+ 2008
1-2/2009
3-4/2009
5-6/2009
7-8/2009
9-10/2009
11-12/2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

3-4/2009

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Branimir Prpić


     
 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
 
Branimir Prpić   120
O ODNOSU ŠUMARSTVA I SLUŽBENE ZAŠTITE PRIRODE      
Dana 1. travnja o.g., zajedno s predsjednikom Hrvatskoga šumarskog društva mr. P.Jurjevićem, nazočio sam sastanku sektorske radionice za šumarstvo, u svrhu konzultacijskoga procesa za ekološku mrežu Natura 2000 u Hrvatskoj,kojega je organizirao Državni zavod za zaštitu prirode. Ponajprije me začudilo kako među predstavnicima Zavoda nemaniti jednoga šumara, a zna se kako su od osnivanja Zavoda na njegovu čelu do nedavno bili šumari (Kevo, Šobat,Meštrović, Mihanić). U većini hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode osnovni fenomen je šuma, pa kako to danitko od šumara kao zaposlenik Državnoga Zavoda za zaštitu prirode, ako ih uopće ima, ne vodi radionicu.
Šumarska znanost ide dalje i zasigurno bi čitava rasprava o Naturi 2000 imala drugi tijek kada bi je vodio iskusanšumar uzgajivač, ekolog ili zaštitar, a što se i vidjelo nastupom prof. Vukelića koji je svoj posao oko Nacionalne ekološke mreže sa svojim timom obavio izuzetno korektno.
Šumarska znanost i struka kroz Hrvatsko šumarsko društvo stvorila je značajne znanstvene i stručne temelje za učinkovito uzgajanje šuma u Hrvatskoj, po načelu Zagrebačke škole za uzgajanje šuma, stvorivši prirodno gospodarenušumu, koja u 95 % državnih šuma djeluje kao zaštitna šuma.Toga u Europi nema i naše šume predstavljaju zapravoobjekte opće zaštite prirode, što se primjerice treba uzeti u obzir u zaštiti 20 % velikih šumskih zajednica.
Čudi nas rasprava na sektorskoj radionici o produženju ophodnje što smo i mi zastupali prije pojave staklenika atmosfere i od toga odustali, jer je stara šuma kao ponor ugljika neučinkovita. Buni nas i Izvješće Državnoga zavoda za zaštitu prirode o “Stanju prirode i zaštite prirode u RH” za šumarstvo (podrobnije Zapisnik 3. sjednice Upravnog i Nadzornogodbora Hrvatskoga šumarskoga društva, “Šum. list” 11–12/2008., str. 589, odsječak 2, iz pera tajnika Damira Delača,dipl., ing.).
Iako je šumarstvo na Šumarskome fakultetu u Zagrebu dobro utemeljeno biološkim programom o šumi kao ekosustavu, a šumari su zasigurno najbolje educirani za radove u zaštiti šumovite prirode, nama trebaju biolozi radi nadopunestrukture šumskih ekosustava u smislu proučavanja dijela životinjskoga i biljnoga svijeta, mikorize i alelopatije, ali nikako ne za davanje uputa o gospodarenju šumama, što treba prepustiti iskusnim uzgajivačima, ekolozima, šumarima, fitocenolozima i zaštitarima šuma.
Kao primjer dobre suradnje ističemo onu s biologinjom dr. Jasminkom Radović, koja je shvatila šumu kao izutetnoprirodno bogatstvo u Hrvatskoj.

Prof. dr. sc. Branimir Prpić

    autori:
    PRPIĆ, Branimir    ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Topić,V., L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić  UDK 630* 232.3 (001) Cupressus sempervirens var. pyramidalis Nyman 121
Utjecaj tipa kontejnera na rast i razvoj sadnica običnog čempresa (Cupressus sempervirens var. pyramidalis Nyman) u rasadniku i šumskoj kulturi      
Sažetak: Rast i razvoj sadnica običnog čempresa (Cupressus sempervirens var. pyramidalis Nyman) koje su se uzgajale u različitim kontejnerimapratio se tijekom jedne godine uzgoja u rasadnicima u Omišu i u Šibeniku, te pet godina u šumskoj kulturi, posađenim na podrivanoj površini riperom i uiskopanim jamama 40 x 40 x 40 cm na pokusnoj plohi Podi kod Šibenika. Korištena su tri tipa kontejnera: Bosnaplast 12, Bosnaplast 18 i PVC tuljak 7/24, koji su napunjeni standardnom mješavinom treseta i zemlje u omjeru 2:1. Sjetva u kontejenerima je obavljena 23. travnja 2003. godine. Nakon nicanja biljaka obavljene su izmjere i analize jednogodišnjih biljaka u rasadnicima i u laboratoriju. Izmjere su obavljene sukcesivno svaka dva mjeseca u 3 navrata. Varijable koje su proučavane u rasadnicima i laboratoriju bile su: visina stabljike, promjer vrata korijena, težina korijena, ukupna dužina korijena, prosječni promjer korijena, težina stabljike, ukupna težina biljke, odnos težine stabljike i korijena. Na pokusnoj plohi Podi su svake godine u razdoblju od 2003. do 2008. godine, kod svih posađenih biljaka, izmjerene njihove visine i utvrđeni postotci preživljenja. Volumen kontejnera po zitivno je utjecao na morfologiju jednogodišnjih biljaka u rasadnicima i njihov bolji rast na plohi, pogotovo kod biljaka posađenih na podrivanom tlu riperom. Najveće i najkvalitetnije biljke u rasadnicima proizvedene su u PVC tuljcima, kontejnerima s volumenom od 923 cm3i s odnosom visine i promjera 3,4; zatim u kontejnerima Bosnaplast 18 volumena 220 cm3, te najmanje u kontejnerima Bosnaplast 12 volumena 120 cm3. Istraživanjima je utvrđeno da su biljke u kontejnerima s većim volumenom imale i bolji rast na terenu te veći postotak preživljenja.
Ključne riječi: čempres; kontejner; morfološka obi lježja; preživljenje; rasadnik; sadnica; visinski rast

    autori:
    TOPIĆ, Vlado      ŠL
    Butorac, Lukrecija
    ĐURĐEVIĆ, Zoran    ŠL
    KEKELIĆ, Branko      ŠL
    JELIĆ, Goran    ŠL
 
Anić,I., J. Vukelić, S. Mikac, D. Bakšić, D. Ugarković  UDK 630* 181.2 (001) Abies alba Mill. 135
Utjecaj globalnih klimatskih promjena na ekološku nišu obične jele (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj      
Sažetak: Obična jela jedna je od najvažnijih gospodarskih vrsta drveća u Hrvatskoj. Rasprostranjena je na području Dinarida i na panonskom gorju. Globalne klimatske promjene izazivaju opravdanu bojazan u mogućnost sma njenja ekološke niše obične jele u Hrvatskoj. U ovom su istraživanju analizirani određeni ekološki čimbenici koji izgrađuju ekološku nišu unutar područja pridolaska jele. Korišteni globalni klimatski model podrazumijeva dvostruko povećanje koncentracije stakleničkih plinova (CO2, CH4, N2O, CFC-11 i CFC-12) unutar da našnjega areala obične jele u razdoblju 2000 – 2100. godine, iz čega proizi la zi povećanje prosječne godišnje temperature za ~ 2,5 °C i smanjenje prosječ ne godišnje količine oborina za ~ 152 mm/god. u odnosu na razdoblje 1950 – 2000. godine. Istraživanje je pokazalo kako bi ove promjene mogle pro uzročiti smanjenje ekološke niše obične jele u Hrvatskoj (p>0,9) za gotovo 85 % u odnosu na današnje stanje.
Ključne riječi: Abies alba Mill.; areal; ekološka niša; globalne klimatske promjene; klimatski čimbenici

    autori:
    ANIĆ, Igor      ŠL
    VUKELIĆ, Joso      ŠL
    MIKAC, Stjepan    ŠL
    BAKŠIĆ, Darko      ŠL
    UGARKOVIĆ, Damir    ŠL
 
Klobučar,D., R. Pernar  UDK 630* 585 (001) 145
Umjetne neuronske mreže u procjeni sastojinskih obrasta s cikličkih snimaka      
Sažetak: Zbog svoje široke primjene, gotovo da se danas može reći da je ovo vrijeme prijelaza na tehnologiju umjetnih neuronskih mreža. Stoga je cilj ovog rada predstaviti tu tehnologiju i njezinu primjenu u daljinskim istraživanjima. U tu svrhu korišten je digitalni ortofoto izrađen iz crno-bijelih aerofotosnimaka, približnog mjerila 1:20 000.
Istraživanjem je obuhvaćena gospodarska jedinica “Jamaričko brdo”, šu- marije Lipovljani.
Procjena sastojinskog obrasta provedena je primjenom višeslojnog percep trona, kao najkorištenijeg modela umjetnih neuronskih mreža u daljinskim istraživanjima.Također je korištena samoorganizirajuća neuronska mreža sa svrhom kontrole utvrđenih obrasta u Osnovi gospodarenja, pre ma njihovoj raspodjeli u tri kategorije (normalan, manji od normalnog, slab).
Provedenim istraživanjem dobivena su dobra generalizacijska svojstva više slojnog perceptrona u procjeni obrasta, kao i da se samoorganizirajuća neu ronska mreža može primijeniti u kontroli i raspodjeli sastojinskih obrasta.
Kako se u šumarstvu svakodnevno provodi velik broj različitih mjerenja, upravo umjetne neuronske mreže predstavljaju model temeljen na teoriji učenja, kojim bi se značajnije moglo unaprijediti korištenje ovako velikog broja podataka, koji su se do sada rješavali isključivo statističkim metodama i metodama operacijskih istraživanja.
Ključne riječi: cikličke snimke; daljinska istraživanja; obrast; tekstura; umjetne neuronske mreže

    autori:
    Klobučar, Damir
    PERNAR, FINTIĆ, Renata      ŠL
 
Pernek,M., D. Matošević  UDK 630* 453 (001) Obolodiplosis robiniae 157
Bagremova muha šiškarica(Obolodiplosis robiniae) – novi štetnik bagrema i prvi nalaz parazitoidaPlatygaster robiniaeu Hrvatskoj      
Sažetak: U radu je utvrđena prisutnost bagremove muhe šiškarice (Obolo diplosisrobinae) na području Hrvatske, novog štetnika na bagremu. Registri ran je i parazitoid Platygaster robiniae, što je prvi nalaz ove vrste na području Hrvatske. Praćena je biologija bagremove muhe šiškarice (razvojni sta diji, broj ličinki u šiški, postotak parazitiranosti). Bagremova muha šiškarica stvara karakteristična oštećenja na palistićima bagrema-šiške. Broj ličinki po šiški prosječno je iznosio 2, a kretao se od 1 do 9 ličinki po šiški. Parazitiranost bagremove muhe šiškarice je na uzorcima s područja Zagreba ti jekom 2008. godine iznosila 15,6 %. Bagremova muha šiškarica se u Hrvatskoj može smatrati novom invazivnom vrstom štetnika. Ova muha šiškarica je u Europu vjerojatno unesena sa sadnim materijalom, a njezini glavni vektori rasprostranjenja Europom bili su intenzivna trgovina biljnim materijalom, posebice ukrasnim sadnicama bagrema i međunarodni promet vozilima. Zamjet ne štete na bagremima u Hrvatskoj su ponajprije one estetske.
Ključne riječi: bagrem; Diptera: Cecidomyiidae; Hymenoptera: Platygastridae; novounesena vrsta; štetnost

    autori:
    PERNEK, Milan      ŠL
    MATOŠEVIĆ, Dinka      ŠL
 
Butorac,L., V. Topić, G. Jelić  UDK 630* 116 + 434 (001) Pinus halepensis Mill. 165
Površinsko otjecanje oborina i gubici tla u opožarenim kulturama alepskog bora(Pinus halepensisMill.) na koluviju      
Sažetak: U radu su prikazani rezultati istraživanja površinskog otjecanja oborinske vode i erozije tla na opožarenoj površini alepskog bora te progre sija vegetacije nakon požara i njen utjecaj na zaštitu tla od erozije. Sta cionarni šum ski pokus postavljen je u kolovozu 2002. godine u okolici Spli ta, u slivu Žrnov nice, na opožarenoj površini alepskog bora, koju je požar za hvatio 11. kolovoza 2001. godine. Ploha se nalazi na koluviju s pretežno detritusim kamenja, na nadmorskoj visini od 83 m i nagibu od 30° (GPS kordi nate: N 43° 31’, E 16° 22’). Istraživanja su obuhvatila razdoblje od kolovoza 2002. godine do kraja prosinca 2005. godine, tijekom koje je registrirano 265 kiš nih dana. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla zabilježeni su u 53 kiš na dana, a izazvale su ih oborine od 8,2 mm (visok intenzitet) do 133,7 mm (vr lo vi sok intenzitet). Mjesečne vrijednosti površinskog otjecanja oborina u istraživanom razdoblju kreću od nule do maksimalno 3,03 mm/m2u rujnu 2002. godine. Godišnje vrijednosti površinskog otjecanja oborina na ovoj plohi iznosile su: 4,71 mm/m2 u 2002. godini, 2,08 mm/m2 u 2003., 4,40 mm/m2 u 2004. i 3,41 mm/m2u 2005. godini.Srednji koeficijent površinskog otjecanja oborina iznosio je 0,0042. Postotak površinskog otjecanja oborinske vode je nizak, inter cepcija, isparavanje i infiltracija vode u tlo iznosi i do 99,6 %. Mjesečne vri jednosti gubitaka tla kreću od nule u ljetnim mjesecima, do maksimalno 9,50 g/m2u rujnu 2002. godine. Godišnje vrijednosti erozijskog nanosa na ovoj plohi iznosile su: 10,83 g/m2u 2002. godini, 0,016 g/m2u 2003., 0,123 g/m2u 2004., 0,246 g/m2u 2005. godini. Koeficijent površinskog otjecanja u erodibilnim danima kretao se od 0,0020 do maksimalno 0,1165. Sukcesija prirodne vege tacije prisutna je na opožarenoj površini, na njoj se obilno razvijaja travni pokrov, dok se alepski bor jako slabo obnavlja, javlja se samo u tragovima.
Uz travni pokrov razlog ovako malim gubicima tla su i geološke i pedološke karakteristike plohe, koja je postavljena na izrazito skeletnom koluviju, on je izrazito vodopropusan i djeluje kao “sito”, pa su gubici zanemarivi, gotovo ih i nema. Uz ovakva obilježja tla i vegetacije na ovoj površini nisu izražena po vršinska otjecanja i erozija tla.
Ključne riječi: alepski bor; erozija tla; koluvij; krš; opožarena površina; padaline; površinsko otjecanje

    autori:
    Butorac, Lukrecija
    TOPIĆ, Vlado      ŠL
    JELIĆ, Goran    ŠL
 
Vuletić,D., S. Krajter, M. Mrazek,A. Ćorić  UDK 630* 652 + 289 (001) 173
Nedrvni šumski proizvodi i usluge – koristimo li ih dovoljno?      
Sažetak: Danas pod utjecajem nastalih klimatskih promjena sve je jasnije da se šumarska struka treba snažnije osloniti na multifunkcionalni karakter resursa kojim gospodari, te potrajno koristiti sve njegove proizvode i usluge (Nacionalna šumarska politika i strategija, NN 120/03). Uz drvo, tu je niz nedrvnih proizvoda i usluga koje šuma pruža. Taj proces je naravno dobro do šao i u sektor privatnog šumoposjedništva.
Nedrvne šumske proizvode i usluge čine razni plodovi šumskog drveća i grmlja, gljive, razni predmeti izrađeni od sitnog drvnog i nedrvnog materijala, te posebice socijalne usluge šuma kao što su rekreacija, turizam, lov, foto-lov i sl. (Sabadi i dr. 2005).
Upravo intenzivnije korištenje nedrvnih šumskih proizvoda i usluga otvara mogućnost razvoja sitnog, malog i srednjeg poduzetništva, koje može potaknuti gospodarski razvoj ruralnih sredina.
Radi boljeg razumijevanja postojećeg stupnja korištenja i mogućnosti razvoja na bazi tih proizvoda u sklopu projekta “Utvrđivanje vrijednosti i mogućnosti korištenja ostalih proizvoda i usluga šuma” za Hrvatske šume d.o.o. na području Uprave šuma podružnice Karlovac, provodi se istraživanje stupnja korištenja ovih proizvoda od lokalnog stanovništva te njihovog interesa za intenzivnijim korištenjem nedrvnih proizvoda i usluga šuma. U tu svrhu oblikovan je upitnik za prikupljanje podataka metodom intervjuiranja stanovništva općina Topusko, Vojnić i Gvozd, koje gravitira Petrovoj gori kao izabranom šumskom području, s izraženom zaštitnom i socijalnom funkcijom.
Upitnik je djelomično strukturiran, odnosno sadrži pitanja s unaprijed određenim odgovorima i otvorena pitanja, a podijeljen je u nekoliko logičkih cjelina.
U ovom radu opisana je korištena metoda, upitnik te se iznose prvi rezultati istraživanja.
Na projektu sudjeluju djelatnici Odjela za uređivanje šuma i šumarskueko nomiku Šumarskog instituta, Jastrebarsko, djelatnici Hrvatskih šumad.o.o., UŠP Karlovac na području Petrove gore i studentica Sveučilišta Paris 12, na postdipomskom studiju iz bioresursa. Prikupljeni podaci poslužit će i za izradu dvaju magistarskih radova te je anketiranje lokalnog stanovništva obavljeno od strane ovo dvoje pristupnika.
Konačni rezultati ukazuju na dosta visok stupanj korištenja nedrvnih šumskih proizvoda te razumijevanja važnosti funkcija i usluga koje šume pružaju ko risnicima. Također se posjedovanje šume pokazalo kao izuzetno značajan čimbenik koji utječe na stavove ispitanika, stupanj korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, kao i izbor aktivnosti kojima se bave dok su u šumi. Značajan broj ispitanika iskazao je interes za pokretanjem privatnog poduzetništva temeljen na intenzivnijem korištenju ovih proizvoda i usluga, gdje su šumoposjednici značajno više zainteresirani od onih koji ne posjeduju šumu. Rezultati ukazuju na postojanje interesa, ali istovremeno nedostatak financijskih sredstava i znanja što otvara prostor za djelovanje u smjeru poticanja kako privatnog poduzetništva od strane lokalne uprave i/ili ŠSS, kao i povećanja raz nolikosti pro izvoda od poduzeća za gospodarenje šumama.
Ključne riječi: anketa; nedrvni šumski proizvodi i usluge; Petrova gora; ruralni razvoj; sitno i malo privatno poduzetništvo

    autori:
    VULETIĆ, Dijana      ŠL
    KRAJTER, Silvija    ŠL
    MRAZEK, Marko    ŠL
    Ćorić, Anna
 
Govorčin,S., T.Sinković, R. Hrčka  UDK 630* 812 + 813 (001) Fraxinus excelsior L. 185
Usporedba tehničkih svojstava termički modificiranog i recentnog drva jasena (Fraxinus excelsior L.)      
Sažetak: Obrada jasena (Fraxinus excelsiorL.) na temperaturi od 200 oC uzrokovala je značajne promjene tehničkih svojstava odnosno fizikalnih i mehaničkih svojstava, tako obrađenog drva. Gustoća jasenovine u apsolutno suhom stanju signifikantno je manja od gustoće recentne. Ista je pojava uočena i kod utezanja u radijalnom i tangencijalnom smjeru i također volumnog utezanja. Istraživana mehanička svojstava: čvrstoće na tlak u longitudinalnom smjeru, statič ke čvrstoće na savijanje, tvrdoće u longitudinalnom, radijalnom i tangencijalnom smjeru toplinski obrađene jasenovine, također su signifikantno manja od recentne. Obrada jasenovine na visokoj temperaturi polučila je drvo veće dimenzionalne stabilnosti, odnosno manjih veličina linearnih i volumnog utezanja, ali manjih mehaničkih svojstava jasenovine.
Ključne riječi: fizikalna svojstva; jasen (Fraxinus ExcelsiorL.); mehanička svojstva drva; recentno drvo; tehnička svojstva; termički modificirano drvo

    autori:
    GOVORČIN, Slavko    ŠL
    SINKOVIĆ, Tomislav    ŠL
    Hrčka, Richard