+ 2008
+ 2009
+ 2010
1-2/2011
3-4/2011
5-6/2011
7-8/2011
9-10/2011
11-12/2011
13/2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

7-8/2011

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
  341
OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE      
Osmogodišnju školu polazimo kako bi stekli osnovno, za današnje vrijeme minimalno obrazovanje. Zatim se odlučujemo hoćemo li to osnovno obrazovanje nadopuniti srednjoškolskim dodatnim znanjima kroz gimaziju, a potom se usmjeriti na strukovno veleučilišno ili pak fakultetsko obrazovanje, ili odmah nakon osnovnog krenuti u srednje strukovno, što ne isključuje visoko strukovno obrazovanje.
Naš odabir utjecan je sklonostima prema određenim zanimanjima, obiteljskim i gospodarskim okruženjem, ali nažalost najmanje se pozornosti obraća potrebama društvene zajednice za određenim kadrovima i mogućnostima zapošljavanja u pojedinoj struci.Tko jekriv da djeca završavaju škole a zaposlenja u odnosnoj struci nema, dok društvo troši ogromna financijska sredstva za ono što mu ne treba? Učenici i studenti te njihovi roditeljiponajmanje su krivi. Gdje je tu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo rada,gospodarstva i poduzetništva. Na temelju čega Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa otvara nove srednje strukovne škole i nova veleučilišta i određuje upisne kvote?
Nas naravno posebno zanima kakvo je stanje u šumarskoj struci danas. U tekstu M. Skoke u ovome broju Šumarskoga lista iščitavamo da je upisna kvota za šk. god. 2011/2012. za zanimanje šumarski tehničar 290 učenika u 11(!) srednjih šumarskih škola, dok je istovremeno u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno preko 500 nezaposlenih šumarskih tehničara. Interesantno bi bilo vidjetistručne programe i posebno njihovo ostvarenje u pojedinimsrednjim šumarskim školama, a posebice znati tko su predavači stručnih predmeta. Prisjećamo se prije samo nekoliko godina slučajno dobivenog podatka, da u jednoj od njih jedan šumarski stručnjak i to pripravnik predaje sve stručne predmete. Drugim riječima, da li je kvaliteta naših šumarskih škola usporediva i nisu li neke od njih otvorene samo da bi zbrinule višak nastavnika općih predmeta i zadovoljile nerealne zahtjeve lokalnih zajednica. Svojevremeno zatvorena je stručno i kadrovski kvalitetna šumarska školau Delnicama, upravo zbog nemogućnosti zapošnjavanja tolikog broja tehničara, smatrajući kako nam je dovoljna ona u Karlovcu, a onda ih je niklo nekoliko upitne kvalitete u odnosu na spomenute.
I danas, gledajući potrebe za kadrom šumarski tehničar, mislimo danam je ona dovoljna, a ostale bi možda trebalo preoblikovati u škole za šumske radnike. Sa stručnoga gledišta glede karlovačke škole navodimo 25 stručnih predmeta, od botanike, pedologije, fitocenologije, šumarske genetike, ekologije, anatomije i tehnologije drva, uzgajanja šuma itd.,pa do uređivanja šuma, ekonomike šumarstva i terenske nastave,koje predaju 7 šumarskih stručnjaka-profesora, od kojih su tri mentora i jedan profesor savjetnik. Jednom rječju škola zadovoljava sve materjalne, kadrovske i prostorne uvjete.
Isti problem je i u visokoškolskom obrazovanju ustrojstvom i osnivanjem šumarskih studijskih programa diljem države, gdje je također problem odprostora, nastavnih pokušališta, sve do upitne kvalitete znanstvenih i nastavnih akreditacija predavača,kako se također navodi u ovome broju Šumarskoga lista u prikazu dekana prof. dr. sc. Milana Oršanića, aktualne šumarske teme na Danima hrvatskoga šumarstva “Reforma nastavnoga programa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu”.Topredstavlja, kaže se u izlaganju, degradaciju kvalitete studiranja i stavlja u neravnopravan položaj polaznike “izvornih i dislociranih studija”, koji se naposljetku, unatoč razlikama izjednačavaju u kompetencijama. Duga povijest Šumarskoga fakulteta, velika uložena finacijska sredstva u znanstveno-stručni kadar, prostor i opremljenost, jamče kvalitetu i međunarodnu prepoznatljivost nastavnoga programa i uključenje u zajednicu znanja proklamiranu “bolonjskim procesom”, te dostatan broj šumarskih stručnja ka kojima je moguće osigurati zapošljavanje u šumarskoj praksi.
Gledezapošljavanja u šumarstvu,Hrvatsko šumarsko društvo stavilo je na dnevni red još 1999. god. za Dane hrvatskoga šumarstva održane u Ogulinu-HOC Bjelolasici, stručnu temu pod naslovom “Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu”(prikaz u Šum. listu 7–8, str. 363–371). Zbog aktualnosti i danas bi bilo uputno pročitati taj prikaz, ponajprije onima koji donose odluke, te obratiti pozornost na prijedloge za zapošljavanje i posebice mjere za razvoj poduzetništva u šumarstvu kao jedne od poluga zapošljavanja. Nećemo ni pitati zbog čega i tko je kriv, da vrijedni projekti ostaju mrtvo slovo na papiru.

Uredništvo

    autori:
    ***
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Jakovljević,T., M. Gradečki-Poštenjak, I. Radojčić Redovniković  UDK 630* 232.3
(Pinus pinea L.) (001)
343
Fiziološka, kemijska i antioksidativna svojstva svježeg i uskladištenog sjemena pinije (Pinus pinea L.)      
Sažetak: Pinija (Pinus pinea L.) je mediteranska vrsta drveća. Raširena je na cijelom području Sredozemlja. U Hrvatskoj je prirodno rasprostranjena na otoku Mljetu u području Saplunare. Zbog ekonomske, ekološke, pejzažne, nutritivne i zdravstvene vrijednosti mogućnosti korištenja sjemena pinije su velike. U šumarstvu se koristi za pošumljavanje degradiranih staništa mediteranskog krškog područja Hrvatske, a zbog široke kišobranaste krošnje i vrlo dekorativnog izgleda, interesantna je kao hortikulturna vrsta. Nutritivna i zdravstvena vrijednost sjemena proizlazi iz kemijskog sastava. Bogato je proteinima, vitaminima A,B,C, D, E, od minerala željezom, magnezijem, fosforom i cinkom, nezasićenim masnim kiselinama i polifenolnim spojevima. Ispitana je kvaliteta sjemena (klijavost sjemena, masa 1000 sjemenki, sadržaj vlage), kemijski sastav i antioksidativna svojstva unutarnje sjemenske ljuske i sjemena (količina ukupnog sumpora, dušika, sirovog proteina, fosfora, kalija, kalcija, magnezija, bakra, cinka, željeza, mangana i ukupnih polifenola). Fiziološka, kemijska i antioksidativna svojstva ispitana su na svježem sjemenu (3 provenijencije) i na dugoročno uskladištenom sjemenu (1 provenijencija).Sjeme je sabrano na području UŠP Split, svježe sjeme je sabrano 2009. godine, a uskladišteno sjeme je sabrano 1995. godine. Klijavost svježeg sjemena bila je viša od standardom propisane. Provenijencija Mljet imala je nisku energiju klijavosti i najviše učešće šturog sjemena. Uzrok tomu je starost stabala. Učešće svježeg neisklijalog sjemena ukazuje na dormantnost sjemena, a iznosilo je prosječno 9 %. Kod sjemena pinije radi se o tipu mehaničke dormantnosti. Provenijencija Dubrovnik imala je najviše učešće svježeg neisklijalog sjemena. Zdravstveno stanje sjemena svih istraživanih provenijencija bilo je dobro (Tablica 2). Klijavost uskladištenog sjemena provenijencije Zadar u razdoblju od 1995. do 2010. godine, iznosila je prosječno 74 %. (Tablica 3). Značajna količina dušika i sumpora predstavlja pokretačku snagu rasta embrija. Ukupna količina dušika, sumpora, sirovih proteina i fosfora u sjemenu je visoka, dok je u sjemenskoj ljusci niska. Visoke vrijednosti sirovih proteina ukazuju na to da je sjeme pinije bogat izvor proteina (Tablica 4.). Sjemenke su bogate mineralima. Najzastupljeniji element je kalij, a slijede ga fosfor i magnezij. Ostali elementi zastupljeni su ovim slijedom: kalcij, željezo, mangan, cink i bakar. Nije uočena bitna razlika u mineralnom sastavu unutarnje ljuske i sjemena. Provenijencija Mljet (prirodna sastojina) ima najveću količinu svih ispitivanih minerala osim fosfora, jer je sastojina stara (Tablica 5). Istražen je udio ukupnih polifenola i antioksidacijski kapacitet unutarnje sjemenske ljuske i sjemena pinije.
Na temelju dobivenih rezultata za udio ukupnih polifenola vidljivo je da istražene provenijencije sadrže različite udjele ukupnih polifenola. Koncentracija ukupnih polifenolnih spojeva dva puta je viša u unutarnjoj sjemenskoj ljusci nego u sjemenu pinije (Slika 3.). Antiokisdacijski kapacitet tj. ORAC vrijednosti značajno su veće u uzorcima unutarnje sjemenske ljuske nego u sjemenu (Slika 4). Između vrijednosti ukupnih polifenola i antioksidacijskog kapaciteta određena je i linearna korelacija s visokim koeficijentom determinacije, što ukazuje da su polifenolni spojevi odgovorni za antioksidacijsku aktivnost sjemena (Slika 5). Dobiveni rezultati istraživanja su u skladu s literaturnim podacima istraživanja provedenim u drugim mediteranskim zemljama. Uporaba sjemena pinije u Hrvatskoj je zanemariva, stoga bi bilo potrebno intenzivirati njegovu proizvodnju. Fizička, fiziološka, nutritivna i zdravstvena svojstva sjemena pinije ukazuju na potrebu osnivanja multifunkcionalnih sjemenskih plantaža za proizvodnju sjemena.
Ključne riječi: antioksidacijska aktivnost; kemijski sastav sjemena; kva liteta sjemena; Pinus pinea L.; polifenoli; sjeme pinije; unutarnja sjemenska ljuska

    autori:
    Jakovljević, Tamara    
    GRADEČKI, Marija    ŠL
    Radojčić Redovniković, Ivana  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Mihoci, I., M. Franjević  UDK 630* 453 353
Rare and Threatened Geometrid Moth Erannis ankeraria in Croatia: Historical Review, data Analysis & Perspectives      
Summary:A “winter moth” Erannis ankerariais one of the most threatened geometrid moths in Europe, listed on both Annex II and Annex IV of the EU Habitats Directive and assigned as strictly protected taxa in Croatia. There is a great lack regarding distribution, population trend parameters and conservation status of this moth in Croatia. According to historical data, an Angoran Umber occurred in Pula (Istria) and Kaštel Stari (Dalmatia), and current field research in potentially suitable habitats resulted without records. Therefore, future research should focus on an active involvement of lepidopterists and foresters in long-term monitoring of the species, where beside light trapping, more successful attracting methods as pheromone traps should be used. Obtained results could lead to management guidelines proposal on sites where the Angoran Umber occurs. Management guidelines or future species action plan should focus of maintaining structure and function of Angoran Umber habitat - light Pubescent Oak and Sessile Oak forests and forest edges, in order to fulfill ecological requirements and subsistence of the species.
Key words: monitoring; Natura2000; occurrence; winter moth

    autori:
    Mihoci, Iva    
    FRANJEVIĆ, Milivoj    ŠL
 
Kajba,D., J. Domac, V. Šegon  UDK 630* 537 + 238 361
Procjena potencijala brzorastućih nasada u Republici Hrvatskoj: Primjer razultata u sklopu FP7 projekta Biomass energy Europe      
Summary: The overall objective of the FP7 Biomass Energy Europe – BEE project is to improve the accuracy and comparability of future biomass resource assessments for energy by reducing heterogeneity, increasing harmonisation and exchanging knowledge. One of the main results within the project is the development of the Methods Handbook for biomass potential assessment, which contains detailed description of the proposed methodology based on type of biomass and type of analysis (statistical, spatially explicit, integrated and others).
The main objective of the Illustration case for Croatia performed within the BEE project is to estimate the energy and technical potential of fast-growing broadleaved species energy plantations on abandoned land or on land where agricultural production is not profitable. The methodology utilised is based on the BEE Methods Handbook. The main source of data used is contained within the Basic pedological map of the Republic Croatia, which forms the basis for the estimation of soil suitability for any kind of designated utilization.
The theoretical potential for short rotation energy crops production in Croatia was estimated as following:
• Forest area suitable for energy crops – a total of 51 200 ha was estimated to be suitable for SRC, producing in total 470 200 t DM/y or 8,7 PJ
• Agricultural areas with moderately suitable soils and limited soil suitability – a total of 617 000 ha was estimated to be suitable for SRC, producing a total of 7 404 000 t DM/y or 136,2 PJ
The technical potential for short rotation energy crops production in Croatia was estimated as following:
• Forest area suitable for energy crops – a total of 46 850 ha was estimated to be suitable for SRC, producing in total 430 000 t DM/y or 7,9 PJ
• Agricultural areas with moderately suitable soils and limited soil suitability – a total of 235 650 ha was estimated to be suitable for SRC, producing a total of 2 827 800 t DM/y or 52,1 PJ
In spite of the considerable potential for short rotation energy crops production, currently a very small amount of the available area is utilised in Croatia. The issues and problems to be addressed in order to increase this production include a change in policy approach, especially aimed at small landowners, introduction of incentives and subsidies, lack of knowledge and experience in growing energy crops and generally a lack of cooperation between relevant stakeholders.
Key words: Biomass Energy Europe; biomass potential assessment; short rotation crops

    autori:
    KAJBA, Davorin      ŠL
    Domac, Julije  
    Šegon, Velimir  
 
Kličić,H., S. Govorčin,T. Sinković, S. Gurda,T. Sedlar  UDK 630* 812 (Pinus sylvestris L.) 371
Makroskopske karakteristike i gustoća drva bijelog bora (Pinus sylvestris L.) s područja Cazina u Bosni i Hercegovini      
Sažetak: Plantažni uzgoj bijelog bora (Pinus sylvestris L.), u svijetu se primjenjuje duže vrijeme. Istraživanje makroskopskih karakteristika i gustoće plantažno uzgojenog bijelog bora (Pinus sylvestris L.) s područja Cazina u Bosni i Hercegovini, provedeno je radi stjecanja spoznaja o makroskopskim karakteristikama i gustoći tako uzgojenog bijelog bora (Pinus sylvestrisL.) Od makroskopskih karakteristika mjerena je širina goda, širina zone kasnog drva i izračunavano učešće zone kasnog drva. Određivana je gustoća u apsolutno suhom stanju i nominalna gustoća. Raspon širine goda kod istraživane borovi ne je velik, a srednjom vrijednosti za sva tri debljinska razreda zajedno od 3,6 mm. Srednje vrijednosti širine goda za svaki debljinski razred međusobno se signifikantno razlikuju. Srednja vrijednost učešća zone kasnog drva je 38,6 % za sva tri debljinska razreda zajedno. Srednje vrijednosti učešća zona kasnog drva za svaki pojedini debljinski razred se signifikantno međusobno razlikuju. Srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju je 0,469 g/cm3 za sva tri debljinska razreda. Srednja vrijednost gustoće u apsolutno suhom stanju kod sva tri debljinska razreda se međusobno signifikantno razlikuje. Srednja vrijednost nominalne gustoće je 0,419 g/cm3, za sva tri debljinska razreda zajedno. Srednje vrijednosti nominalnih gustoća kod sva tri debljinska razreda se međusobno signifikantno razlikuju.
Ključne riječi: bijeli bor (Pinus sylvestris L.); gustoća; makroskopske karakteristike; plantažni uzgoj

    autori:
    Kličić,Hasib
    GOVORČIN, Slavko    ŠL
    SINKOVIĆ, Tomislav    ŠL
    Gurda, Safet  
    Sedlar, Tomislav  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Barčić, D., N. Panić  UDK 630* 907 379
Ekološko vrednovanje u zaštićenom prostoru Parka prirode Kopački rit      
Sažetak: Uvažavajući specifičnosti i različitosti, park prirode Kopački rit predstavlja jedno od najznačajnijih područja na istoku Hrvatske, s nizom iznimnih ekoloških sustava. Prema Nacionalnoj klasifikaciji i karti staništa Republike Hrvatske, na području parka prirode nalazi se 25 tipova staništa, a među njima je pet ugroženo na europskoj razini i zaštićeno Direktivom o staništima. Park prirode Kopački rit vrijedna je prirodna baština i u međunarodnim okvirima, stoga se nalazi i na Ramsarskom popisu. Poplavno stanište Kopačkog rita bitno je radi cjelovitosti i raznovrsnosti kopnenih i vodenih ekoloških sustava. U radu se ukazuje na potrebu ekološke i prostorne valorizacije zaštićenog područja, kao instrumenta u razlikovanju primarne i sekundarne zaštite. Prostorna analiza parka prirode Kopački rit izrađena je na podlozi postojećeg prostornog plana (2006) toga područja. Korištene su komparativne metode i metode analize i sinteze. Primijenjena je kvalitativna analitička metoda sa stupnjevanjem elemenata u okviru četiri polja analize (SWOT analiza). Strukturna analiza prostora (slika 1) napravljena je prema Lynch-u (1972). U rezultatima je analiziran i utjecaj različitih gospodarskih djelatnosti na biološku i krajobraznu raznolikost. U zoniranju na temelju plana upravljanja, definirane su glavne zone i određene podzone (slika 2). U njima je dan opis samih zona uz navođenje kriterija zonacije i ciljeva upravljanja. Na taj način određuje se razlika između zona stroge zaštite i aktivne zaštite. Cilj upravljanja je omogućavanje održivog načina korištenja poplavnih dolina, posjeta, rekreativnog ribolova, lovstva, šumarstva i poljoprivrede unutar parka prirode.
Ključne riječi: održivi razvoj; raznolikost; stanište; zaštita prirode; zoniranje

    autori:
    BARČIĆ, Damir    ŠL
    Panić, Nikolina    
 
Mayer, Željko  UDK 630* 232 (Juglans nigra L.) 391
Osnivanje kultura crnoga oraha (Juglans nigra L.) generativnim načinom      
Sažetak: Crni orah pripada rodu Juglans, porodici orahovki koja je predstavnik reda orahovica ili oraholika. Toje vrsta istočnog dijela Sjeverne Amerike, koja je u Europu unesena 1629. godine. Na područje Istočne Slavonije i Srijema sjeme su 1899. godine donijeli šumari vukovarskog veleposjednika grofa Eltza. Razlozi unošenja sjemena crnog oraha u šumu bilo je sušenje hrasta lužnjaka, kao i cijena koju crnoorahovo drvo postiže na tržištu. Do 1925. godine radilo se prelaznim šumsko-poljskim načinom gospodarenja. Već 1925. godine bilo je oko 860 hektara pod kulturama crnog oraha. Vukovarski grofovi Eltz sijali su sjeme crnog oraha sve do Drugog svjetskog rata, kada napuštaju svoje posjede. S podizanjem kultura crnog oraha nastavilo se i nakon rata, a nešto intenzivnije sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada se sjeme sijalo na komasacijom i arondacijom dobivenim poljoprivrednim zemljištima. Sjeme se sijalo u redove razmaka 4 i 6 metara i to 500 kg po hektaru. Ponovno se međuredno uzgajaju poljoprivredne kulture, a nakon 3–4 godine unosi se obični bagrem. S podizanjem kultura crnog oraha nastavlja se krajem 20-og stoljeća i traje sve do danas. Sije se 500 kg sjemena crnog oraha po hektaru iste godine nakon sječe zrele šume. Brazde izvučene tanjurastim plugom razmaka su četiri metra, a sjeme se u redu sije na udaljenosti od 25 cm. Kilogram sjemena u prosjeku sadrži 20 sjemenki, što iznosi 10 000 sjemenki po hektaru. Sljedeće godine ponikne do 65 % sjemenki, a nakon druge godine na površini imamo do 55 % ili oko 5000 stabalaca crnog oraha. To nam jamči da ćemo marom dobrog gospodara u 80-oj godini dobiti 100–120 kvalitetnih stabala crnog oraha. Budući da se sijanje obavlja odmah nakon sječe, međuredno se nakon godinu-dvije javi dovoljan broj jedinki nekih od autohtonih ili alohtonih vrsta drveća, pa popunjavanje u svrhu dobivanja mješovite sastojine nijepotrebno. Šumarija Vukovar danas gospodari s oko 1300 ha kultura crnog oraha, dok bruto drvna zaliha iznosi oko 200 000 m3. Kulture crnoga oraha s ophodnjom od 80 godina postižu srednji pro mjer od oko 42 cm i srednju visinu od oko 33 m.
Ključne riječi: Crni orah; Istočna Slavonija; njega; sijanje; Sjeverna Amerika

    autori:
    MAYER, Željko    ŠL