tome se i danas vode mnoge rasprave. Mnogi stručnjaci s područja vibracija koje se prenose na tijelo osporavaju učinkovitost antivibracijskih rukavica. Ispitivanje prigušnih svojstava rukavica propisano je međunarodnim normama ISO 10819-1996 i EN ISO 10819-1996 te nacionalnom normom HRN ISO 10819-2000. Na postupak ispitivanja propisan spomenutim normama ima velik broj primjedbi, pa se mnogi istraživači pri ocjeni prigušnih svojstava rukavica priklanjaju ispitivanjima u pogonskim uvjetima. Takva su ispitivanja obavljena i na Šumarskom fakultetu u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. Rezultati ispitivanja iznose se u ovome radu.
Ključne riječi: antivibracijske rukavice; ergonomija; ispitivanje; vibracije

    autori:
    GOGLIA, Vlado    ŠL
    Žgela, Josip
    Đukić, Igor
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Degmečić, D., M. Bićanić  UDK 630* 156 245
Značaj tjelesne težine kod vrste europska srna (Capreolus capreolus l.) u istočnoj Slavoniji i Baranji      
Sažetak: Regionalne razlike u rastu, veličini tijela te dnevnom tjelesnom prirastu kod lanadi su uočene i evidentirane na mnogim područjima Europe. S obzirom kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o selekcijsko-uzgojnim mjerama vezani na poznavanje tih karakteristika ( tjelesnia težina prilikom lanjenja, brzina rasta i razvoja tjela), upravo ti podaci su vrlo važni za poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje uzgoja srne. Bez podataka o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije srna i njenog spolnog i dobnog sastava, u jednom lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja srna, a jednako tako nije moguće niti dati smjernice gospodarenja čijim provođenjem bi se mogla osigurati trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači. Ovaj rad će ukazati na postojeće vrijednosti tjelesnih težina i razvoja srneće divljaći na području istočne Slavonoije i Baranje. Jednako tako, želja je ukazati na važnost praćenja tih vrijednosti i prikazati kakav utjecaj imaju tjelesne težine na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji (broj zametaka), uspjeh u rastu lanadi te kakvo značenje imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera. Tjelesna težina lanadi na leglu je praćena u šumi Haljevo, kao i dnevni prirast tjelesne težine lanadi. Izmjerena tjelesna težina lanadi na leglu se prema podacima Nikolandića, za Baranju kreće od 1020 g. do 2680 g., dok dnevni prirast lanadi iznosi122 g. Tjelesne težine lanadi, mladih i rasplodnih grla su praćena tijekom izvršavanja odstrela u tipično šumskom staništu srne u Spačvi te u tipično poljskom staništu Baranjsko Podunavlje. Lanad u jesen (za vrijeme odstrijela) dosegne u šumskom staništu 65 % srednje ostvarene tjelesne težine rasplodnih grla, a u poljskom staništu 69 %. Jednako tako mlada grla u šumskom i u poljskom staništu dostižu prosječnu težinu od oko 20 kg, što mladim ženkama omogućuje ulaz u parenje. Kod rasplodnih mužjaka se dostizanje 24–25 kg pokazalo značajnim za daljnji razvoj trofeja, a kod rasplodnih ženki za srednji broj zametaka. Istraživanja na ta tri lokaliteta su potvrdila nekoliko važnih stvari za gospodarenje srnećom divljači: tjelesna težina lanadi pri porodu, brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života, tjelesna težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje, tjelesna težina rasplodnih ženki, plodnost ženki, tjelesna težina rasplodnih mužjaka, trofejna struktura mužjaka.
Ključne riječi: dnevna stopa prirasta lanadi; produktivnost srna; srednja vrijednost tjelesnih težina rasplodnih mužjaka i ženki; Tjelesna težina lanadi na leglu

    autori:
    DEGMEČIĆ, Dražen    ŠL
    Bićanić, Milan
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Najvirt, Ž., A. Miličević, Š. Meštrović  UDK 630* 181.1 253
Areal hrasta oštrike (Quercus coccifera l.) u zapadnom dijelu poluotoka Pelješca      
Sažetak: U radu je prvi puta detaljno utvrđen i iskartiran areal hrasta oštrike (Quercus coccifera L.) na području zapadnog dijela poluotoka Pelješca (zapadno i sjeverno od prometnice Orebić - Trpanj).
Iz literature je poznato da hrast oštrika u Hrvatskoj pridolazi na južnim stranama poluotoka Pelješca – oko Orebića, ali njegov areal nije nigdje detaljno opisan ni prikazan. Stoga po prvi puta utvrđujemo i opisujemo areal hrasta oštrike na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca, gdje u čistim i mješovitim sastojinama zaprema površinu od 2235 ha, tvoreći tako zajednicu hrasta oštrike i crnog jasena (Fraxino orni - Quercetum cocciferae H-ić 1958.).
Hrast oštrika zaštićena je vrsta na svim prirodnim staništima u Republici Hrvatskoj od 9. 5. 1969. godine.
Ključne riječi: areal; hrast oštrika; Pelješac

    autori:
    NAJVIRT, Željko    ŠL
    MILIČEVIĆ, Ante    ŠL
    MAJNARIĆ, Zoran    ŠL
 
Španjol, Ž., K. Biljaković, R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić  UDK 630* 432 259
Šumski požari i fizikalni modeli      
Sažetak: Hrvatska je zemlja relativno bogata šumama; 36 % od ukupne površine države pokrivaju šumske površine. Međutim, poseban problem na jadranskom području Hrvatske predstavljaju šumski požari, koji uništavaju prirodna bogatstva smanjujući biološku raznolikost, a negativan utjecaj imaju i na krajobraznu raznolikost. Sam problem je višeslojan, kompleksan i zahtijeva uključivanje brojnih grana znanosti, kao što su šumarstvo, geologija, biologija, meteorologija, a u zadnje vrijeme i fizika.
Poznato je da fizika uspješno prepoznaje osnovna načela pojavnosti i djelovanja u materijalnom svijetu, a to ima vrlo široku primjenu i izvan njenih vlastitih okvira. Načini manifestacije komplesnosti i posebno zakonitosti koje fizičari sve više u suradnji s drugim disciplinama nalaze i proučavaju otvaraju vrlo široke horizonte mogućih primjena. “Korelacije u kompleksnim sustavima: od fizike do biotehnologije” je naziv interdisciplinarnog programa kojega financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koji je među inim povezao znanstvene pristupe fizike i šumarstva na proučavanju šumskih požara.
Ovaj rad daje neke osnove o šumskim požarima specifične za svaku znanstvenu disciplinu i pokazuje mogućnosti njihove interakcije kao i važnost takvog interdisciplinarnog pristupa u rješavanju gorućih problema vezanih uz šumske požare i njihovu prevenciju.
Ključne riječi: fizika; jadransko područje; kompleksnost; požar; šumarstvo

    autori:
    ŠPANJOL, Željko      ŠL
    Biljaković, Katica
    ROSAVEC, Roman    ŠL
    Dominko, Damir
    BARČIĆ, Damir    ŠL
    Starešinić, Damir