+ 2008
1-2/2009
3-4/2009
5-6/2009
7-8/2009
9-10/2009
11-12/2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

9-10/2009

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Branimir Prpić


     
 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
 
Branimir Prpić   468
O ORGANIZACIJSKOM STRUKTURIRANJU HRVATSKIH ŠUMA d.o.o.      
Tijek života mijenja se pa je došlo vrijeme da se o šumarstvu i posredno o preradi drva raspravi malo više i sa sta­jališta ekonomike.Taj posao je povjeren Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koji je to temeljito i korektno obavio. Uloga šumarstva je dvojaka, šumu je potrebno očuvati u stanju kako bi održala blagotvorne funkcionalne utjecaje u biosferi, a istovremeno ispunila čovjekovu potrebu za najplemenitijom sirovinom koju pruža živa priroda, za drvom.
Šumarska struka udružena preko 160 godina u Hrvatsko šumarsko društvo, uspjela je tu osjetljivu bilancu uz uspo­ne i padove održati, mi vjerujemo zauvijek. Hrvatska ima danas preko 90 % prirodnih šuma, što nas razlikuje od veći­ne europskih zemalja, jer uspješno obavljamo obje uloge. Hrvatsko šumarsko društvo sudjelovalo je u raspravi o struk­turiranju uz posebnu raspravu u svojemu Upravnom odboru. Na tome skupu na kojemu nazoče predstavnici hrvatske šumarske prakse i znanosti, naglašeni su temeljni stavovi kao osnovni elementi građe budućega života struke.
Naš najveći šumarski poklon svijetu – potrajnost gospodarenja, kojega bi prema zaključcima u Rio de Janeiru 1992. trebalo provesti kao održivi razvoj u svim područjima života, potrebno je i u nas dalje usavršavati.To se posebno odno­si na trajno održavanje općekorisnih funkcija koje svakim danom postaje sve veće bogatstvo. Zbog sanacije šuma oštećenih utjecajem čovjeka, našem kontinentalnom, a posebice sredozemnom šumarstvu, porebno je i dalje plaćati naknadu za OKFŠ.
U šumarstvu je i dalje potrebno održavati infrastrukturu – šumske prometnice, lugarnice, lovačke kuće, sindikalna odmarališta i dr. Rad u šumarstvu je vrlo naporan za sve kadrove i zahtijeva skloništa i prostore za odmor te pokraj toliko ekološki podobnog građevinskog materijala nikako ne možemo biti beskućnici.
Izbor kadrova u šumarstvu potrebno je prepustiti odluci struke. Političke odluke su fatalne u kadroviranju i mahom služe profitu lobija drugih struka (kanal Dunav – Sava i drugi zahvati koji na štetu šume mijenjaju vodne prilike, traj­ni nasadi u Sredozemlju i dr.). Iskusni i dobri kadrovi trebali bi ići u pravilu u vrh struke (Ministarstvo, Direkcija) dok se mlađi dobri kadrovi dokazuju u upravama šuma i šumarijama uz potrebnu decentralizaciju, čemu se odupiremo goto­vo 20 godina.
Šumarstvo bi se trebalo nalaziti u ministarstvu zajedno sa zaštitom prirode i Državnom upravom za vode, ministar bi obavezno trebao biti šumar, a s nacionalnim parkovima i parkovima prirode u kojemu je osnovni fenomen šuma tre­bale bi rukovoditi Hrvatske šume d.o.o. (što bi značajno smanjilo troškove Države), čiji su kadrovi kroz povijest doka­zali da znaju čuvati prirodu.

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić

    autori:
    PRPIĆ, Branimir    ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Seletković,I., N. Potočić,A. Jazbec,T. Ćosić,T. Jakovljević  UDK 630* 232.2 + 232.3 (001) 469
Utjecaj različitih sjetvenih supstrata i vrsta sporotopivih gnojiva na rast i fiziološke parametre sadnica obične bukve (Fagus sylvatica L.) u rasadniku i nakon presadnje      
Sažetak: U radu su prikazani rezultati pokusa u kojemu se ispitivao utje­caj različitih supstrata (Litvanski treset, supstrat Humofin, supstrat Stender A400) i vrsta sporotopivih gnojiva (Osmocote Exact Standard 5-6 M i 12-14 M) na rast i fiziološke parametre sadnica obične bukve (Fagus sylvaticaL.) u ra­sad niku i nakon presadnje na teren. Pokus je postavljen u rasadniku Šumarskog instituta, Jastrebarsko, kao randomizirani blok s osam tretiranja i četiri ponav ­lja nja. Sadnicama je određena koncentracija dušika, fosfora, kalija, kalcija, ma gnezija i klorofila u lišću, izmjerena biomasa lišća, stabljike i korijena na kraju prve vegetacije te visine i promjeri vrata korijena. Biljke su zatim presa­đene na površinu namijenjenu obnovi sadnjom bukve. Nakon dvije godine bilj­kama su izmjerene visine i promjer vrata korijena. Gnojidba s Osmocote Exact gnojivima utjecala je pozitivno na koncentracije biogenih elemenata i pigme­nata u lišću sadnica bukve te rast sadnica. Za uzgoj sadnica bukve kao najpo­voljniji pokazao se Litvanski treset. U kontrolnoj varijanti najbolji je supstrat bio Stender, jer dolazi s već primiješanim mineralnim gnojivom. Razlike u dina­mi ci rasta među biljkama tretiranim različitim gnojivima mogu biti značajne s obzirom na utjecaj korova nakon presadnje.
Ključne riječi: biomasa; fotosintetski pigmenti; obična bukva; Osmocote Exact Standard; stanje ishrane; visine i promjeri vrata korijena

    autori:
    SELETKOVIĆ, Ivan      ŠL
    POTOČIĆ, Nenad      ŠL
    Jazbec, Anamarija  
    Čosić, Tomislav  
    Jakovljević, Tamara  
 
Tanušev,V., J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković  UDK 630* 333 + 83 (001) 483
Iskorištenje pri izradi grubih drvnih elemenata iz bukovih (Fagus sylvatica L.) trupaca manjih promjera i niže kvalitete      
Sažetak: Cilj istraživanja ovog rada bio je utvrditi volumno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje bukovih trupaca manjih promjera i niže kvalitete pri njihovoj obradi u grube drvne elemente i parketne daščice. Za potrebe istraži­vanja izrađeni su bukovi trupci na lokaciji Šumskog gazdinstva “Borja” – Tes ­lić u Bosni i Hercegovini. Trupci su prije piljenja razvrstani u tri razreda srednjih promjera 18 do 20, 21 do 23 i 24 do 26 cm. Primarno piljenje trupaca tehnikom piljenja u cijelo, provedeno je na tračnoj pili trupčari. Sve dobivene piljenice raspiljene su u drvne elemente i parketne daščice poprečno-uzdužnim načinom piljenja.
Najbolje volumno iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parket­nih daščica postigli su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trup ci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm sa neznatnom međusobnom razlikom. Rezultati pokazuju da su najkvalitetniji elementi ispiljeni iz trupaca razreda promjera 21 do 23 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 24 do 26 te 18 do 20 cm. Najbolje rezultate vrijednosnog iskorištenja pokazali su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm. Utvrđeno je da među njima postoji razlika ali ona nije statisti­čki signifikantna.
Općenito gledavši rezultati su potvrdili neka dosadašnja istraživanja o ovoj tematici. Oni ukazuju na mogućnost uspješne pilanske obrade ovakve pi­lanske sirovine ako se razmatraju samo istraživani tehnološki čimbenici. Pri tomu je vrlo važan pristup njenom odabiru i kvalitativnom razvrstavanju. Ta­kođer su značajni i kriteriji kvalitete i dimenzija drvnih elemenata koji će se izrađivati iz takve sirovine. Koliko god se to činilo neracionalno, trenutna si­tuacija na tržištu pilanske sirovine i proizvoda dovela je do toga da se ovakva pilanska sirovina vrlo često koristi za energetske potrebe bilo kao ogrjevno drvo u svom tradicionalnom obliku ili usitnjeno u sječku. Glede takvog stanja tržišta bukovih pilanskih proizvoda u istraživanjima koja slijede, trebalo bi se više pozabaviti uz ove istraživane tehnološke pokazatelje i ekonomskim poka­zateljima i kriterijima uspješnosti pilanske obrade ovakve pilanske sirovine.
Ključne riječi: drvni elementi; kvalitativno iskorištenje; Obična bukva (Fagus sylvaticaL.); pi­lanska proizvodnja; tanka oblovina; volumno iskorištenje; vrijednosno iskorištenje

    autori:
    Tanušev, Vasil    
    IŠTVANIĆ, Josip      ŠL
    Moro, Maja    
    BUTKOVIĆ, Jurica      ŠL
 
Šušnjar, M., D. Pičman,T. Pentek, D. Horvat, H. Nevečerel, K. Greger  UDK 630* 383 + 432 (001) 493
Radne značajke pokretne drobilice kamena pri gradnji šumskih protupožarnih cesta i melioraciji krša      
Sažetak: Cilj rada je istražiti učinkovitost drobilice kamena Vermeer T 855 pri pripremi buduće trase šumske protupožarne ceste, kao i pri meliora­ciji krškog zemljišta obraslog makijom. Istraživanje je provedeno na području šumarije Zadar i šumarije Buzet tijekom 22 radna dana, pri čemu su se dne­vno prikupljali sljedeći parametri: ukupno utrošeno vrijeme rada, efektivno (pogonsko) vrijeme stroja, potrošnja goriva, broj potrošenih noževa bubnja, duljina izrađene trase, dubina rada i vrsta podloge. Osnovna se podjela rad­nih dana odnosi na dubinu rada i vrstu podloge. Iz mjerenih podataka je za svaki radni dan izračunat učinak stroja, izražen u duljini izrađene trase u jedi­nici vremena, potrošnja goriva po jedinici vremena i duljini izrađene trase te potrošnja noževa po duljini izrađene trase.
Na osnovi rezultata mjerenja, ponajprije se želi naglasiti mogućnosti pri­mjene pokretne drobilice kamena Vermeer T 855 pri gradnji šumskih protupo­žarnih cesta. Prednost pokretne drobilice ogleda se u mogućnosti korištenja kamenog materijala na trasi šumske protupožarne ceste, te u novoj tehnologi­jie gradnje protupožarnih cesta, gdje rad jednog stroja djelomično zamjenjuje nekoliko građevinskih strojeva.
Ključne riječi: melioracija krša; pokretna drobilica kamena; potrošnja goriva; šumska protupožarna cesta; učinak

    autori:
    ŠUŠNJAR, Marijan      ŠL
    PIČMAN, Dragutin      ŠL
    PENTEK, Tibor      ŠL
    HORVAT, Dubravko      ŠL
    NEVEČEREL, Hrvoje    ŠL
    GREGER, Krešimir    ŠL
 
Ballian, Dalibor  UDK 630* 165 (001) 501
Genetičke strukture obične jele (Abies alba Mill.) iz zapadne i istočne Bosne      
Sažetak: Analiziran je biljni materijal iz pet populacija iz istočne i pet populacija iz zapadne Bosne.
Za analizu genetičke strukture uporabljeno je 9 enzimskih sustava, sa 17 genskih lokusa, a obuhvaćeno je ukupno 44 različita alela.
Analiza je pokazala postojanje statističke razlike između istraživanih sku­pina, odnosno populacija. Ipak neke od populacija iz obje skupine za neke genske lokuse pokazuju sličnost, što je vjerojatno posljedica hibridizacije koja se događa u zapadnoj Bosni između dva glacijalna pribježišta.
Prosječan broj alela po lokusu bio je od 1,65 kod populacije Očevija do 2,17 kod populacije Oštrelj, dok se prosječan broj genotipova po lokusu kre­tao od 2,00 kod populacije Očevije do 2,88 kod populacije Glamoč. Vrijedno­sti raznolikosti (Vgemi Vp) bila je najmanja kod populacije Očevija i iznosila je 28,42 (1,1682), a kod populacije Glamoč bila je najveća i iznosila je 90,70 (1,24) dok je najveća diferencijacija bila u populaciji Glamoč s 0,1984.
Dobiveni rezultati predstavljat će dobru osnovu za kontrolu reprodukcij­skog materijala obične jele, kao i provođenje aktivnosti na njezinoj zaštiti me­todama ex situ i in situ.
Ključne riječi: Abies albaMill.; izoenzimi; obična jela; varijabilnost

    autori:
    Ballian, Dalibor    
 
Bobinac, M., S.Andrašev  UDK 630* 25 (001) 513
Učinci uzgojnih mjera u devitaliziranoj srednjedobnoj sastojini lužnjaka (Quercus robur L.) na černozemu u Vojvodini      
Sažetak: Na dvije trajne pokusne površine (P.P.-1 i P.P.-2) u jednoj sred ­nje dobnoj lužnjakovoj monokulturi, analizirani su učinci različitih uzgojnih mjera, koje su poduzimane u svrhu njege sastojine i saniranja posljedica devi­talizacije stabala. Proces devitalizacije utvrđen je u 42. godini starosti sastojine i manifestirao se u koincidenciji nepovoljnog sastojinskog stanja i nepovoljnih egzogenih utjecaja. Na P.P.-1 u 42. i 48. godini provedena je uzgojno-sanitar na sječa umjerenog i jakog zahvata, a na P.P.-2 uklanjana su suha stabla. Za defi­niranje učinaka različitih uzgojnih mjera u starosnom razdoblju od 43–52. go-di ne, korišten je tečajni (prosječni periodički) debljinski prirast (id), svih preostalih stabala i stabala budućnosti. Na P.P.-1 srednja veličina te čajnog debljinskog prirasta svih stabala veća je za 37 %, a stabala budućno sti za 35 %, u odnosu na P.P.-2. Ovisnost debljinskog prirasta od prsnih pro mjera kod svih stabala pokazuje srednje jaku korelaciju (R = 0,52–0,54), a za grupu stabala budućnosti korelacija je slabije izražena (R = 0,28–0,32).
Ključne riječi: debljinski prirast.; devitalizacija; hrast lužnjak; trajni pokusi; učinci uzgojnih mjera

    autori:
    Bobinac, Martin    
    Andrašev, Siniša    
 
Farkaš,V., T. Gomerčić, M. Sindičić,V. Slijepčević, Đ. Huber,A. Frković, S. Modrić  UDK 630* 156 (001) 527
Kraniometrijska analiza i utvrđivanje spolnog dimorfizma u smeđeg medvjeda (Ursus arctos l.) u Hrvatskoj      
Sažetak: Porodica medvjeda (Ursidae) sposobna je pod utjecajem okoli ­ša i načina prehrane ispoljavati znatne razlike morfoloških obilježja. Cilj ovo ­ga rada bio je napraviti kraniometrijsku analizu populacije smeđeg medvjeda (Ursus arctosL.) u Hrvatskoj, kako bi se odredile kraniometrijske karakteri­stike populacije te utvrdile razlike među spolovima. Istraživanjem su bile obu hva ćene ukupno 34 lubanje smeđeg medvjeda, od čega je 13 (38,24 %) pripadalo životinjama ženskog spola, 20 (58,83 %) životinjama muškog spola, dok za jednu (2,93 %) lubanju nisu postojali podaci o spolu. Na svakoj je lu­banji izmjereno ukupno 49 mjera. Osim nekih kraniometrijskih obilježja, obra dom mjera je određeno i 16 graničnih vrijednosti koje mogu poslužiti za determinaciju spola. Određivanjem korelacije između ukupne duljine lubanje i zigomatične širine izračunata je jednadžba regresije za te dvije mjere. Pri us ­po redbi kraniometrijskih značajki medvjeda iz Hrvatske s medvjedima iz Slo­vačke, zaključujemo da su mužjaci u Hrvatskoj i Slovačkoj približno jednaki, dok su ženke u Hrvatskoj manje nego one u Slovačkoj. Medvjedi iz Hrvatske manji su od onih iz Rumunjske, s time da je između mužjaka manja razlika, dok je između ženki zabilježena statistički značajna razlika.
Ključne riječi: Hrvatska; kraniometrija; lubanja; smeđi medvjed; spolni dimorfizam; Ursus arctos

    autori:
    Farkaš, Vladimir    
    Gomerčić, Tomislav    
    Sindičić, Magda    
    Slijepčević, Vederan  
    Huber, Đuro    
    FRKOVIĆ, Alojzije      ŠL
    Modrić, Sanja