+ 2008
+ 2009
1-2/2010
3-4/2010
5-6/2010
7-8/2010
9-10/2010
11-12/2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
+ 2023
+ 2024
new


HR  EN   

11-12/2010

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Branimir Prpić


     
 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
 
Branimir Prpić   557
NA KRAJU GODINE      
Kada se završava godina, običaj je podvući crtu, analizirati rezultate i zaključiti da li smo postavljene zadaće početkom godine, uspješno ili manje uspješno obavili. No, ovoga puta, osvrnut ćemo se na ono što nas očekuje u nadolazećoj 2011. god., koja je 2007. god. upravo na prijedlog hrvatske delegacije na Ministarskoj konferenciji UN u New Yorku proglašena Međunarodnom godinom šuma. Poznato je da je primjerice: 2002. god. bila Međunarodna godina planina, 2003. voda, 2006. zaštite tla, 2007., 2008. i 2009. planeta Zemlje, a 2010. biološke raznolikosti. Sva ova proglašenja i njihova obilježavanja, imaju za cilj ukazati na probleme očuvanja i poboljšanja stanja te senzibilizirati javnost da se zajedno sa struč ­njacima uključi u zaštitu prirode. Činjenica je, da veliko povećanje broja stanovništva (polovinom pro­šloga stoljeća 3, a sada gotovo 7 milijardi), tehnološki napredak, neodgovorno ponašanje prema prirodi i najčešće beskrupulozno profiterstvo, dovode do njenog ugrožavnja. Šuma kao najsloženiji ekosustav zaslužuje posebnu pozornost, što je kao što vidimo prepoznala i međunarodna zajednica. No, nije dovoljno samo voljeti prirodu, u ovome slučaju šumu, o njoj treba nešto i znati, što je često naš prigovor raznim novozaštitarima.
Čitav je niz aktivnosti radna skupina u MRRŠVG planirala za obilježavanje Međunarodne godine šuma, a u koje je uklopljen i program aktivnosti HŠD-a. Većina njih ima upravo edukatvni sadržaj, a to je zaista prilika hrvatskoj šumarskoj struci da iskoristi tu otvorenu tribinu, kako bi se predstavila javnosti u pravom svijetlu i srušila najčešću percepciju javnosti o šumarstvu, koju ona svodi na sjekiru i trupac, i to isključivo u negativnom svijetlu. Nije potrebno bježati od toga trupca, jer on u daljnjoj preradi dobiva svoj uporabni oblik potreban u životu čovjeka, no javnost bi morala znati da je on samo nusprodukt uzga­janja, zaštite i obnove šuma, a cijena toga trupca, usput rečeno, kod nas je najčešće daleko od tržišne. Imamo priliku naglasiti ponajprije općekorisne funkcije šuma (gospodarske, ekološke i socijalne), koje osiguravamo svojim stručnim radom na načelima potrajnog gospodarenja. Potrebno je objasniti zašto zagovaramo gospodarske zahvate u šumi, što znači njenu aktivnu a ne pasivnu zaštitu. Poznata je činjeni­ca da ljudi shvate vrijednost nečega tek kada to izgube, što nikako ne bi željeli da se to dogodi sa šumama.
Naravno da u izvršenju programa obilježavanja 2011. Međunarodne godine šuma, očekujemo podrš ­ku medija, koji će popratiti sve aktivnosti. Na žalost, napisi u dnevnom tisku, kada je riječ o šumi i šumarstvu, najčeće su s negativnim predznakom i oni uglavnom prate nazovimo “slučajeve”, a nisu edu­kativni u onom smislu kojega bi struka željela. Šume i šumska zemljišta pokrivaju 46 % kopnene povr­šine Hrvatske, njih je sačuvala i o njima brine šumarska struka, pa je stoga nepojmljivo, iako je bilo pokušaja, da nacionalna televizija u svome programu nema redovitu informativno-edukativnu emisiju o šumi i šumarstvu. Ako nedjeljom gledamo Poljoprivrednu emisiju i More, pitamo se zašto nema slične emisije o šumi i šumarstvu. Možemo li takvu emisiju imati barem u 2011. Međunarodnoj godini šuma?
Očekujući da će šumarska struka iskoristiti priliku i u pravom svijetlu predstaviti se u Međunarodnoj godini šuma, čitateljima Šumarskoga lista želimo Čestit Božić te sretnu i uspješnu 2011. godinu.

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić


    autori:
    PRPIĆ, Branimir    ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Vukelić, J., A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić  UDK 630* 188 + 174.7 (001) 559
Nomenklaturno-fitocenološka revizija asocijacije Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975 nom. illeg. u Hrvatskoj      
Sažetak: U široj okolici Zavižana na sjevernom Velebitu, S. Bertović je (1975) opisao smrekovu asocijaciju sa šarenkastom šašuljicom (Calamagro­stio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975). Naziv je asocijacije nelegiti­man (čl. 31. i 34a, Međunarodni kodeks fitocenološke nomenklature /ICPN/, Weber, Moravec i Theurillat 2000) pa je u radu naziv promijenjen u Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco i tako nomen­katurno revidiran. Osim toga, fitocenoza je istražena na širem području Dina­rida u Hrvatskoj te uspoređena sa srodnim smrekovim zajednicama subalpskoga pojasa, uz određivanje dijagnostički važnih vrsta.

Ključne riječi: Ass. Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Berto­vić 1975; ass. Hyperico grisebachii-Piceetum abietis (Bertović 1975) nom. nov. hoc loco; Dinaridi; florni sastav; Hrvatska

    autori:
    VUKELIĆ, Joso      ŠL
    Alegro, Antun  
    Šegota, Vedran  
    Šapić, Irena  
 
Zebec, M., M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec  UDK 630* 164 (001) 569
Varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području Hrvatske podravine prema morfološkim svojstvima listova      
Sažetak: Istraživana je varijabilnost pet populacija nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) s područja sjeverozapadne Hrvatske, uz rijeku Dravu: Banov Brod, Gotalovo, Svibovica, Varaždin i Veliko Polje. Mor­fometrijsko istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su kori­štene multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Konstatirana je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, te se koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija kretao od 17,63 % za svojstvo broja primarnih zu­baca subapikalne regije lista do 52,94 % za svojstvo bazalne asimetrije. Unu­tarpopulacijska varijabilnost bila je veća nego međupopulacijska, osim za svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije i duljinu pe­teljke. Klasterskom i diskriminantnom analizom utvrđeno je da su međusobno najsličnije populacije Svibovica, Gotalovo i Banov Brod. Populacija Veliko Polje od ostalih se populacija izdvaja zbog jakog negativnog antropogenog utjecaja, dok je odvajanje najsjevernije populacije Varaždin uvjetovano nje­nim zemljopisnim položajem i specifičnim staništem.

Ključne riječi: morfometrijska varijabilnost; Podravina; Ulmus minor Mill. sensu latissimo

    autori:
    ZEBEC, Marko    ŠL
    IDŽOJTIĆ, Marilena      ŠL
    Poljak, Igor
    Mihaldinec, Iva  
 
Cojzer, M., R. Brus  UDK 630* 182 (001) 581
Vrste drveća i grmlja te strategija zarastanja napuštenog poljoprivrednog zemljišta na području Haloza u Sloveniji      
Sažetak: Slovenija je jedna od najšumovitijih država u Europi, jer – po podacima Slovenske službe za šumarstvo (Zavod za gozdove Slovenije, 2007) – šume pokrivaju više od polovice državnog teritorija (58,5 %). Zarastanje napuštenog poljoprivrednog zemljišta šumom i dalje napreduje te tako postaje ozbiljan problem. Glavni razlog zarastanja je napuštanje poljoprivrednih imanja, ponajprije zbog teških prirodnih uvjeta te socioekonomske politike. Taj proces traje već od početka 20. stoljeća, a posebno se ubrzao nakon kraja drugog svjetskog rata.
U istraživanju smo se ograničili na područje Haloza, koje leži na području sjeveroistočne Slovenije i sastavni je dio rubnog dijela panonske nizine. Istra­živanjem smo željeli proučiti koliko se poljoprivrednih površina u zadnjih dva­deset godina pretvorilo u šumu, utvrditi razlike u sastavu te gustoći jedinki pojedinih vrsta drveća i grmlja na područjima u zarastanju i u mlađim razvoj­nih stadijima šuma, te naznačiti strategiju zarastanja napuštenih poljopri­vrednih površina uz istovremenu usporedbu sa stanjem vegetacijskih procesa u mlađim razvojnim stadijima šuma.
Istraživanjem smo utvrdili da se na području Haloza u zadnjih dvadeset godina (u razdoblju od 1985. do 2005. godine) površina šuma povećala za 6,9 %, dok u sljedećih deset godina očekujemo povećanje od 5,5 %. Vegetacij­ske smo popise, koje smo napravili na 52 plohe (37 ploha na poljoprivrednom zemljištu i 15 ploha unutar šume), analizirali pomoću DCA analize. Ordina­cija je pokazala da pomoću prve osi, koja pojašnjava najveći dio varijabilno­sti (11,6 %), možemo razlikovati dvije izrazite skupine/grupe: u prvoj grupi su plohe koje smo snimali u šumi, a u drugoj one koje smo snimali na zemljištu u zarastanju (bivšem poljoprivrednom zemljištu). Na zemljištima u zarastanju prosječno smo po plohi evidentirali 13,7 vrste, od toga je bilo 9,2 vrsta drveća te 4,4 vrsta grmlja, dok smo po plohi u šumi evidentirali 12,3 vrste, od toga 9,7 vrsta drveća te 2,7 vrsta grmlja. Na zemljištima u zarastanju broj se vrsta drveća sa starošću povećava, dok se broj vrsta grmlja bitno ne mijenja. U šumi je situacija obrnuta: staranjem razvojnih stadija povećava se broj vrsta grmlja, dok broj jedinki vrsta drveća ostaje više ili manje jednak. Veću smo gustoća jedinki zabilježili u šumi (23.906,3 jedinki po hektaru), od toga vrste drveća predstavljaju 91,5 %, a vrste grmlja samo 8,5 % svih jedinica po hek­taru. Najbrojnija vrsta drveća u šumi je Fagus sylvatica, a među vrstama gr­mlja Sambucus nigra. Broj jedinki vrsta drveća u šumi uz staranje razvojnih stadija pada, dok se broj jedinki vrsta grmlja bitno ne mijenja. U stadiju raz­voja mladika glavna je vrsta Fagus sylvatica, u fazi koljika je najčešće pojav­ljuje Carpinus betulus. Na zemljištima u zarastanju zabilježili smo 19.447,2 jedinki po hektaru, od toga je udio vrsta drveća 53,0 % a vrsta grmlja 47,0 % svih jedinica po hektaru. Između vrsta drveća na zemljištima u zarastanju je najčešća vrsta Carpinus betulus, a među vrstama grmlja Cornus sanguinea. Na zemljištima u zarastanju udio jedinki vrsta drveća uz staranje stadija raz­voja raste, a udio vrsta grmlja pada. Tako u mladiku dominiraju vrste grmlja, među kojima u cjelini dominira Cornus sanguinea. U razvojnom stadiju ko­ljika njihov se udio polako smanjuje u korist vrsta drveća, no još uvijek je do­minirajuća vrsta Cornus sanguinea, dok je na drugem mjestu Carpinus betulus. U fazi letvika vrste drveća već dominiraju nad vrstama grmlja. Najče­šće se pojavljuje Carpinus betulus.
Proces zarastanja na bivšim poljoprivrednim zemljištima prolazi preko inicijalnih stadija “Cornus sanguinea”-”Cornus sanguinea”-”Carpinus betu­lus”, a vegetacijski procesi u šumi preko stadija “Fagus sylvatica”-”Fagus sylvatica”-”Carpinus betulus”. Konačni vegetacijski stupanj/stadiji je u oba primjera šuma bukve. U Halozama ima Carpinus betulus na staništima bukve (koji niže prelaze u šume bijelog graba) ulogu pionirske vrste. U starijim stadi­jima ponovo dominira Fagus sylvatica.


    autori:
    Cojzer, Mateja    
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Cetl, V., B. Barišić, I. Šarušić  UDK 630* 582 593
Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM      
Sažetak: Ovaj rad bavi se ispitivanjem metoda transformacije katastarskih podataka, kao i izborom najbolje gustoće identičnih točaka potrebnih za naknadni proces homogenizacije katastarskog plana nastalog grafičkom meto­dom izmjere. Kao pilot područje odabrana je K.o. Brckovljani. Transformacija katastarskih podataka obavljena je korištenjem Jedinstvenog transformacij­skog modela i 7-parametarske transformacije. Rezultati usporedbe dviju trans­formacija upućuju na Jedinstveni transformacijski model kao bolje rješenje, budući da za razliku od 7-parametarske transformacije izbjegava dodatne ra­dove potrebne za određivanje lokalnih parametara te daje zadovoljavajuću točnost. U postupku homogenizacije, glede gustoće, određena su tri uzorka identičnih točaka uspoređujući katastarski plan s digitalnim ortofoto planom mjerila 1:5000. Najveća postignuta gustoća od 0,16 IT/ha, iako ekonomski najnepovoljnija, pokazala se kao jedina opravdana opcija u tehničkom smislu, budući da su manje gustoće na kontrolnim točkama upućivale na degradaciju točnosti katastarskog plana, što ni u kom slučaju nije dopustivo.

Ključne riječi: digitalni katastarski plan; homogenizacija; HTRS96/TM; katastar; transformacija

    autori:
    Cetl, Vlado    
    Barišić, Bojan    
    Šarušić, Ivica  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Kovácsová, P., M. Antalová  UDK 630* 589 603
“Precizno šumarstvo” – definicija i pripadajuće tehnologije      
Sažetak: Članak upoznaje znanstvenu i stručnu javnost s osnovnim in­formacijama vezanima za pojam “precizno šumarstvo”. Ovaj termin obuh­vaća novi koncept šumarskog djelovanja koji se oslanja na moderne alate i tehnologije, s ciljem dobivanja što veće količine pravodobnih i korektnih in­formacija nužnih za sustav podrške pri odlučivanju. “Precizno šumarstvo” jednako je vezano uz zadovoljavanje aktualnih ciljeva gospodarenja šumama s ekonomskog, socijalnog i ekološkog stajališta, ali i s drvno-tehnološkog gle­dišta šireg šumarskog sektora. Od modernih tehnologija danas su u europ­skom šumarstvu najzastupljenije one vezane uz daljinska istraživanja i geografski informacijski sustav (GIS). U novije se vrijeme u mnogim podru­čjima šumarske znanosti i prakse koriste različiti navigacijski sustavi. Novi globalni trend koji se sve više primjenjuje u poljoprivredi, odnosi se na sustav podrške pri odlučivanju – tzv. “Decision support system (DSS)”. Pojedine tehnologije navedenog sustava već su našle praktičnu primjenu u šumarstvu. Takvi su npr. alati za identifikaciju pogrešaka na sortimentima te instrumenti za testiranje i mjerenje drvnog materijala. Zbog svoje praktičnosti i pravovre­menih informacija, postoji velik interes za primjenom tehnologija “preciznog šumarstva” u mnogim područjima operativnoga šumarstva.
Precizno šumarstvo koristi razne tehnike i alate koji se različito klasifici­raju. U ovom radu klasifikacija je napravljena u 5 kategorija:

• Geodetske tehnologije (GNSS - globalni navigacijski satelitski sustavi) koje uključuju tehnologije za kartiranje šuma, inercijske navigacijske sustave, zemaljske laserske skenere i laserski daljinomjere, od kojih je jedan model pri kazan na slici 1.);

• Avionske i satelitske tehnologije daljinskih istraživanja kao LIDAR (Light Detection and Ranging) i IFSAR (Interferometric Synthetic Aperture Radar);

• U realnom vremenu procesni skener za kontrolu drva (identifikacija radio frekvencijom na slici 2., ultrazvučni detektori propadanja drva na slici 3., kompjuterizirana tomografija na slici 4.);

• Geografski informacijski sustav (GIS);

• Sustav podrške pri odlučivanju koji je spojiv sa GIS-om.

U Slovačkoj, na Tehničkom Sveučilištu u Zvolenu razvijeni su softverski sustavi podrške kod odlučivanja pod sljedećim nazivima:

• OTHS (Optimal harvesting and logging technology selection) – program za odabir optimalne tehnologije kod sječe i privlačenja/izvoženja) sortimenata;

• FFRA (Forest Fire Risk Assessment) – program za procjenu rizika od nastanka požara;

• SYBILA – softver za simulaciju rasta drveta koji se primjenjuju u šumarstvu i ekologiji.

Usprkos raznovrsnim definicijama pojedinih autora, koncept “preciznog šumarstva”, prikazan u obliku dijagrama na slici 6., podrazumijeva planiranje i provođenje aktivnosti vezanih za različita stajališta gospodarenja šumom te operacije za poboljšanje kvalitete finalnih proizvoda od drva, iskorištenje dr­vnih resursa, smanjenje otpada, povećanje dobit i održavanje kvalitete okoliša.
Predviđanja su da će integracija “preciznog šumarstva” u bliskoj budućnosti u slovačkom šumarstvu voditi itekako važnu ulogu, posebice radi omo­gućavanja brze i izravne komunikacije između pojedinih šumarskih operatera s ciljem dobivanja pravovremenih i korisnih informacija za donošenje ključ­nih odluka. Posljedično, to će omogućiti smanjenje troškova i povećanje pri­hoda i profita i za šumarska poduzeća i za drvnu industriju.


    autori:
    Kovácsová, Petronela    
    Antalová, Mária    
 
Landekić, Matija  UDK 630* 302 + 384 613
Organizacijska kultura i sigurnost pri radu u Hrvatskom šumarskom sektoru      
Sažetak: U prvome dijelu rada iznosi se pregled tema vezanih za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja, predstavljenih na 3. međunarodnom skupu “Zaštita na radu i zaštita zdravlja” održanom u Zadru. Uvodno se, putem standardnih pokazatelja, prikazuje nacionalna razina sigurnosti u ključnim gospodarskim djelatnostima u Hrvatskoj. U drugom dijelu rada ukratko su prikazana ak­tualna istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu, s naglaskom na potrebu uspostave Centra za šumski rad kao pretpostavke unapređenja radne tehnike, kvalitete i sigurnosti pri šumskome radu te organizacijske kulture, kako u pri­vatnom, tako i u državnom šumarskom sektoru. U središnjem dijelu rada pri­ka zuje se stanje zdravstvene zaštite i sigurnosti pri radu u državnom šumarskom poduzeću u odnosu na ostale gospodarske djelatnosti u RH za 2009. godinu, pri čemu se koristi pokazatelj ‘broj ozljeda te broj priznatih profesionalnih bolesti na 1000 zaposlenika’. Značajne razlike šumarstva u odnosu na druge djelatnosti, unatoč prepolovljenom broju ozljeda kroz zad ­njih deset godina u državnom šumarskom poduzeću, treba tražiti u i nadalje velikom broju različitih opasnosti i visokom riziku šumskoga rada, nestandar­diziranim radnim procesima te niskoj svijesti zaposlenika, posebice o važnosti pravilnog i ravnomjernog korištenja dnevnog radnog potencijala te općenito dinamike rada.

Ključne riječi: gospodarske djelatnosti RH; komparacija stanja za 2009.; organizacijska kultura; sigurnost i zdravlje u šumarstvu

    autori:
    Landekić, Matija    
 
Balenović, I., H. Marjanović, M. Benko  UDK 630* 569 + 587 623
Primjena aerosnimaka u uređivanju šuma u Hrvatskoj      
Sažetak: U uređajnoj inventuri šuma u Hrvatskoj koriste se isključivo te­restričke metode prikupljanja podataka, koje iziskuju velik utrošak vremena i radne snage, a samim time i značajna novčana sredstva. Primjenom metoda daljinskih istraživanja smanjuje se terenski rad, što otvara mogućnost ušteda vremena i novca. Iako su posljednjih tridesetak godina provedena različita istraživanja o mogućnostima primjene daljinskih istraživanja u šumarskoj praksi, klasične fotogrametrijske metode nisu našle širu praktičnu primjenu u uređivanju šuma. Razvojem digitalnih aerofotogrametrijskih kamera i digital­nih fotogrametrijskih stanica ponovno je otvoreno pitanje mogućnosti pri­mjene fotogrametrije u praktičnom uređivanju šuma.
U radu je dan pregled dosadašnjih istraživanja i rezultata primjene aero­snimaka na poslovima uređivanja šuma u Hrvatskoj. Prikazano je trenutno sta­nje razvoja tehnologije na području digitalne fotogrametrije, te nekoliko odabranih istraživanja u kojima se opisuju mogućnosti i ograničenja primjene suvremenih fotogrametrijskih metoda u uređivanju šuma u Europi i svije tu. Cilj rada je pružiti doprinos u određivanju smjernica za primjenu aerosnimaka u praktičnom uređivanju šuma u Hrvatskoj. Jedno od područja gdje se ponaj­prije može očekivati primjena aerosnimaka u uređivanju šuma u Hrvatskoj su područja privatnih šuma, za koja još ne postoje programi gospodarenja.

Ključne riječi: aerosnimke; daljinska istraživanja; digitalna fotogrametrija; izlučivanje sastojina; procjena sastojinskih elemenata

    autori:
    BALENOVIĆ, Ivan    ŠL
    Marjanović, Hrvoje
    BENKO, Miroslav    ŠL