+ 2008
+ 2009
+ 2010
1-2/2011
3-4/2011
5-6/2011
7-8/2011
9-10/2011
11-12/2011
13/2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

5-6/2011

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   213
STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA      
Gledajući televiziju, čitajući dnevni i tjedni tisak, prateći stručne skupove u naravi ili putem medija,stalno čujemo isto “nemamo strategije razvoja”, znači nemamo generalne strategije razvoja na raziniDržave, a nemamo je niti po svim granama gospodarstva, obrazovanja, znanosti, lokalne zajednice itd.,što je razumljivo, jer bi, uvjetno rečeno, zbroj tih strategija ili njihovih značajnijih dijelova, činio tu ge­neralnu strategiju na razini Države.Tako primjerice na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti iumjetnosti, na temu “Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske” čujemo, kako nemastrategije razvoja poljoprivrede. Radi ograničenosti prostora za ovu rubriku, postavit ćemo samo nekapitanja po našem mišljenju značajna za strategiju razvoja naše struke. Ponajprije, imamo li mi strategijurazvoja? Da li je to možda ona Strategija koju je donijelaVlada RH još 2003. god.? Reći ćemo kako njuokvirno predviđa i osigurava Zakon o šumama, gospodariti i dalje po načelu potrajnosti. Pisali smo i uovoj rubrici o novom Zakonu o šumama, a i u rubriciAktualno o potrebi osuvremenjavanja važećeg Za­kona. Resorno Ministarstvo osnovalo je Povjerenstvo za izradu novog Zakona, koje je počelo raditi stalo. Zna li struka zašto se stalo s radom? Da li bi možda neki članci bili u koliziji s onim što smo pot­pisali u pretpristupnim pregovorima s EU?Ašto smo to potpisali saznat ćemo navodno tek ovih dana,no, tko je zapravo pregovarao uime struke, zna li se?Ako imamo krovnu organizaciju struke Hrvatskošumarsko društvo, logično bi bilo i na toj razini uskladiti stavove i kadrove (ne mislimo političke), ionda izaći s njima i pred Državu i pred EU. No, kod nas, ako se ide po stručno mišljenje, onda se even­tualno ide u Hrvatske šume d.o.o., što nije loše, ali u načelu one zastupaju stav trgovačkog društva, kojibi mogao biti vođen samo interesom firme i u mogućoj koliziji s generalnim stavom struke. Što je s po­šumljavanjem opožarenih površina? Što je sa šumskom biomasom, da li se radi na tome da se ona zaistapočme tretirati kao značajan obnovljivi izvor energije na državnoj razini i da li je uključena u programEnergetske strategije razvoja, pa i u program zapošljavanja (pisali smo o tome koliko bi to bilo novihradnih mjesta)? Zašto neki sumnjaju u stručno i znanstveno verificirani podatak o mogućim raspoloži­vim količinama biomase u bliskoj budućnosti od preko 4 mil. tona, što je ekvivalent od oko 2 mil. tonanafte i zbog čega Država „nije sretna“ što ima domaći energent umjesto skupog uvoznog? Da li mi idalje planiramo samo prodaju sječke ili finalnog proizvoda, energije? Što ćemo s privatnim šumama ikako osigurati istovjetnost poslovanja šumama bez obzira na vlasništvo? Kao što vidimo, mi čak i kadaimamo planove, započinjemo ih, ne ispunjavamo ih i ne dovršavamo ih. U ovome broju Šumarskogalista u članku Domac, J. i dr., možemo saznati nešto više o razvoju domaćega tržišta peleta. U 2009. god.8 naših proizvođača planiralo je proizvesti 212 100 tona peleta, a proizvelo je 92 000 tone, od čega je 98 % izvoz, a samo je 1 850 tona (2 %) prodano na domaćem tržištu. Osim ušteda i ekološki prihvatlji­vijeg načina grijanja u odnosu na klasično grijanje ogrjevnim drvom,i ovdje je u pitanju zapošljavanje,posebno u domaćoj metalnoj industriji (peći, cjevovodi i sl.). Gdje je i tu energetska strategija razvoja?Kako stojimo sa strategijom razvoja prerade drva, koliko smo proizvođači poluproizvoda, a koliko ikojih finalnih proizvoda, koji osiguravaju dodanu vrijednost i veće zapošljavanje? Kako i da li tu strate­giju povezujemo sa strategijom razvoja domaćih proizvođača alata, ljepila, lakova, okova i dr., što po­novo implicira veće zapošljavanje. Ovo je samo nekoliko pitanja, a ima ih još, pa postavite ih iVi, kakone bi zaboravili nešto što bi trebalo ući u Strategiju razvoja (valjda će je Država napokon napraviti) i na­posljetku razmislite o tome tko će sve te odgovore na pitanja pretočiti u našu Strategiju razvoja, i naposeuz razne lobije „ugurati“ u generalnu, državnu Strategiju razvoja? Pred nama su skori parlamentarni iz­bori, pa će biti interesantno vidjeti koju strategiju nude pojedine političke stranke i imaju li ju uopće.

Uredništvo

    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Kutnar,L., D. Matijašić, R. Pisek  UDK 630* 907 : 629 + 114.4 (001) 215
Conservation Status and Potential Threats to Natura 2000 Forest Habitats in Slovenia      
Summary: An example of the possible use of selected forest-stand based indicators for evaluation of conservation status was shown in case of the Na­tura 2000 forest habitats of Slovenia, and the potential threats to habitat types were identified. Using the existing forest-management system, and two levels of ICP Forests monitoring as sources of data on the size of habitat, tree composi­tion, developmental phase and stand regeneration, growing stock and incre­ment, dead wood, and level of naturalness of habitat, an attempt of evaluation of the conservation status of the forest habitat types of EU community interest (Habitat Directive 1992, Natura 2000) is presented.
In total, the Natura 2000 forest habitat types in Slovenia represent almost one third of all forest area, and the prevailing forest habitat types are Illyrian Fagus sylvaticaforests, Luzulo-Fagetumbeech forests and Illyrian oak-horn­beam forests. Considering the direct influences of human activities and poten­tial effects of climate change the floodplain and lowland forests of Alluvial forests with Alnus glutinosaandFraxinus excelsior, Riparian mixed forests of Quercus roburand other broadleaves, as well as Illyrian oak-hornbeam forest, are among the most threatened forest habitat types. Taking into account the small area of habitat type and the set of different threats, the priority habitat types of Tilio-Acerionforests of slopes, screes and ravines, (Sub-) Mediterra­nean pine forests and Bog woodland are also endangered.
Despite the large number of factors threatening the Slovenian forests, the high level of studied parameters indicates the favourable conservation status of forest habitat types. However, the additional focus on the EU priority habitat types and on rare habitat types on the national level has been suggested to im­prove the existing forest management planning system, and additional forest-re­levant indicators specific to particular habitat types have to be incorporated in the system.
Key words: biodiversity; favourable conservation status; forest management planning; habitat type; indicators; monitoring; biodiversity; favourable conservation status; forest management planning; habitat type; indicators; monitoring

    autori:
    Kutnar,Lado    
    Matijašić, Dragan  
    Pisek, Rok  
 
Lubojacký,J., J. Holuša  UDK 630* 453 (001) 233
Comparison of Spruce Bark Beetle (Ips typographus) Catches Between Treated Trap Logs and Pheromone Traps      
Abstract: The numbers of Ips typographus beetles captured in treated tripod trap logs (tripods) were compared to catches from Theysohn phero­mone traps (TPTs). In 2010, at each of the three localities, five TPTs and five tripods baited with Pheagr IT pheromone evaporators were installed with 10 m spacing. Weekly inspections were made during the entire period of I.typographus flight activity (April 30 – October 1). The tripods were treated with insecticide Vaztak 10 SC on April 23, 2010 and then repeatedly every seven weeks along with the renewal of the pheromone evaporator. The study showed that the TPTs trapped approximately one-third more beetles than did the tripods. The TPT captures showed a dominance of females over males, while in tripods the sex ratio was balanced. The TPTs and tripods both trap­ped approximately the same numbers of males, but the females were distinctly more numerous in the TPTs. In both cases, more adults were captured during spring than in summer.
Keywords:Ips typographus, tripod trap logs, pheromone trap, sex ratio

    autori:
    Lubojacký, Jan    
    Holuša, Jaroslav    
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Posavec,S., M. Šporčić, D. Antonić, K. Beljan  UDK 630* 649 243
Poticanje inovacija – ključ razvoja u hrvatskom šumarstvu      
Sažetak: U radu se prikazuju rezultati istraživanja inovativnosti i krea­tivnosti koja su tijekom 2010. godine provedena u Hrvatskim šumama d.o.o. Zagreb. Istraživanjima je na temelju ispitivanja percepcije inovacija i znače­nja inovativnosti, određivanja inovacijskog potencijala i glavnih zapreka koje onemogućavaju inovacije, vrste inovacija i njihove implementacije te odnosa poduzeća prema znanju i inovacijama, utvrđeno postojeće stanje inovativnosti i kreativnosti u državnom šumarskom poduzeću. Rezultati istraživanja uka­zuju na nisku razinu inovativnosti u hrvatskom šumarstvu. Oko dvije trećine ispitanika smatra da se inovacijama ne poklanja dovoljno pozornosti. Svrha rada je pružiti informaciju o inovacijama u hrvatskom i europskom šumar­stvu, ukazati na potrebu poticanja i razvijanja kulture inovacija te na taj način doprinijeti tome da šumarska struka razvije svijest o značenju i ulozi inovacija u šumarstvu.
Ključne riječi: eko­nomika šumarstva; inovacije u šumarstvu; inovativnost; kreativnost; eko­nomika šumarstva; inovacije u šumarstvu; inovativnost; kreativnost

    autori:
    POSAVEC, Stjepan      ŠL
    ŠPORČIĆ, Mario      ŠL
    Antonić, Davor
    BELJAN, Karlo    ŠL
 
Planinšek,Š., A. Ferreira, A.Japelj  UDK 630* 116 + 907 257
A Model for Evaluation of the Hydrological Role of a Forest      
Abstract: The aim of this paper is to present a method for allocating and evaluating forest areas with hydrological roles and for determining the necessary forest management measures. The method was tested in the Draga watershed, which is characterised by a high proportion of forest cover (83 %). The development of a GIS-based decision support model first required deter­mining the needs for the forest hydrological role as well as the capacity of fo­rest sites for providing that role. The needs for the hydrological role of forest are expressed by external, ecological factors (terrain slope and forest soil types distinguished by their erodibility and ground porosity). A forest’s capa­city to assure the hydrological role is expressed by internal, forest stand fac­tors (stand structure, stand density and the degree of stand naturalness). The merged variables describing the needs and capacity were further divided into three groups: low-medium-high needs and high-medium-low capacities for providing the hydrological role. Overlapping the needs and capacity revealed locations where the needs exceed the capacity, and where erosion problems may occur in the field. A side-result of the model is the list of necessary forest management measures for enhancing forest hydrological role that can be ap­plied to every combination of external and internal factors.
Key words: alpine watershed; evaluation model; forest; hydrological role; multiple-use fo­restry; suitability evaluation; alpine watershed; evaluation model; forest; hydrological role; multiple-use fo­restry; suitability evaluation

    autori:
    Planinšek, Špela  
    Ferreira, Andreja    
    Japelj, Anže  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Poljak,I., M. Idžojtić, M. Zebec  UDK 630* 174 + 652 269
Dendroflora Zoološkog vrta grada Zagreba      
Sažetak: Zoološki vrt grada Zagreba, koji je ujedno i prvi zoološki vrt u Hr­vatskoj, osnovan je 1925. godine u perivoju Maksimir. S obzirom na važnost dr­veća i grmlja u oblikovanju prostora te na veliku povijesnu važnost pojedinih stabala, u radu je prikazan popis drvenastih svojti u Zoološkom vrtu te njihova dendrološka, hortikulturna i povijesna vrijednost. Na površini od oko 5,5 ha de­terminirano je 238 različitih svojti drvenastih biljaka iz 100 rodova, od kojih, 38 pripada golosjemenjačama, a 200 kritosjemenjačama. Najzastupljeniji rodovi su: JuniperusiPrunus(po 12 svojti),Salix(10 svojti),AceriBerberis(po 9 svojti), EuonymusiLonicera(po 7 svojti),PiceaiSpiraea(po 6 svojti) te s po 5 svojti Cornus,Cotoneaster,Fraxinus,ThujaiViburnum. Ukupno, s tropskim, suptrop­skim i mediteranskim vrstama koje se nalaze unutar Tropske kuće i Paviljona za majmune, u vrtu su prisutne 262 drvenaste svojte. Na području cijelog vrta rastu drvenaste vrste karakteristične za šumsku zajednicu hrasta lužnjaka i običnog graba, od kojih je najzastupljeniji hrast lužnjak. Osim njih u vrtu je zasađen i velik broj autohtonih vrsta iz kontinentalnog područja Hrvatske, a prisutne su i različite alohtone i egzotične vrste. Dendrološka vrijednost vrta očituje se u veli­koj raznolikosti drvenastih svojti, što Zoološki vrt čini vrijednom zbirkom drvena­stih vrsta. Posebnu vrijednost vrtu daju stabla močvarnog taksodija i platana koja su zasađena još u vrijeme nastajanja maksimirskog perivoja. Pri odabiru biljnih vrsta za prostorno planiranje i oblikovanje unutar Zoološkog vrta, potre­bno je voditi računa o njegovom smještaju unutar povijesnog perivoja, autohto­noj vegetaciji na području parkovno-šumskog dijela Maksimira i o biljnim vrstama kao oblikovnom elementu za kreiranje ambijenta životinjskih nastambi.
Ključne riječi: dendrološka vrijednost; drveće; grmlje; hortikulturna vrijednost; perivoj Ma­ksimir; povijesna vrijednost; Zoološki vrt grada Zagreba; dendrološka vrijednost; drveće; grmlje; hortikulturna vrijednost; perivoj Ma­ksimir; povijesna vrijednost; Zoološki vrt grada Zagreba

    autori:
    Poljak, Igor
    IDŽOJTIĆ, Marilena      ŠL
    ZEBEC, Marko    ŠL
 
Domac, J., Z. Benković, V. Šegon, I. Ištok  UDK 630* 537 + 741 281
Kritični čimbenici u razvoju domaćeg tržišta peleta      
Sažetak: Kvaliteta sirovinskog potencijala, kao i tradicija u preradi drva te izraženi trendovi povećanja uporabe drvnih ostataka kao ekološkog i ob­novljivog materijala, imaju veliku ulogu u proširenju domaće industrije i trži­šta peleta. Iako ovisni o potražnji na tržištu i gospodarskoj isplativosti u odnosu na neobnovljive izvore energije, obnovljivi se izvori mogu i moraju početi bolje iskorištavati. Primjeri iz Austrije, Irske i Hrvatske ističu neke od ključnih čimbenika koji su utjecali na razvoj i stanje na tržištu peleta u tim zemljama. Na osnovi pregleda početnog i trenutačnog stanja i analize spome­nutih tržišta, u radu su definirani kritični čimbenici koji utječu na razvoj do­maćeg tržišta peleta. Kritični društveno-gospodarski čimbenici za razvoj nacionalnog tržišta peleta koji proizlaze iz predstavljenih analiza su: financij­ski poticaji, postojanje snažne drvno-prerađivačke industrije, strogi zahtjevi kvalitete na kotlove na pelete, uspostava djelotvornih mehanizama kontrole kvalitete za pelete, namjenski programi edukacije i certificiranje instalatera, povezivanje subvencija sa zahtjevima kvalitete za kotlove i certificiranjem in­stalatera, promotivne kampanje, poticanje nabave sustava grijanja na pelete za javne zgrade i razvoj poticaja za tvrtke koje pružaju energetske usluge.
Ključne riječi: društveno-gospodar­ski čimbenici; obnovljivi izvori energije; peleti; tržište; društveno-gospodar­ski čimbenici; obnovljivi izvori energije; peleti; tržište

    autori:
    Domac, Julije    
    BENKOVIĆ, Zlatko    ŠL
    Šegon, Velimir    
    Ištok, Iva