1-2/2008
3-4/2008
5-6/2008
7-8/2008
9-10/2008
11-12/2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

9-10/2008

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Branimir Prpić


     
 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
 
Branimir Prpić   389
PRISTIGLA DOBRA VIJEST UREDNIŠTVU I AUTORIMA ČLANAKA “ŠUMARSKOGA LISTA”      
Tijekom srpnja 2008. godine urednik “Šumarskoga lista” primio je pismo od firme Thomson Scientific iz Philadephie USA kako je naš časopis uvršten od prvoga dvobroja 2008. godine u Thomson Reuters produkte i informacijske usluge. Počevši od broja 1–2/2008. “Šumarski list” bit će indeksiran i abstraktiran u sljedećem:
Science Citation Indeks Expanded (poznat i kao Sci Search) i
Journal Citation Reports/Science Edition
U pismu se dalje navodi kako će “Šumarski list” u budućnosti biti evaluiran i uvršten u dodatne Thomson Reuters produkte te u informacijske usluge s ciljem zadovoljavanja potreba znanstvene i akademske istraživačke zajednice.
Pismo je potpisao gospodin Marian Hollingsworth, direktor Publisher Relations.
Vijest koju smo ovim pismom primili za naše uredništvo, našega izdavača Hrvatsko šumarsko društvo, a posebice za autore znanstvenih članaka, vrlo je značajna. Časopis je puno dobio na ugledu, dok autori njegovim uvrštenjem u bibliografsku bazu SCI za svoj objavljeni članak dobivaju najvišu moguću ocjenu, koja se znanstvenicima priznaje za napredovanje.
Firmi Thomson Scientific posebno se zahvaljujem u ime uredništva i izdavača na uvrštenju “Šumarskoga lista” u bibliografsku bazu SCI, kao i na evaluaciji te uvrštenju u dodatne Thomson Reuters produkte i informacijske usluge.

Prof. dr. sc. Branimir Prpić

    autori:
    PRPIĆ, Branimir    ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Seletković, A., R. Pernar, A. Jazbec, M. Ančić  UDK 630* 587 + 588 (001) 393
Točnost klasifikacije satelitske snimke visoke prostorne rezolucije ikonos za potrebe šumarstva      
Sažetak: Osnovni cilj ovog rada je istražiti, usporediti i pronaći najbolji način interpretacije IKONOS satelitske snimke visoke rezolucije, koji će biti jednostavan i prihvatljiv za operativnu primjenu. Glavni materijal za izradu ovoga rada bila je satelitska snimka istraživanog područja visoke prostorne rezolucije IKONOS. Provedene su vizualna i digitalna interpretacija satelitske snimke te su ocijenjene točnosti klasifikacija. Vizualna interpretacija provedena je na izrađenom kolorkompozitu s odabrana tri spektralna kanala (4, 3, 2), dok je digitalna interpretacija provedena kroz šest različitih algoritama. Za svaki algoritam nadgledane klasifikacije i za vizualnu interpretaciju, izračunati su parametri točnosti same klasifikacije i Kappa statistika. Najbolji rezultati svih provedenih interpretacija (klasifikacija), dobiveni su vizualnom interpretacijom, odnosno tom interpretacijom dobiveni su rezultati koji najbolje odgovaraju stanju na terenu (terenska izmjera, podaci iz Osnove gospodarenja). Provedenim metodama nadgledane klasifikacije satelitske snimke IKONOS utvrđeno je da se najtočnijom metodom za operativnu primjenu pokazala klasifikacija pomoću prepoznavanja značajki (Feature extraction) s modulom prepoznavanja prirodnih oblika (natural features), gdje se neklasificirana područja pridružuju najsličnijoj klasi.
Ključne riječi: satelitska snimka IKONOS; vizualna i digitalna interpretacija; točnost klasifikacije; Kappa statistika; indeksi točnosti; Spačva

    autori:
    SELETKOVIĆ, Ante      ŠL
    PERNAR, FINTIĆ, Renata      ŠL
    Jazbec, Anamarija
    Ančić, Mario    ŠL
 
Pernar, N., D. Bakšić, V. Bobić, I. Perković  UDK 630* 114.2 + 116 (001) 405
Stanje tla u mikrodepresijama šume Žutica      
Sažetak: Ovaj rad rezultat je istraživanja provedenih u polivalentnom šumskom ekosustavu u središnjoj Posavini, na rubu Parka prirode Lonjsko polje. Šuma Žutica je vrlo vrijedan šumsko gospodarski kompleks, retencijsko područje za visoke vode rijeke Save, te u većem dijelu i naftno-plinsko polje.
U posljednjih 30-40 godina u ovoj šumi dolazi do pojedinačnog i skupinastog fiziološkog slabljenja i propadanja stabala, ponajprije hrasta lužnjaka. Ove pojave prepoznaju se kao rezultat poremećene ekološke ravnoteže, a povezuje ih se s intenziviranjem gospodarskih aktivnosti na ovom prostoru tijekom navedenog razdoblja.
Naša istraživanja postavili smo u funkciju determinacije mogućih uzroka takvih pojava povezanih s kemijskim i biološkim stanjem tla. Usmjerili smo ih u analizu i monitoring kemijskih i bioloških značajki površinskog dijela tla najnižih lokaliteta (mikrodepresija). Istraživana je koncentracija fosfora i kalija te elemenata u tragovima, zatim mineralnih ulja i ukupnih lipoidnih tvari te mikrobiološka aktivnost.
Pokazalo se da tlo šume Žutica nije onečišćeno na većim površinama, te se onečišćenje kao takvo ne dovodi u vezu sa propadanjem stabala na većim površinama. Permanentni izvori onečišćenja na razini vrlo slabe opterećenosti povezuju se sa saniranim isplačnim jamama, no oni se vjerojatno ne odražavaju na širi prostor Žutice. Mikrobiološki parametri upućuju na populacije adaptiranih mikroorganizama, koji su vrlo učinkoviti u biorazgradnji ulja na takvim malim površinama.
Ključne riječi: šumsko tlo; onečišćenje tla; šuma Žutica

    autori:
    PERNAR, Nikola      ŠL
    BAKŠIĆ, Darko      ŠL
    Bobić, Vedrana
    Perković, Ivan
 
Klobučar, Damir  UDK 630* 585 + 569 (001) 419
Primjena histograma drugoga reda u procjeni relativnog sastojinskog obrasta      
Sažetak: Rad predstavlja nastavak dosadašnjih istraživanja primjene digitalne obrade sastojinske scene i cikličkih snimaka za potrebe uređivanja šuma.
Naime, istražena je dodatna mogućnost primjene cikličkih snimaka, izradom histograma drugoga reda i utvrđivanja njihove povezanosti s tri kategorije relativnog obrasta na primjeru gospodarske jedinice “Jamaričko brdo”, šumarije Lipovljani. Digitalni ortofoto izrađen je korištenjem crno-bijelih aerofotosnimaka, približnog mjerila 1:20 000 (Klobučar, 2003).
Provedenim istraživanjem utvrđena je još jedna mogućnost primjene digitalne analize slike u procjeni obrasta i stanja sastojina. Histogrami drugoga reda mogu se primijeniti u procjeni relativnog sastojinskog obrasta, te su izrađena tri osnovna oblika histograma, koji se mogu pridružiti odgovarajućim kategorijama obrasta.
Postupci digitalne analize slike još su uvijek nesavršeni, i ne mogu u potpunosti zamijeniti klasične postupke. Stoga se integracija digitalnih i vizualnih metoda u donošenju odluka (u cilju potrajnog gospodarenja šumama), smatra svrsishodnim postupkom.
Ključne riječi: cikličke snimke; obrast; histogrami prvoga i drugoga reda; digitalni ortofoto; tekstura

    autori:
    Klobučar, Damir
 
Ballian, D., B. Giersberg, U. Tröber  UDK 630* 165 (001) 431
Genetička varijabilnost obične tise (Taxus baccata L.) u Bosni i Hercegovini      
Sažetak: Priznatim biokemijskim biljezima, analizirana je molekularno genetička struktura dijela prirodnih populacija obične tise (Taxus baccata L.) u Bosni i Hercegovini.
Za analizu smo uporabili materijal iz šest (6) populacija obične tise. Genetičku varijabilnost analizirali smo uporabom šest (6) enzimskih sustava. Uspješno je analiziramo šest (6) genskih lokusa koji su pokazali odgovarajući stupanj polimorfizma. Analizom je obuhvaćeno ukupno 16 alela.
Prosječan broj alela po lokusu kretao se od 1,83 do 2,33. Utvrđeno je i postojanje velike varijabilnosti unutar populacija, koja je pokazala diskontinuirani karakter. Potencijalna genotipska raznolikost kretala se od 162 do 1944, a broj potencijalnih polimorfnih genskih lokusa kretao se od 66,6 % do 83,3 %. Gen pool raznolikost se kretala od 1,208 do 1,564, a prosječna stvarna heterozigotnost od 0,185 do 0,490, a ukupna prosječna stvarna heterozigotnost za sve populacije 0,281.
Dobiveni rezultati omogućit će propisivanje i provođenje odgovarajućih mjera na zaštiti i konzervaciji autohtonog genofonda tise u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: obična tisa; Taxus baccata L.; izoenzimi; varijabilnost

    autori:
    Ballian, Dalibor    
    Giersberg, Beatrix
    Tröber, Ute