+ 2008
+ 2009
+ 2010
1-2/2011
3-4/2011
5-6/2011
7-8/2011
9-10/2011
11-12/2011
13/2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

3-4/2011

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   97
NEŠTO O KLASIČNO-GOSPODARSKOJ VRIJEDNOSTI ŠUMA      
Kada govorimo o vrijednosti šuma, uvijek napominjemo i potcrtavamo, kako uz klasično-gospodarsku, ona ima i općekorisnu ulogu, pa time i vrijednost. Ona je u načelu višestruko veća (i do 50 puta) od klasično gospodarske vrijednosti, ovisno o njenoj ekološkoj (hidrološkoj, vodozaštitnoj, protuerozijskoj, klimatskoj, protuemisiskoj), socijalnoj (estetskoj, zdravstvenoj, rekreacijskoj, turističkoj) i ekofiziološkoj (genetskoj, bioraznolikosnoj, fiziološkoj) ulozi.Vrednovanje općekorisne uloge određuje se na temelju procjene, a većina korisnika te uloge šume teško je spremna priznati tu vrijednost, pai platiti je, iako je ona zapravo neprocjenjiva kao ljubav majke prema djetetu, kako napominju neki autori. Klasično gospodarska vrijednost pak može se puno egzaktnije utvrditi. Ona se temelji na mjerljivim pokazateljima: količinama, kvaliteti, uporabi ovisnoj o vrsti, načinui stupnju finalizacije,potražnji na tržištu i naposljetku otržišnim cijenama, od šumskih drvnih proizvoda dovisoko finaliziranih proizvoda drvoprerađivačke industrije.
U šumarstvu se gospodarskom osnovom propisuju zadaci i cilj gospodarenja, a potrebnom količinom i kvalitetom uzgojnih radova utječemo na količine (prirast) i kvalitetu šumskih drvnih proizvoda. Cilj je naravno proizvesti što veću količinu i čim više najkvalitetnijih proizvoda koje pojedina šumska vrsta drveća može dati,staviti na tržište sve, a ne samo neke šumske drvne proizvode, i naposlijetku polučiti najveću moguću tržišnu cijenu. Poželjno je,trebalo bi i logično je s obzirom na blizinu proizvoda neopterećenog velikim troškovima prijevoza, da kupac bude uvjetno rečeno domaći drvoprerađivač, koji što većom finalizacijom pravilno koristi kvalitetan šumski proizvod ostvaren sukladno postavljenom cilju gospodarenja, čime stvara dodanu vrijednost iosiguravaviše radnih mjesta. Takav kupac, plativši pravu cijenu šumskog drvnog proizvoda,vjerujemo daneće primjerice iz furnirskog trupca proizvoditi parket, jer mu se to neće isplatiti. Kako je gotovo 80 % naših šuma u državnom vlas ni štvu, potrebno je reći i uputiti one koji ne razmišljaju na ovakav način i dopuštaju, pa i potiču da se radi, kao što se kod nas radi, da sudjeluju u rasipanju nacionalnog bogatstva i obezvređuju rad nekoliko generacija šumarskih stručnjaka: Drvoprerađivači pak, proizvodeći i izvozeći nisko finalizirane prozvode (poluproizvode), prepuštaju drugima stvaranje dodane vrijednosti. Ozbiljne visokofinalne proizvođačedanas možemo nabrojiti prstima jedne ruke, proizvođače poluproizvoda prstima dvije ruke, a pilanara je “bezbroj”.
Da li uopće znamo tko i kakav proizvod iz naše visoko vrijedne sirovine proizvodi, koliko radnih mjesta osigurava a koliko ih “prosipa”, koliko plaća radnu snagu legalno a koliko na crno, da li dobit ulaže u kadrove, opremu i nove tehnologije kako bi postao konkurentan,ili su ga primamile trenutno lihvarske zarade pa ulaže primjerice u stanove, kojima sada kada ih ne može prodati plaća drvnu sirovinu?Gotovo svima njima je, usput rečeno, drvna sirovina kažu preskupa, iako sudjeluje s manje od 20 % u ukupnim troškovima proizvodnje, a cijena i nije tržišna, jer ne diktiraje tržište, nego uvjetno rečeno država (u proklamiranom tržišnom gospodarstvu!). Rokovi plaćanja su posebna priča, 60 a obično idu naprosječno i 90 dana, što implicira da je koeficijent obrtaja potraživanja samo 4 puta i trebao bi svakog privrednika,pa i državu ozbiljno zabrinuti. I još nešto, upravo drvoprerađivači kod prodaje svojih proizvoda koriste certificiranost hrvatskih šuma, a ne razmišljaju da jeona i rezultat ulaganja u njihovo uzgajanje i zaštitu. Uz pitanje racionaliziranja troškova i reorganizacije i šumarstvu možemo postaviti pitanje glede finaliziranih proizvoda, kao što je: zašto se ne bavi iznalaženjem profitabilnijeg načina pridobivanja do sada nekorištene drvne biomase iz šume, a ne prodajom sječke umjesto lokalnih financijskih službi? I naposljetku zašto, kao primjerice Austrija, neproizvodi i prodaje finalni proizvod – energiju umjesto biomase. Ili, što je s drvnim proizvodima iz privatnih šuma. Tko se time i da li se bavi, jer Zakon o šumama i svi ostali zakoni vrijede za sve šumovlasnike!
Pitanja je mnogo i na jednoj i drugoj strani, i kada bi objektivno odgovorili na njih, našli bi i rješenje za ukupni boljitak, no glavno je pitanje možemo li mi to ihoćemo li?

Uredništvo

    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Ugarković, D., I. Tikvić, Z. Seletković, M. Oršanić, I. Seletković, M. Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S. Redžepović  UDK 630* 114.2 + 231
(Abies alba Mill.) (001)
99
Neke mikrobiološke značajke tala i prirodno pomlađivanje šumskih otvora oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru      
Sažetak: Obična jela (Abies alba Mill.) je najoštećenija vrsta šumskog drveća u Republici Hrvatskoj. Kao posljedica promjene prirodnih stanišnih čimbenika javlja se propadanje i iznenadno odumiranje njezinih stabala. Zbog intenzivnog odumiranja stabala dolazi do prekida sklopa i stvaranja manjih ili većih šumskih otvora. Takve pojave izazivaju promjenu mikroklimatskih i mi­krobioloških uvjeta te probleme kod pomlađivanja. Istraživanja su provedena u Gorskom kotaru, u području bukovo-jelovih i jelovih šuma. Osnovni cilj istra­živanja bio je utvrditi promjene kemijskog i mikrobiološkog sastava tla šum­skih otvora, te prirodno pomlađivanje na njima. Obavljene su kemijske i mikrobiološke analize šumskog tla. Mikrobiološke analize tla obuhvaćale se određivanje broja bakterija i gljiva, kao i zastupljenost funkcionalnih skupina mikroorganizama. Prema kemijskim pokazateljima utvrđene su veće vrijedno­sti u kontrolnim plohama (šumska sastojina) u odnosu na velike šumske otvore. Iznimka je bio mali šumski otvor, gdje su vrijednosti kemijskih varijabli tla bile veće u otvoru nego na pripadajućoj kontrolnoj plohi. U pogledu zastupljenosti pojedinih funkcionalnih skupina mikroorganizama mali šumski otvor ima sre­dnju biogenost tla, dok veliki otvori imaju slabu biogenost tla. U velikom ot­voru u šumi bukve i jele utvrđen je manji broj aerobnih asimbiotskih fiksatora dušika i celulolitičkih gljiva u odnosu na kontrolnu plohu. Mali otvor u šumi bukve i jele imao je veću zastupljenost pojedinih funkcionalnih skupina mi­kroorganizama tla u odnosu na pripadajuću kontrolnu plohu, osim celuloliti­čkih gljiva. Najveća biogenost tla utvrđena je u malom otvoru. U velikom otvoru u šumi jele s rebračom u odnosu na kontrolnu plohu utvrđen je značajno manji ukupan broj gljiva i celulolitičkih gljiva. S obzirom na brojnost starijih biljaka utvrđena je dobra pomlađenost listopadnim vrstama drveća unutar samih otvora i to gorskim javorom i običnom bukvom.
Ključne riječi: funkcionalne skupine mikroorganizama u tlu; mikrobiološke značajke tala; obična jela; odumiranje stabala; prirodno pomlađivanje.; šumski otvori

    autori:
    UGARKOVIĆ, Damir    ŠL
    TIKVIĆ, Ivica      ŠL
    SELETKOVIĆ, Zvonko    ŠL
    ORŠANIĆ, Milan      ŠL
    SELETKOVIĆ, Ivan      ŠL
    Blažinkov, Mirela  
    Mrkonjić Fuka, Mirna  
    Redžepović, Sulejman  
 
Kutnar, L., A. Kobler  UDK 630* 188 + 111.8 (001) 113
Prediction of Forest Vegetation Shift due to Different Climate-Change Scenarios in Slovenia      
Abstract: By using an empirical GIS model, the potential spatial chan­ges of forest vegetation driven by expected climate change have been analy­sed. Based on the three different scenarios predicting climate warming in Slovenia (the mean, pessimistic and optimistic scenarios), the simulation sho­wed that the share of vegetation types will be altered under the impacts of cli­mate change, and the shift of vegetation belts upwards might be expected.
By the year 2100, the share of mesic beech forests is likely to decrease. From ecological, – nature-conservation – and forest-management points of view, the predicted decrease of the share of Dinaric fir-beech forests is espe­cially important. The model predicts an increase of the share of thermophilous forests from the present 14% to a range between 50% (according to the optimi­stic scenario) and 87% (according to the pessimistic scenario). A significant part of the coniferous forest with Picea abiesand Abies alba predominating might be converted to deciduous forests.
Key words: climate change; climate scenarios; forest vegetation; model; simulation

    autori:
    Kutnar, Lado    
    Kobler, Andrej    
 
Buzjak, N., S. Buzjak, D. Orešić  UDK 630* 111 +120 : 164 (001) 127
Florističke, mikroklimatske i geomorfološke značajke ponikve Japage na Žumberku (Hrvatska)      
Sažetak: Urušna ponikva Japage nalazi se u zapadnom dijelu Žumberka. Istraživanjem je utvrđeno da je oblikovana u tektonski razlomljenim karbonatnim naslagama gornjokredne starosti (vapnenci i breče). Svojim dimenzijama ističe se kaonajveća takva pojava na području Žumberka. Volumen ponikve je oko 54 000 m3. Mjerenjima mikroklimatskih parametara u Japagama (s prekidima od 2007. do 2009. godine) dokazana je temperaturna inverzija u toplom dijelu godine. U vege ­tacijskom periodu 2007. i 2008. godine na području Japaga istraživana je i flora. Popisivane su vrste koje rastu na različitim dubinama i ekspozicijama. Ukupno je zabilježeno 59 svojti biljaka. Od vrsta svojom nazočnošću prevladavale su paprati i to posebice u donjem dijelu ponikve i na dnu gdje je smanjena osvijetljenost i pove­ćana vlažnost zraka i tla u odnosu na rub ponikve. Zabilježene biljke podvrgnute su i analizi ekoloških indikatorskih vrijednosti i životnih oblika.
Ključne riječi: ekološke indikatorske vrijednosti; flora; geomorfologija; Japage; mikroklima; Žumberak

    autori:
    Buzjak, Nenad    
    Buzjak, Suzana    
    Orešić, Danijel    
 
Sedlar, Z., V. Hršak, R. Šoštarić  UDK 630* 187 (001) 139
Numerical and PhytosociologicalAnalysis of the Junipero sibiricae -Pinetum dalmaticae Domac (1956) 1965 Association and Comparison to Mediterranean Forests Dominated by Pinus nigra Arn. s.l.      
Summary: This study analyses the ecological and syntaxonomical characteristics of theJunipero sibiricae -Pinetum dalmaticaeDomac(1956) 1965 association. This association is present only on higher altitudes of Bio­kovo Mountain situated on the eastern Adriatic coast. With its highest peak at an altitude of 1,762m, Biokovo is one of the hotspots of plant endemism in Croatia. It is highly influenced by the Mediterranean climate which is expres­sed up to the higher parts of the mountain, although, due to its height, it has weakened montane and alpine conditions on the peaks. According to the pre­sent syntaxonomical solution, the researched association belongs to the sub­mediterranean alliance Ostryo-Carpinion orientalis in the Quercetalia pubescentisorder in the Querco-Fageteaclass. Numerical and syntaxonomi­cal analyses suggest thatJunipero sibiricae -Pinetum dalmaticaeon Biokovo differs from all other Dalmatian pine vegetation types. Cluster analysis, Indi­cator species analysis together with Nonmetric multidimensional scaling used to compare it to forests dominated by Pinus nigras.l. from other Mediterra­nean areas (Greece, Iberian peninsula, Corsica and Sicily) suggested it should be classified in thePino-Junipereteaclass, theJuniperetalia haemisp­haericaeorder, and the eastern Mediterranean Berberidocraeticae-Juniperion foetidissimae alliance. The resemblance of Junipero sibiricae -Pinetum dal­maticaewith eastern Mediterranean associations and its inclusion into men­tioned syntaxa is confirmed phytosociologically and ecologically.
Key words: Biokovo Mountain; multivariate analysis; Pinus nigra subsp. dalmatica; syntaxonomy

    autori:
    Sedlar, Zorana    
    Hršak, Vladimir  
    Šoštarić, Renata  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Nodilo, Marija  UDK 630* 272 153
Vrt u Benediktinskom samostanu Sv. Marije na Mljetu      
Sažetak: Godine 1151. dukljanski knez Desa daruje otok Mljet benediktincima pulsanskoga reda u isključivi posjed. Stoga oni u 12. stoljeću na oto­čiću Sv. Marije na Mljetu grade romanički samostan i crkvu Sv. Marije. U 15. i 16. stoljeću romanički samostan preuređen je i dograđen u novi, renesansni. Zgrada dobiva izgled renesansnog ljetnikovca, a samostan ima i renesansni vrt u klaustru. U 17. stoljeću zgrada se dodatno utvrđuje kulom i obrambenim zidom pa vrt ostaje zatvoren unutar zgrade.
U ovom radu nastoji se predočiti polazišta za obnovu i uređenje renesansnog vrta unutar zgrade samostana. Povijesna polazišta jasno pokazuju kako je pravokutan tlocrt vrta zapravo bio podijeljen u dva kvadrata, omeđen per­golom od vinove loze i posađen voćem. Nadgrobna ploča nađena u klaustru vrta zapravo je spomen na graditelje samostana, jer su oni zadržavali pravo na ukop u građevini. Zna se također da je krajem 14. st. u samostanu bila ka­rantena, pa je tako utvrđeno da je to prva karantena u Hrvatskoj. Tako dola­zimo do podatka kako su se fratri bavili ljekarništvom.
Cijeli otočić bio je u prošlosti maslinik, o čemu svjedoči stotinjak stabala maslina. S vremenom je postao lijepa šetnica za posjetitelje. Održavanjem ma­slinika i uređenjem šetnice dobivamo lijepi prostor za ugodne šetnje posjetitelja.
Ključne riječi: benediktinski samostan; maslinik; prijedlog uređenja; uređenje otočića; vrt u klaustru

    autori:
    NODILO, KOLAREVIĆ, Marija    ŠL
 
Puača, B., Ž. Najvirt, A. Miličević  UDK 630* 188 + 114 161
Neke pedološko-florističke i gospodarske značajke šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis (Slavonija)      
Sažetak: U radu su prikazana specifična pedološko-floristička obilježja šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis na području Krndije iznad sela Gradište. Ustanov­ljeno je da se na navedenom lokalitetu isprepliću elementi šumske zajednice sladuna i cera i zajednice medunca i crnog jasena (Orno-Quercetum pubescentisKlika1938) uvjetovane geološko-litološkim i edafskim čimbenicima.
Ključne riječi: Eutrični ranker; medunac; selo Gradište; sladun; trahiandeziti

    autori:
    PUAČA, Berislav    ŠL
    NAJVIRT, Željko    ŠL
    MILIČEVIĆ, Ante    ŠL