+ 2008
+ 2009
+ 2010
1-2/2011
3-4/2011
5-6/2011
7-8/2011
9-10/2011
11-12/2011
13/2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

13/2011

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Boris Vrbek  
MEĐUNARODNA GODINA ŠUMA U SVJETLU 50-GODIŠNJE USKE SURADNJE HRVATSKE ŠUMARSKE ZNANOSTI I STRUKE      
Šume su, kao što je općenito poznato, najvrjedniji obnovljivi prirodni resurs i opće dobro od iznimnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Priroda je neponovljiva u svojoj različitosti, bogatstvu i ljepoti, koja posebno dolazi do izražaja u Hrvatskoj koja svoju iznimnu geografsku i biološku raznolikost duguje snažnom ispreplitanju mediteranskih, pretplaninskih, dinarskih i panonskih biogeografskih utjecaja na relativno malom prostoru.Temeljna su načela hrvatskoga šumarstva potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma te trajno održavanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.
U većini zemalja svijeta ljudskom djelatnošću značajno je promijenjen prirodni sastav šuma, no u Hrvatskoj je on zadržan na gotovo cijelom području upravo zahvaljujući uskoj suradnji znanosti i struke. Neprekinutih 50 godina ove suradnje obilježeno je ovim znanstveno-stručnim skupom, istovremeno posvećenom i Međunarodnoj godini šuma, koju je na prijedlog Hrvatske proglasila Skupština Ujedinjenih naroda na svojoj sjednici 20. prosinca 2006. godine.
Šumarstvo je znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja šuma i staništa, odnosno cijelog šumskog ekosustava, za trajnu dobrobit društva, okoliša i privrede. Ova tvrdnja koja vrlo sažeto definira šumarstvo, nastala je kao rezultat dugogodišnjeg razvoja šumarstva i šumarske znanosti, koja kod nas u Hrvatskoj i u našem dijelu Europe bilježi stalni razvoj. Šumarska znanost i šumarstvo Hrvatske, kao rijetko koje znanstveno polje kod nas, nastaje istovremeno kad i u središnjoj Europi, iz opravdanog straha od nestanka šuma, zbog onovremenog stihijskog postupanja sa šumom.
Navodeći povijesne podatke o nastanku i razvoju hrvatskog šumarstva, posebice naglašavamo aktivnosti šumarskih stručnjaka s ciljem osnivanja nastavnih i znanstvenih šumarskih institucija.Te su aktivnosti postale temelji naših današnjih znanstvenih i sveučilišnih institucija u koje spada i Hrvatski šumarski institut.
Hrvatski šumarski institut ušao je u 66. godinu svojeg djelovanja,te danas predstavlja moderan institut koji raspolaže zgradama, laboratorijima, modernom opremom, rasadnikom i mnogobrojnim terenskim pokusnim objektima. Najvažnije od svega je to što se u njemu nalaze relativno brojni i pretežno mladi, visokokvalificirani znanstvenici,koji su jamstvo njegovog opstanka, budućnosti i kvalitetnoga rada.
Radovi koji su predstavljeni u ovom posebnom izdanju daju uvid u sadržaj rada Hrvatskog šumarskog instituta te brojnost i raznolikost znanstvenih područja kojima se njegovi znanstvenici bave.

Hrvatski šumarski institut, Dr.sc. Boris Vrbek

Predsjednik Znanstvenog vijeća

    autori:
    VRBEK, Boris      ŠL
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Medak, Jasnica  UDK 630* 188 (001) 5
Šume pitomog kestena s prasećim zeljem (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ass. nova) u Hrvatskoj      
Sažetak: Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) je vrsta šumskog drveća koja u širem prostoru južne Europe, a tako i Hrvatske, ima izuzetnu gospodarsku, ali i ekološku vrijednost. Problematika sušenja kestena dovela je do zanemarivanja vrste i u gospodarskom i u istraživačkom smislu, no posebice fitocenološkom. Ovaj članak donosi rezultate višegodišnjih fitocenoloških istraživanja. Analizirani su originalni fitocenološki snimci sakupljeni s čitavog područja Hrvatske, s naglaskom na glavna područja rasprostiranja (Zrinska i Petrova gora, Medvednica).
Utvrđena je i opisana nova asocijacija mezofilnih kestenovih šuma (Aposeri foetidae-Castanetum sativaeass. nova) koja se od već do sada poznatih i opisanih kestenovih šuma, osim u flornom sastavu, razlikuje i po glavnim ekološkim čimbenicima (klima, tlo i geomorfologija). Raščlanjena je na dvije subasocijacije:typicumiligustretosum vulgare, a svrstana u svezu ilirsko-dinarskih bukovih šumaAremonio-Fagion, podsvezuEpimedio-Fagenion.
Gospodarenje je također odlučni čimbenik u formiranju kestenovih zajednica, njihovog opstanka i dugoročnog razvoja. Stoljetno obnavljanje kestenovih šuma čistim sječama rezultiralo je posebnom, široko rasprostranjenom i po flornom sastavu vrlo siromašnom varijantom Rubus hirtus, u okviru mezofilnih kestenovih šuma.
Ključne riječi: Castanea sativa; Aposeri foetidae-Castanetum sativae ass. nova; Hrvatska; šumske zajednice; mezofilne kestenove šume

    autori:
    MEDAK, Jasnica    ŠL
 
Ivanković,M., M. Popović, I. Katičić, G. von Wuehlisch, S. Bogdan  UDK 630* 165 (001) 25
Kvantitativna genetska varijabilnost provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica l.) iz jugoistočne Europe      
Sažetak: Istraživanja su provedena u testu provenijencija obične bukve, u kojemu je analizirano trinaest provenijencija podrijetlom iz jugoistočne Europe. Visine biljaka izmjerene su sukcesivno nakon prve tri godine rasta u nasadu, dok su fenologija listanja i zimska retencija lišća ocjenjivane skalarno u drugoj i trećoj godini.
Analiza varijance provedena je s namjerom određivanja statističke značajnosti komponenata varijance uzrokovanih efektima provenijencija. REG i CORR procedure provedene su s ciljem analize povezanosti između istraživanih svojstava, kao i između svojstava provenijencija i klimatskih varijabli njihovih matičnih sastojina.
Rezultati su ukazali na postojanje visoke razine genetske varijabilnosti za sva analizirana svojstva. Utvrđene su visoko statistički značajne razlike između provenijencija, ali su realni podaci za visine, preživljenje i zimsku retenciju lišća bili opterećeni njihovim dobnim razlikama. Korekcijom za aditivni efekt dobnih razlika izgubila se statistička značajnost diferencijacije između provenijencija za visine i preživljenje.
Međupopulacijske razlike između provenijencija za analizirana svojstva testirane su Tukey-Kramer-ovim testom radi utvrđivanja eventualnog geografskog obrasca. Rezultati su pokazali geografsku strukturiranost za visine, preživljenje i zimsku retenciju lišća u smislu postepenih razlika u smjeru istok-zapad. Međutim, naoko klinalna varijabilnost bila je ponajprije uvjetovana dobnim razlikama.
Za svojstvo fenologije listanja nije utvrđena razlika između provenijencija prema geografskoj razdjelbi vrste, već rezultati za ovo svojstvo ukazuju na ekotipski obrazac međupopulacijskih razlika. Utvrđena je statistički značajna povezanost prosječnih vrijednosti provenijencija s Ellenberg-ovim klimatskim kvocjentima (EQ). Provenijencije iz vlažnijih i hladnijih staništa (EQ = 12-16) su kasnije listale. S povećanjem kontinentalnosti staništa, provenijencije su pokazivale trend prosječno ranijeg listanja. Kulminacija takvog trenda bila je kod vrijednosti EQ = 26, nakon čega su provenijencije pokazale obrnuti trend tj. ponovno kasnije listanje.
Za svojstva koja su bila pod utjecajem dobnih razlika nije detektirana genetska diferencijacija, ali je ista utvrđena za svojstva fenologije listanja. S obzirom na to, kao i na slična istraživanja međupopulacijskih razlika za adaptivna svojstva, veća je vjerojatnost da populacije obične bukve na području jugoistočne Europe pokazuju ekotipski obrazac genetske diferencijacije, koji je oblikovan prilagođavanjem na lokalne makroklimatske uvjete.
Može se preporučiti da se kod razdjelbe na sjemenske jedinice i korištenja šumskog reprodukcijskog materijala treba više orijentirati na ekološke, a ne na geografske kriterije.
Ključne riječi: test provenijencija; rast; listanje; zimska retencija lišća; ekotipska varijabilnost; makroklimatska prilagodba

    autori:
    IVANKOVIĆ, Mladen    ŠL
    Popović, Maja
    KATIČIĆ, Ida    ŠL
    Wuehlisch, Georg von  
    BOGDAN, Saša      ŠL
 
Littvay, Tibor  UDK 630* 165 (001) 38
Fenotipska stabilnost i adaptabilnost familija običnog oraha (Juglans regia L.) u testovima potomstava      
Sažetak: U ovom istraživanju analizirana su fenotipska i adaptabilna svojstva familija običnog oraha(Juglans regiaL.) u testu potomstva polusrodnika na lokalitetu Zabrdica i Kozarevac I. Prvi test potomstva polusrodnika običnog oraha na lokalitetu Zabrdica osnovan je 1981. godine, a drugi 1983. godine na području Uprave šuma podružnica Koprivnica, šumarija Sokolovac i Kloštar Podravski. Na površinama od oko 3,5 ha, zasađeno je po pokusu 400 sadnica generativnog porijekla po blok-metodi u četiri ponavljanja.
Proučavanje uzajamnog djelovanja nasljeđa i okoline temelji se na pretpostavkama da se sredina mora kontrolirati (uzgoj pod sličnim uvjetima) i da fenotipovi moraju biti poznati, što je u ovim pokusima i učinjeno, posvjećujući pritom posebnu pozornost čimbenicima okoline. U tako planiranim i provedenim pokusima, odnos genotipova i okoline, može se proučavati kroz tzv. fenotipsku stabilnost. Analiza fenotipske stabilnosti familija običnog oraha na lokalitetima (staništima) provedena je modelom regresijske analize, pri čemu su fenotipske vrijednosti (prirast i masa ploda) određene familije prikazane kao linearne funkcije okoline. Za nezavisnu varijablu odabrana je srednja vrijednost odgovarajućeg fenotipskog obilježja svih familija, tj. debljinski prirast, odnosno masa ploda srednjeg stabla na lokalitetu. Rezultati tih analiza navedeni su u tablicama 1. i 2. te prikazani na slikama 4. i 5.
Na temelju adaptacijske sposobnosti i produkcijskog potencijala određenog genotipa, može se odrediti uporabna vrijednost za podizanje nasada. Genotipovi s dobrom adaptacijskom sposobnošću i visokom produktivnošću predstavljaju najbolje rješenje uzgoja običnog oraha u nasadima.
Ključne riječi: Obični orah; fenotipska stabilnost; adaptabilnost; test polusrodnika

    autori:
    LITTVAY, Tibor    ŠL
 
Ivanković,M., M. Popović, S. Bogdan  UDK 630* 232.3 (001) 46
Varijabilnost morfometrijskih svojstava žireva i visina sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj      
Sažetak: Radi verifikacije važećih sjemenskih zona hrasta lužnjaka u Hrvatskoj na temelju znanstvenih spoznaja, započela su nova istraživanja genetske varijabilnosti u području prirodnog areala ove vrste. U jesen 2006. godine prikupljeno je sjeme iz tzv. priznatih sjemenskih sastojina, čija je osnovna uloga izvorište kvalitetnijeg sjemena za potrebe umjetne obnove gospodarskih sastojina. U radu se prikazuju rezultati morfometrijske analize sjemena i visina jednogodišnjih sadnica podrijetlom iz 17 uzorkovanih sastojina, koje reprezentiraju cjelokupni areal hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Iz svake je sastojine prikupljeno sjeme od 25 stabala, a na uzorku od 30 sjemenki po stablu izmjereni su duljina, maksimalna širina i masa žira, te su na temelju duljine i širine izračunati volumen žira (prema formuli za izračunavanje volumena valjka) i indeks žira (omjer duljine i širine). U rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta osnovan je rani, rasadnički test, te su tijekom jeseni i zime 2007. godine, starosti biljaka 1+0, obavljene prve izmjere visina.
Analiza varijance provedena je MIXED procedurom u SAS-u, a analizirani su: fiksni učinak važećih sjemenskih zona te slučajni učinci populacija unutar zona i stabala unutar populacija. Cilj analize varijance bio je utvrditi značajnost međuzonskih, međupopulacijskih i unutarpopulacijskih razlika za istraživana svojstva sjemena i visine jednogodišnjih sadnica. Tukey-Kramer testom u SAS-u analiziran je obrazac razlika između uzorkovanih populacija. Rezultati su pokazali da se važeće sjemenske zone nisu statistički značajno razlikovale niti za jedno analizirano svojstvo. Uzorkovane sastojine međusobno su se statistički značajno razlikovale u svim istraživanim svojstvima sjemena. Najveće prosječne dimenzije imali su žirevi iz sjemenske sastojine kasnolistajuće formehrasta lužnjaka Domačaj-Kovačevski lug (Šumarija Karlovac), dok su najmanje dimenzije imali žirevi iz sastojine Česma (Šumarija Bjelovar). Utvrđene međupopulacijske razlike nisu odgovarale važećoj sjemenskoj razdjelbi, tj. nisu potvrdile geografski obrazac diferencijacije populacija. Utvrđena je visoko statistički značajna unutarpopulacijska varijabilnost za istraživana svojstva sjemena (razlike između stabala odnosno familija unutar populacija).
Prosječne vrijednosti visine jednogodišnjih sadnica bile su najniže kod populacije Česma (Šumarija Vrbovec) i Repaš Gabajeva greda (ŠumarijaRepaš), dok su najviše bile kod populacije Lacić Gložđe (Šumarija Koška) iRečićki lugovi (Šumarija Karlovac). I za svojstvo visine uočena je statstički značajna diferencijacija između populacija, iako je još veći stupanj varijabilnosti utvrđen između familija unutar svake populacije. Provedena je analiza s ciljem utvrđivanja postojanja geografskog obrasca međupopulacijske diferencijacije. Međutim niti za svojstvo visine sadnica nije se mogao uočiti geografski obrazac diferencijacije analiziranih populacija.
Provedena korelacijska analiza između visina jednogodišnjih sadnica i morfometrijskih svojstava sjemena nije pokazala statistički značajnu povezanost.
Ključne riječi: sjemenska razdjelba; sjemenska zona; područje provenijencije; ekotipska varijabilnost

    autori:
    IVANKOVIĆ, Mladen    ŠL
    Popović, Maja
    BOGDAN, Saša      ŠL
 
Marjanović,H., M. Z. Ostrogović, G. Alberti, I. Balenović, E. Paladinić, K. Indir, A. Peressotti, D. Vuletić  UDK 630* 120 + 114.2 (001) 59
Dinamika ugljika u mlađim sastojinama hrasta lužnjaka tijekom dvije vegetacije      
Sažetak: U radu je procijenjena neto produktivnost ekosustava (NEP) i neto bilanca ugljika (NECB) u mladoj sastojini hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) pomoću dvije neovisne metode i to: a) mikrometeorološke metode vrtložne kovarijance (EC) te, b) kombinirane metode koja je uključivala biometrijsku izmjeru šumske biomase i periodičko mjerenje respiracije tla (SR). Maksimalni NEP zabilježen vrtložnom kovarijancom iznosio je 10,7 gC m-2 dan-1u 2008.godine, odnosno 12,2 gC m-2dan-1u 2009. godini. Godišnje vrijednosti NEP kretale su se od 384 gC m-2god-1u 2008. do 584 gC m-2god-1u 2009. Godini,iz čega je razvidno da su sastojine u dohvatu mjerne stanice u obje godine bile neto spremnik ugljika.
Biometrijskom metodom praćenja prirasta i produkcije listinca i sitnog drvnog otpada dobivenaje neto primarna produktivnost (NPP)od 777 gC m-2 god-1u 2008.godine, odnosno 846 gC m-2god-1u 2009. godini. Udio heterotrofne respiracije (Rh) procijenjen je na 50% od izmjerene ukupne SR, pa je Rh procijenjena na 438 gC m-2god-1u 2008.godini, odnosno 441 gC m-2god-1u 2009. godini. Kombiniranom metodom NEP je dobivena kao razlika NPP i Rh, a iznosila je 339 i 405 gC m-2god-1u 2008.godini, odnosno 2009. godini. Usporedba dvaju metoda procjene NEP-a daje dobro slaganje do srpnja za obje promatrane godine. Do odstupanja dolazi u drugom dijelu ljeta i jeseni kada prestaje debljinski prirast, ali stabla očito i dalje aktivno spremaju ugljik. Kombinirana metoda daje manje vrijednosti NEP-a u odnosu na metodu vrtložne kovarijance, iz više razloga npr.: udio Rh je manji od 50 %, omjer podzemnog i nadzemnog dijela biomase; R:S je veći od 0,257,i sl. Potrebna su daljnja istraživanja koja bi empirički odredila udio Rhu SR, omjer R:S te istraživanja količine ugljika u sastavnicama tla.
Ključne riječi: Metoda vrtložne kovarijance; respiracija tla; tokovi ugljika; pohrana ugljika

    autori:
    Marjanović, Hrvoje
    OSTROGOVIĆ, Maša Zorana    ŠL
    Alberti, Giorgio  
    BALENOVIĆ, Ivan    ŠL
    PALADINIĆ, Elvis    ŠL
    INDIR, Krunoslav    ŠL
    Peressotti, Alessandro  
    VULETIĆ, Dijana      ŠL
 
Dubravac,T., S. Dekanić,V. Roth  UDK 630* 425 + 531 (001) 74
Dinamika oštećenosti i struktura krošanja stabala hrasta lužnjaka u šumskim zajednicama na gredi i u nizi – rezultati motrenja na trajnim pokusnim plohama      
Sažetak: Među širokim rasponom čimbenika koji definiraju odumiranje stabala hrasta lužnjaka, najznačajniju ulogu zauzima upravo oštećenost krošanja koja predstavlja prvi vidljivi simptom slabljenja vitalnosti stabla. Osim toga, u šumarskoj je praksi oštećenost krošnje ključni kriterij pri doznaci stabala u redovnim i sanitarnim sječama. Cilj je ovoga rada bio istražiti dinamiku oštećenosti krošanja stabala hrasta lužnjaka i utjecaja oštećenosti krošnje na prirast temeljnice tijekom duljeg razdoblja u dvije najvažnije šumske zajednice hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Istraživanja su obavljena na trajnim pokusnim plohama u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba na gredi (II-G-10) i u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom u nizi (II-G-20). Obuhvaćeno je ukupno 38 pokusnih ploha od kojih je na 13 obavljena ponovna izmjera i procjena oštećenosti krošanja s intervalima izmjere od 9 do 17 godina. Udio stabala sa značajno oštećenom krošnjom naglo se povećava nakon starosti sastojine od oko 70 godina. Najveći intenzitet odumiranja (70 % u II-G-10 i 50 % u II-G-20) zabilježen je kod stabala s oštećenošću krošnje preko 60 %. U sastojinama V. i VI. dobnog razreda, stabla sa značajno oštećenom krošnjom imala su i značajno manji prirast temeljnice u usporedbi s vitalnim stablima sličnih prsnih promjera i širina krošnje. Udio značajno oštećenih stabala, kao i utjecaj oštećenja krošnje na prirast temeljnice, vrlo su slični u obje istraživane zajednice. Međutim, zabrinjava činjenica da je u sastojinama II-G-20 u samo jednom desetljeću evidentirano značajno povećanje sa 26 % na 70 % udjela značajno oštećenih lužnjakovih stabala, pa se postavlja pitanje u kojem će se smjeru dalje razvijati ove sastojine. Samo se nastavkom motrenja i daljnjim istraživanjima može razlučiti radi li se o velikim oscilacijama u toj šumskoj zajednici ili ipak o početku nepovratnoga procesa propadanja sastojina.
Ključne riječi: hrast lužnjak; oštećenost krošanja; struktura sastojine; struktura krošanja; značajna oštećenost krošanja; prirast temeljnice; II-G-10; II-G-20

    autori:
    DUBRAVAC, Tomislav
    DEKANIĆ, Stjepan      ŠL
    ROTH, Valentin    ŠL
 
Seletković,I., N. Potočić,V. Topić, L. Butorac, G. Jelić,A. Jazbec  UDK 630* 232.3 Pinus nigra Arn. (001) 90
Utjecaj različitih tipova kontejnera i doza sporotopivog gnojiva na rast i fiziološke parametre sadnica crnog bora (Pinus nigra Arn.)      
Sažetak: U radu su prikazani rezultati pokusa u kojemu se ispitivao utjecaj različitih tipova kontejnera i doza sporotopivog gnojiva (Osmocote Exact Standard 5–6 M) na rast i fiziološke parametre sadnica crnog bora (Pinus nigraArn.).
Pokus je postavljen u proljeće 2007. godine u rasadniku Omiš, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, randomizirani blok u četiri ponavljanja. Tretmani su se razlikovali u primjeni različitih kontejnera (HIKO V–150, HIKO V–265, QPD 12T/18) i doza gnojiva (2, 4 i 6 g/l supstrata). Sadnicama je određena koncentracija dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u iglicama, izmjerene visine i promjeri vrata korijena, a korijenov sustav analiziran pomoću softverskog paketa WinRhizo.
Gnojidba s Osmocote Exact gnojivima utjecala je pozitivno na koncentracije dušika i fosfora, a negativno na koncentracije kalcija u iglicama. I doza i tip kontejnera utjecali su na rast u visinu i rast promjera vrata korijena. Kod razvoja podzemnog dijela osobito je izražen utjecaj tipa kontejnera. Od promatranih parametara korijenovog sustava, doza gnojiva je utjecala samo na duljinu i volumen korijena.
Ključne riječi: crni bor (Pinus nigra Arn.); kontejnerski uzgoj; Osmocote Exact Standard 5–6M; visine sadnica; promjer vrata korijena; stanje ishrane; WinRhizo

    autori:
    SELETKOVIĆ, Ivan      ŠL
    POTOČIĆ, Nenad      ŠL
    TOPIĆ, Vlado      ŠL
    Butorac, Lukrecija
    JELIĆ, Goran    ŠL
    Jazbec, Anamarija
 
Krpan, A. P.B., Ž. Tomašić, P. Bašić Palković  UDK 630* 537 + 562 (001) 103
Biopotencijal amorfe (Amorpha fruticosa L.) – druga godina istraživanja      
Sažetak: U radu se prinose rezultati druge godine istraživanja biopotencijala amorfe (Amorpha fruticosaL.) u šestgodišnjem pokusu postavljenom u prirodnoj amorfi u odjelu 126a, u gospodarskoj jedinici Posavske šume, šumarija Sunja, UŠP Sisak. Na posječenoj su površini 2008. osnovana četiri pokusna polja sa po šest ploha dimenzija 5 x 5 m svaka. Plohe broj 1 su mjerene drugi put, a plohe broj 2 prvi put. Srednje su visine izdanaka u drugoj jednogodišnjoj vegetaciji na plohama 1 od 2,13 m do 2,25 m. Najveća izmjerena visina je 3,4 m. Srednji je promjer izdanaka u prsnoj visini u rasponu od 7,0 mm do7,6 mm, a najveći 14 mm. U proporciji s brojem i dimenzijama izdanaka na plohama 1, proizvedena je zelena biomasa od 23,29 kg (9 316 kg/ha) do 38,14 kg (15 256 kg/ha). Visinski se prirast na plohama 2 u drugoj vegetaciji znatno smanjuje u odnosu na prvu godinu. Srednje vrijednosti visina su od 2,28 m do 2,58 m, a najveća je 3,7 m. Srednji promjer izdanaka je u rasponu od 9,1 mm do 10,5 mm, uz najveći izmjereni od 20,0 mm. Proizvedena je zelena biomasa na plohama 2 od 54,34 kg (21 734 kg/ha) do 78,55 kg (31 418 kg/ha). K tome je sakupljeno od 3,20 kg (1 280 kg/ha) do 4,94 kg (1 976 kg/ha) ili prosječno 3,97 kg (1 589 kg/ha) sjemena. Udjeli mokrine drva u plohama 1 i 2 u trenutku sječe su niski i iznose 34,23 %, odnosno 33,12 %. Mokrina sjemena je 14,3 %. Prosječna jednogodišnja produkcija suhe biomase je 7,87 t/ha, a u dvogodišnjoj amorfi s pridodanim sjemenom 17,73 t/ha. Energetski ekvivalent zelene biomase jednogodišnje amorfe je 152,2 GJ/ha, a suhe 159,4 GJ/ha. U dvogodišnjoj amorfi energetski ekvivalent zelene biomase je 332,2 GJ/ha, a suhe 359,1 GJ/ha.
Ključne riječi: amorfa; bioproizvodnja; energetska vrijednost; nizinski šumski ekosustavi; Hrvatska

    autori:
    KRPAN, Ante P. B.    ŠL
    TOMAŠIĆ, Željko    ŠL
    Bašić Palković, Pavao
 
Pernek,M., N. Lacković  UDK 630* 453 (001) 114
Uloga jelovih krivozubih potkornjaka u sušenju jele i mogućnosti primjene feromonskih klopki za njihov monitoring      
Sažetak: Obična jela je najvažnija četinjača hrvatskog šumarstva, ali i najugroženija vrsta čije se sušenje odvija periodički. Novija jača sušenja jele događaju se od 2003. godine, posebiceo u Lici i Gorskom kotaru. Registriran je velik broj sušaca i jak napad jelovih potkornjaka. Gradacija potkornjaka uglavnom je vezana uz tri vrste roda Pityokteines koji dolaze u Hrvatskoj: P.curvidens,P. spinidensiP. vorontzowi. Cilj rada bio je utvrditi koliki utjecaj na sušenje jele imaju potkornjaci roda Pityokteines. U tu svrhu su na Litoriću u Gorskom kotaru postavljene feromonske klopke za monitoring, koji se provodio kroz vegetacijske periode od 2004. do 2010. godine. Uz monitoring u 2007. godini ispitivana je djelotvornost nekoliko sustava klopki: standardne/suhe i modificirane/mokre. Za potrebe istraživanja korišten je feromonski pripravak Curviwit® koji služi za primamljivanje jedinki jelovog krivouzubog potkornjakaP. curvidens.
Kroz sedam godina monitoringa jelovih potkornjaka, jasno je utvrđena njihova povezanost sa količinom sušaca, pri čemu su najveći ulovi u kopkama utvrđeni između 2005. i 2007. godine. Tih je godina u šumama posječeno najviše sušaca jele. Većina ulova (94 %) kroz sve godine monitringa bila je u travnju i svibnju, te se zaključuje kako je klopke smisleno koristiti samo u tim mjesecima.
Testirane su modificirane Theysohn klopke kod kojih se tehničkom preinakom onemogućila odvodnja tekućine iz posudice za ulov kukaca. Usporedbom ulova potkornjaka sa standardnom Thysohn® klopkom, modificirane su znatno više lovile.
Na osnovi izračuna gustoće populacije potkornjakaP. spinidensiP. curvidensna uzorkovanoj kori, simuliran je biološki potencijal tih kukaca uz primjenu stope mortaliteta od 70 %, kao maksimalni mortalitet utvrđen u prethodnim istraživanjima. Na temelju toga pretpostavlja se da potkornjacima naseljeno devedesetogodišnje stablo jele izravno ugrožava 50-60 stabala u idućoj godini. Kako je biotički potencijal ovih vrsta potkornjaka izrazito visok, smisleno je u svrhu redukcije populacije uspostaviti monitoring sustav feromonskim klopkama, a na temelju dobivenih rezultata provoditi preventivne- sanitarne mjere zaštite šuma.
Ključne riječi: Pityokteines spinidens; P. curvidens; P. vorontzowi; Abies alba; feromonske klopke

    autori:
    PERNEK, Milan      ŠL
    Lacković, Nikola
 
Liović, Boris  UDK 630* 443 (001) 122
Utjecaj pepelnice (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) na rast i preživljenje hrastova ponika      
Sažetak: Biljna bolest pepelnica koju uzrokuje gljiva Microsphaera alphitoides, ima snažan utjecaj u procesu sušenja hrasta. Najveća opasnost prijeti poniku i pomlatku. Iskustva šumara s područja pridolaženja hrasta lužnjaka zadnjih desetljeća su da je pepelnica jedan od bitnih čimenika preživljenja hrastovog pomlatka, a time i obnove hrastovih šuma. Iako vrlo patogena gljiva, istraživanja njezinog utjecaja na razvoj i sušenje pomlatka hrasta koja bi opravdala sredstva uložena u zaštitu, relativno su malobrojna. Cilj istraživanja je odrediti stupanj ovisnosti visinskog i debljinskog prirasta te preživljenja ponika o intenzitetu zaraze pepelnicom. Pokus je postavljen po metodi slučajnogblok rasporeda u ograđenoj površini na području Uprave Šuma Podružnica Bjelovar. Pokus je po istoj metodi postavljen i u rasadnika Hrvatskog šumarskog instituta. Sakupljeni žirovi zaštićeni su fungicidima te posijani u redove u ograđenoj površini.
Na poniku zaštićenom fungicidima, u 10 sati izmjeren je intenzitet fotosinteze od 8,31 µmol CO2 m-2s-1,dok je u 14 sati izmjereno 6,76 µmol. Na zaraženom (nezaštićenom) poniku izmjereno je u 10 sati znatno manje, 5,38 µmol CO2m-2s-1odnosno u 14 sati 3,75 µmol. To rezultira znatno manjom prosječnom visinom netretiranog ponika pod zastorom krošanja (22,62 cm), dok je prosječna visina ponika tretiranog fungicidima (25,57 cm). Suprotno tomu, u rasadniku nezaštićene biljke imaju na kraju prve vegetacije srednju visinu 24,82 cm, dok zaštićene nešto manju 22,56 cm. Masovno opadanje lišća dogodilo se kod nezaštićenog ponika 12 dana ranije nego kod zaštićenog. Preživljenje nezaštićenog ponika u šumi na kraju prve godine je 78 %, dok je preživljenje zaštićenog 94 %. Preživljenje je u rasadniku približno jednako u oba tretmana. Kod nezaštićenog ponika preživjelo je 92 % biljaka, odnosno 95,5 % kod zaštićenog.
Ključne riječi: hrastov ponik; hrastova pepelnica; fungicidi; intenzitet fotosinteze

    autori:
    LIOVIĆ, Boris    ŠL
 
Pernek,M., M. Županić, D. Diminić,T. Cech  UDK 630* 443 (001) 130
Vrste roda Phytophthora na bukvi i topolama u Hrvatskoj      
Sažetak: Rod Phytophthora čine pseudogljive koje parazitiraju velik broj vrsta drvenastog i zeljastog bilja. Uzrokuju odumiranje korijena i kore, što je često povezano s klimatskim ekstremima. S obzirom na važnost problema u svijetu te potencijalne opasnosti za hrvatsko šumarstvo, cilj istraživanja bio je utvrditi prisutnost vrsta roda Phytophthorau Hrvatskoj i procijeniti kolika je opasnost za njihovo širenje. Istraživanja su obavljena na bukvi u područjuUŠP Bjelovar i klonovima euroameričkih topola na području UŠP Osijek.
Na bukvi je nađena P. cambivora, a na topolamaP. cambivoraiP. ganopodyides. PojavaP. cambivorana bukvi vezana je uz klimatska odstupanja od prosjeka izmjenom ekstremnog sušnog i vlažnog razdoblja. Kod topola je od nađenih vrstaPhytophthoraponajprije stradao klon 275/81, također kao posljedica klimatskih odstupanja.
Ključne riječi: Phytophthora; trulež korijena; bukva; topola

    autori:
    PERNEK, Milan      ŠL
    ŽUPANIĆ, Miljenko    ŠL
    DIMINIĆ, Danko    ŠL
    Cech, Thomas    
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Pilaš,I., Š.Planinšek  UDK 630* 116 + 114 138
Obnova vodnog režima nizinskih šuma kao potpora potrajnom gospodarenju      
Sažetak: U radu su prikazane mogućnosti obnove vodnog režima nizinskih šuma kao jedne od mogućnosti smanjenja učinka klimatskih promjena u budućnosti. Pritom je dan cjelovit metodološki prikaz aktivnosti koje trebaju prethoditi takvoj rekonstrukciji. Kao početni segment potrebno je analizirati sve važne komponente nizinskih ekosustava: morfologiju terena, hidrografiju, stratigrafiju tala, vegetaciju te antropogene utjecaje. Kao sljedeći korak opisan je način pridobivanja spoznaja o vodnom režimu u prirodnim nenarušenim uvjetima, koje su uvjetovale stvaranje ekosustava u današnjem obliku. U tu svrhu prikazane su mogućnosti rekonstrukcije nekadašnjih uvjeta pomoću reliktnih indikatora, kao što je morfologija hidromorfnih tala nizinskih staništa. Sljedeći korak obuhvaća analizu kritičnih predjela ugroženih padom ili prekomjernim porastom razina podzemne vode, te u konačnici mjere rekonstrukcije vodnog režima, odnosno mogućnosti povratka prirodnih uvjeta.
Ključne riječi: Nizinske šume; vodni režim; podzemna voda; reliktni indikatori; morfologija tla; hidrotehničke mjere

    autori:
    PILAŠ, Ivan      ŠL
    Planinšek, Špela  
 
Potočić,N., I. Seletković  UDK 630* 533 + 425 149
Osutost šumskog drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine      
Sažetak: S obzirom na stav da je najvažniji uzročnik propadanja šuma zračno onečišćenje, 1985. godine je u okviru UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) osnovan Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP Forests), u koji se Hrvatska uključila 1987. godine. Prednost monitoringa (trajnog motrenja) u odnosu na jednokratna istraživanja je u dobivanju vremenskog niza podataka koji omogućuje ispravnije zaključivanje o stanju pojava koje, u ovome slučaju, variraju na godišnjoj razini.
Motrenje se provodi na mreži točaka Razine 1 (bioindikacijske točke razmaka 16 km) i osnovnoj mreži točaka (točke razmaka 4 km), a ključnu ulogu u Programu ima vizualna procjena osutosti krošanja.
Vrijednosti značajne osutosti su vrlo visoke u Upravama šuma Podružnicama Vinkovci, Zagreb, Delnice i Buzet, a niske u UŠP Bjelovar i Koprivnica.Visok postotak značajne osutosti u UŠP Delnice i Vinkovci posljedica je visokeosutosti obične jele, odnosno hrasta lužnjaka. U UŠP Buzet, visok postotak značajne osutosti posljedica je visokih vrijednosti značajne osutosti gotovo svih promatranih vrsta.
Porast značajne osutosti svih vrsta traje od 2002. godine, a listača od 2003. godine. Kod četinjača od 2006. godine bilježimo lagan pad osutosti.
Ključne riječi: ICP Forests; osutost krošanja; bioindikacijska i osnovna mreža točaka

    autori:
    POTOČIĆ, Nenad      ŠL
    SELETKOVIĆ, Ivan      ŠL
 
Roth,V., S. Dekanić,T. Dubravac  UDK 630* 232.3 (Quercus robur L.) 159
Utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj jednogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u uvjetima različite dostupnosti svjetla      
Sažetak: Kakvoća sadnica povezana je s kvalitetom sjemena od kojega se proizvode, a u vrsta krupnoga sjemena, poput hrasta lužnjaka, kvaliteta sadnice nakon prve vegetacijske sezone povezana je s krupnoćom žira, odnosno količinom hranjiva pohranjenom u žiru. Stoga je cilj ovoga istraživanja ispitati utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj lužnjakovih sadnica tijekom prve godine života u uvjetima različite dostupnosti svjetla. Ukupno je u Bosnaplast kontejnere napunjene tresetom posijan 891 okularno zdravi žir hrasta lužnjaka porijeklom iz priznate sjemenske sastojine. Dio kontejnera postavljen je pod zasjenu od trske, kojim je ograničena dostupnost užitnog svjetla na oko 10 %. Na poduzorku od 25 biljaka obavljene su detaljne izmjere lisne površine, te je analizom suhe tvari ustanovljena biomasa glavnih dijelova biljaka. Na kraju vegetacije svim su biljkama izmjerene visine i promjer vrata korijena. Uloga krupnoće žira puno je izraženija kod sadnica uzgojenih u uvjetima punoga užitnog svjetla. S povećanjem krupnoće žira povećavala se prosječna visina i promjer vrata korijena, prosječna lisna površina sadnice i ukupna masa suhe tvari sadnice. Jedino ispitivano svojstvo koje se smanjivalo s povećanjem krupnoće žira je specifična lisna površina, što ukazuje na deblje plojke listova kod sadnica iz krupnijega žira. Kod lužnjakovih sadnica uzgojenih u zasjeni, utvrđeno je da je za mnoga od istraženih morfoloških svojstava važniji utjecaj dostupnoga svjetla, nego krupnoće žira. No, i u uvjetima zasjene sadnice hrasta lužnjaka uzgojene iz krupnijega žira, imale su veće prosječne visine i promjere vrata korijena od sadnica iz sitnoga žira. Rezultati istraživanja ukazuju da postoje mogućnosti za poboljšanje kvalitete u proizvodnji sadnica hrasta lužnjaka s obzirom na veličinu žira. Međutim, daljna detaljna istraživanja potrebna su kako bi se došlo do konačnih zaključaka i preporuka za praktičnu primjenu.
Ključne riječi: hrast lužnjak; krupnoća žira; svjetlo; jednogodišnje sadnice; rasadnička proizvodnja

    autori:
    ROTH, Valentin    ŠL
    DEKANIĆ, Stjepan      ŠL
 
Gradečki-Poštenjak, M., S. Novak Agbaba, R. Licht, D. Posarić  UDK 630* 232.3 169
Dinamika plodnošenja i kvaliteta uroda sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u narušenim ekološkim uvjetima      
Sažetak: Hrast lužnjak je klimatogena vrsta i tvori trajne šumske zajednice. Teško podnosi promjene u stanišnim uvjetima koje se događaju zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika. U današnjim uvjetima narušene ekološke ravnoteže vitalitet lužnjakovih sastojina je narušen. Znaci propadanja postaju vidljivi, a očituju se kroz narušen vitalitet stabala, neredovit i sve slabiji urod sjemena te narušenu prirodnu obnovu šuma.
Varijabilnost plodonošenja žira rezultat je genetičke konstitucije vrste i sinekoloških faktora. Plodonošenje hrastova je pod genetičkom kontrolom preko majčinskih stabala. Hrast lužnjak, vrsta iz podroda Lepidobalanus ima tendenciju periodičnog uroda. Urod se pojavljuje u intervalima svake druge godine, a obilan urod jedanput u 4 godine.
Istraživanja varijabilnosti plodonošenja lužnjaka provedena su na području Spačvanskog bazena u razdoblju od 2006. do 2010. godine. Cilj istraživanja bio je praćenje uroda po količini i kvaliteti u sastojinama različite dobisrednjedobnim, starijim i starim sastojinama, kako bi se utvrdio proizvodni potencijal sastojina.
Pokusne plohe osnovane su 2006. godine. Količinska procjena uroda – rasta i razvoja žira, praćena je metodom sjemenomjera koji su postavljeni ispod stabala različitog stupnja osutosti krošanja. U godinama uroda kontrolirano je sakupljan žir, a u proljeće sljedeće godine izbrojen ponik. Sakupljeni biljni i sjemenski materijal obrađivan je u Laboratoriju za ispitivanje kvalitete sjemena. Kvaliteta sjemena ispitana je prema ISTA metodologiji.
Dinamikom praćenja rasta i razvoja zametnutog žira metodom sjemenomjera, ustanovljeno je da je najviše normalno razvijenog i dozrelog žira bilo u starijim sastojinama, a najmanje u srednjedobnim sastojinama. Glede stupnja osutosti krošanja, najviše dozrelog žira nalazilo se u krošnjama stabala stupnja osutosti 2A, a najmanje u stupnjevima osutosti 2B i 3. Prvi urod žira pojavio se 2006. godine, a drugi 2010. godine. U 2006. godini urod je bio obilniji. Najbolje su urodile stare sastojine (prosječno 269 kg/ha), a najslabije srednjedobne (41kg/ha). Sa smanjenjem starosti, količina sakupljenog žira se smanjivala. U 2010. godini najviše žira sakupljeno je u starijim sastojinama (prosječno 90 kg/ha), u srednjedobnim sastojinama sakupljena je najmanja količina (30 kg/ha). Prosječan broj ponika bio je najveći u starim sastojinama (40.000kom/ha), a najmanji u starijim (16167 kom/ha). Periodicitet plodonošenja u razdoblju od 11 godina, na području g.j. Slavir i na području cijeleUŠP Vinkovci, imao je isti trend. U jedanaestogodišnjem razdoblju praćenja plodonošenja, rodne godine bile su: 2000, 2002, 2003, 2006. i 2010. godina. Kvaliteta sjemena u godinama uroda bila je dobra. Prosječne vrijednosti kvalitete sjemena sakupljenog na plohama bile su: urod 2006. godine – vitalitet 88 %, prisutnost insekata 12 %, masa 1000 sjemenaka 5384 g, broj žira/kg 185 kom/kg; urod 2010. godine – klijavost 71 %, bolesno i gnjilo sjeme 29 %, masa 1000 sjemenaka 4933 g, broj žira/kg 203 kom /kg.
Na temelju provedenog istraživanja dinamike plodonošenja i kvalitete uroda sjemena, može se zaključiti da vitalitet krošanja značajno utječe na količinu proizvedenog sjemena, da su stare sastojine proizvele najveću količinu žira, a da se proizvedena količina žira smanjivala sa starošću sastojina. Broj ponika, nakon godine dobrog uroda, ukazuje na činjenicu da u krošnjama ostaje najkvalitetniji žir, koji polako otpada sa stabala i ostaje u sastojini nakon što je komercijalno sakupljanje žira završeno. U srednjedobnim sastojinama broj ponika je dvostruko veći nego u ostalim istraživanim sastojinama, vrijeme dozrijevanja žira u krošnjama je najduže, a žir otpada kasnije. Praćenjem dinamike i količine plodonošenja u razdoblju od 11 godina, urod žira se pojavljivao u različitim količinama. U tom intervalu bilo je 5 rodnih godina. Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine. U starim sastojinama u godinama dobrog uroda ustanovljen je prosječan urod od 269 kg/ha, odnosno 114742 komada žira/ha. Obilnost uroda je daleko od onog što se smatra obilnim urodom. Stoga će biti potrebno uložiti veliki napor da se urod očuva i u krošnjama i nakon dozrijevanja i opadanja.
Ključne riječi: Quercus robur L.; periodicitet plodonošenja; kvaliteta žira; metoda sjemenomjera; proizvodni potencijal sastojine

    autori:
    GRADEČKI, Marija    ŠL
    NOVAK-AGBABA, Sanja    ŠL
    LICHT, Robert    ŠL
    POSARIĆ, Darko    ŠL
 
Topić,V., L. Butorac, G. Jelić  UDK 630* 539 (Arbutus unedo L.) 182
Drvna i lisna masa u makijama planike (Arbutus unedo L.) na području Vrgorca      
Sažetak: U radu su prikazani rezultati izmjera zelene drvne i lisne mase iznad površine tla u makijama planike (Arbutus unedo L.). Istraživanja su obavljena i uzorci prikupljeni na trajnoj pokusnoj plohi na području Vrgorca. Ploha je veličine 1 ha, a podploha broj 15, koja je izlučena i na kojoj su obavljene izmjere na vegetaciji i utvrđeni njeni osnovni strukturni podaci, veličine je 100 m2(10 x 10 m). Pokrovnost na podplohi iznosi 69,61 %, a srednja visina izbojaka planike je 1,61 m (maksimalna 2,30 m). Drvna i lisna masa na pokusnoj plohi odvojeno je mjerena za svaki grm kao težina i volumen, a nezavisni procjenitelji bili su visina grma, promjer krošnje i broj izbojaka na panju. Težina drva i lista mjereni su u kg, volumen u m3, visina grma i promjer krošnje grma u metrima. Volumen drva u istraživanim makijama, na površini od 100 m2iznosi 0,095 m3, a volumen lista 0,074 m3. Važan dio ovih istraživanja obuhvaća i prikaz modela za brzu i pouzdanu procjenu drvne i lisne mase u ovim šumskim ekosustavima. Opće linearno modeliranje korišteno je za razvoj modela.Dobiveni modeli prikladni su za brzu i pouzdanu procjenu drvne i lisne mase u makijama planike. Rezultati istraživanja pokazuju da promjer krošnje objašnjava 70,7 % (ß = 0,846; p<0,0001) varijabilnosti težine i volumena drva i 79,0 % (ß = 0,893; p<0,0001) varijabilnosti težine i volumena lista.
Ključne riječi: drvna i lisna masa; makija planike; težina i volumen drva; težina i volumen lišća; promjer krošnje; visina grma; broj izbojaka na panju

    autori:
    TOPIĆ, Vlado      ŠL
    Butorac, Lukrecija
    JELIĆ, Goran    ŠL
 
Perić,S., M. Tijardović, A. Jazbec  UDK 630* 232:233 + 120 190
Rezultati istraživanja provenijencija zelene duglazije u ekološki različitim područjima kontinentalne Hrvatske      
Sažetak: Osnivanje šumskih kultura u Hrvatskoj započelo je sedamdesetih godina 20. stoljeća. Otada je udio šumskih kultura u šumskom fondu Hrva t ske varirao tijekom godina, a danas iznosi oko 3 %. Nove znanstvene spozna je ukazuju na postojanje opravdanih razloga daljnjeg te povećanog os nivanja šumskih kultura u Hrvatskoj (posebice spontano povećanje prikladnih površina za njihovo osnivanje). U ovome radu prikazani su rezultati istraži vanja provedenog u okvirima projekta “Gospodarenje kulturama če tinjača”. Brojni pokusi koji su osnovani s ciljem odabiranja najprikladnijih vrsta i provenijencija za podizanje šumskih kultura u Hrvatskoj, do sada su osigurali rezultate za prvih 30 godina njihove starosti, prema kojima se uspjehom osobito is taknula zelena duglazija. Ona pridolazi u širokom spektru ekoloških uvjeta, što je čini pogodnom vrstom za osnivanje kultura na slobodnim šumskim i nešu m s kim površinama. Iz navedenih razloga dio istraživanja usmjeren je na ana lizu uspjeha provenijencija zelene duglazije 40 ili 45 godina nakon osniva nja pokusa na tri lokaliteta kontinentalnog dijela Hrvatske (rezultati s pod ru čja Istre su objavljeni). Statističkom analizom svih parametara (promjer, vi sina, volumen) istaknule su se provenijencije iz Savezne države Washington (El ma) i Europe (Danske i Bugarske) kao najuspješnije za osnivanje šumskih ku ltura u kontinentalnoj Hrvatskoj, te bi se trebale koristiti za osnivanje novih kultura.
Ključne riječi: obična smreka; zelena duglazija; supstitucija; provenijencija; Hrvatska.

    autori:
    PERIĆ, Sanja      ŠL
    TIJARDOVIĆ, Martina    ŠL
    Jazbec, Anamarija
 
Novak Agbaba,S., N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica  UDK 630* 442 202
Zaštita šuma pitomog kestena      
Sažetak: Istraživan je utjecaj načina gospodarenja (njege, čišćenja i prorede) na zdravstveno stanje pitomog kestena tj. na pojavu bolesti raka kore i različitih tipova rakastih formacija. Cilj rada je zaštita pitomog kestena i podizanje kvalitete kestenovih sastojina i stabala te utvrditi kako gospodariti pitomim kestenom u cilju njegovog očuvanja. U tu svrhu osnovane su 2007.dvije pokusne i kontrolna ploha na području UŠP Sisak, Šumarija HrvatskaKostajnica u gospodarskoj jedinici Šamarica I u odjelu 91a. Na pokusnim plohama u jesen iste.godine provedena su dva intenziteta prorede: na pokusnoj plohi I: ostavljeno je 1–2 stabla pitomog kestena na panju i na pokusnoj plohi II: ostavljana su 3–5 stabala na panju. Odstranjivana su stabla nepravilna rasta, stabla zaražena aktivnim rakom, a ostavljana su stabla pravna, zdrava, s kalusirajućim rakom i površinskim rakom. Veličina ploha je 50 x 100 m.Na pokusnim plohama praćeno je zdravstveno stanje i razvoj tipova rakastih formacija nakon provedenog zahvata prorede i čišćenja. Evidentirani su i prsni promjeri kestenovih stabala. Izmjera je obavljena 2010. godine u jesen na kraju vegetacije, tri godine nakon provedenog zahvata. U odjelu 92a sakupljeni su uzorci kore zaražene rakom i izolirana je gljiva Cryphonectria parasiticate je osnovana kolekcija bijelih hipovirulentnih sojeva ove gljive, koji će se upotrijebiti u nastavku istraživanja s ciljem biološke kontrole bolesti. Na pokusnoj plohi s jačim intenzitetom prorede, stabla su postigla veće promjere i veći postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom te manji postotak stabala s aktivnim rakom. Na kontrolnoj plohi su debljinski promjeri stabala manji, postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom je manji nego na pokusnim plohama, dok je broj površinskih nekroza malo viši. Pokusna ploha II ima pravilniju strukturu sastojine od pokusne plohe I i kontrole. Rezultati ukazuju na potrebu nastavljanja praćenja pokusa i proširivanja istraživanja osnivanjem novih pokusnih ploha.
Ključne riječi: pitomi kesten; zaštita kestenovih sastojina; rak kestenove kore; Cryphonectria parasitica; gospodarenje; zdravstveno stanje

    autori:
    NOVAK-AGBABA, Sanja    ŠL
    Ćelepirović, Nevenka
    Ćurković Perica, Mirna  
 
Indir,K., V. Novotny  UDK 630* 55 : 565 211
Utjecaj veličine kružnih primjernih ploha na procjenu strukturnih elemenata odabranih lužnjakovih sastojina      
Sažetak: Uređajna izmjera šuma u Hrvatskoj najčešće se vrši na privremenim jedinicama uzorka, kao što su primjerni krugovi ili primjerne pruge. U sastojinama koje se u prvom polurazdoblju propisuju za sječu glavnog prihoda, prema Pravilniku o uređivanju šuma (Narodne novine 141/08) mjere se sva stabla, osim u panjačama. U radu se na uzorku od 86 primjernih ploha kružnog oblika, postavljenih na području g.j. Repaš-Gabajeva Greda, šumarije Repaš, UŠP Koprivnica, promatra promjena osnovnih taksacijskih elemenata (broj stabala – N, temeljnica–G, volumen–V) smanjenjem polumjera kruga. Plohe su postavljene u sastojinama od III. do VII. dobnog razreda. Svakom je stablu određen položaj u prostoru, pa se smanjivanje polumjera kružne plohe vršilo simulacijom iz baze podataka. Za procijenjene strukturne elemente izračunate su osnovne statističke veličine, koeficijent varijacije (CV) i preciznost procjene (SP). Rezultati su pokazali kako se kreću vrijednosti procjene strukturnih elemenata i statističkih veličina uz smanjenje polumjera kruga. Za III., IV. i VII. dobni razred, zbog malog broja izmjerenih ploha nije bilo moguće donijeti čvrste zaključke. U V. i VI. dobnom razredu rezultati su pokazali da se smanjenjem polumjera kružne plohe za 10 m vrijednosti procjene strukturnih elemenata ne mijenjaju značajno. Stoga u V. dobnom razredu kod danih sastojinskih uvjeta nije potrebno niti opravdano vršiti izmjeru na kružnim plohama polumjera većeg od 15 m, a u VI. dobnom razredu 20 m. Povećanjem broja ploha u III., IV. i V. dobnom razredu te ispitivanjem kretanja procjene strukturnih elemenata uz manje polumjere kružne plohe od onih ispitanih u ovom radu, moglo bi se doći do najmanjeg polumjera kružne plohe koji osigurava pouzdanu i preciznu procjenu sastojinskih elemenata.
Ključne riječi: Hrast lužnjak; primjerne plohe; strukturni elementi; preciznost procjene

    autori:
    INDIR, Krunoslav    ŠL
    NOVOTNY, Vladimir    ŠL
 
Vuletić, D., S. Krajter, O. Vlainić  UDK 630* 907 + 907.2 222
Pregled stavova lokalnog stanovništva i korisnika o nedrvnim proizvodima i uslugama šuma      
Sažetak: Ovaj rad objedinjuje i stavlja u međusobni odnos rezultate ispitivanja stavova dvije različite grupe ispitanika prema nedrvnim šumskim uslugama i proizvodima, služeći se metodom triangulacije (Denzin 1978, Denzin i Lincoln 1998, 2003 i 2005). Podaci su prikupljeni pomoću dva dijelom ista upitnika, s time da se s lokalnim stanovništvom razgovaralo licem-u-lice, dok su stanovnici Karlovca svoj upitnik dobili poštom. Uz to je ocijenjena povoljnost šuma područja Petrove gore za pružanje rekreacijskih i krajobraznih usluga.
Rezultati ukazuju na visok stupanj slaganja stavova ispitanika ove dvije grupe te prepoznavanje važnosti ekološke i rekreacijske usluge šuma. Također je zanimljivo da obje grupe ispitanika vrlo rado i često odlaze u šumu, najčešće radi odmora i rekreacije, kao i zdravlja, a prilikom boravka u šumi gotovo redovno sakupljaju razne plodove i proizvode.
Uglavnom su zadovoljni stanjem šuma, no to zadovoljstvo opada povećanjem stupnja obrazovanja, ali nisu zadovoljni stanjem i održavanjem postojećih sadržaja u šumi. Također im nedostaju sadržaji prilagođeni osobama s posebnim potrebama.
Izuzetno dobru povoljnost cijeloga područja Petrove gore za pružanjem rekreacijskih i krajobraznih usluga može se bolje koristiti u promidžbene svrhe samog rekreacijskog centra, ali i kao dobru podlogu za privatno poduzetništvo. Obje grupe su prepoznale važnost šumskih plodova i iskazale interes za njihovim sakupljanjem te korištenjem, ponajprije za osobne svrhe.
Za dobivanje potpunije slike, potrebno je provesti dodatna istraživanja s posebnom pozornošću usmjerenom na posjetitelje šume.
Ključne riječi: nedrvni proizvodi i usluge šuma; krajobrazna raznolikost; rekreacija; triangulacija

    autori:
    VULETIĆ, Dijana      ŠL
    KRAJTER, Silvija    ŠL
    VLAINIĆ, Oliver    ŠL
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Vrbek, B., I. Pilaš  UDK 630* 114.4 + 232.4 230
Istraživanje promjena nekih kemijskih i fizikalnih osobina u tlu pod šumom bora i bagrema na području Đurđevačkih pijesaka      
Sažetak: Na području Đurđevačkih pijesaka u sjevernoj Hrvatskoj pri kraju 19. stoljeća pošumljeni su pijesci s običnim i crnim borom. Nakon nekog vremena na području pijesaka počeo je pridolaziti i obični bagrem. Pošumljavanje je rađeno u svrhu smirivanja pijesaka u tadašnjoj “Hrvatskoj pustinji” te kako bi se pripremili ekološki uvjeti za prirodnu obnovu i rast šuma na tom području. Srednja godišnja količina padalina je 950 mm, srednja godišnja temperatura 10,1 Co. Matični supstrat sadrži 78–80 % SiO2i 2-4 % CaO + MgO. U ovome radu istražuje se utjecaj vegetacije na tla tijekom 27 godina rasta šume crnog i običnog bora te bagrema. Istraživano područje po vegetacijskim obilježjima pripada u šumsku zajednicu hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, Anić 1956 ex. Rauš 1969). Prema podacima istraživanja može se zaključiti kako postoji utjecaj šumske vegetacije na arenosole na području Đurđevačkih pijesaka. Na pijescima je rasprostranjen tip tla Arenosol, a recentna pedogeneza i evolucija tala odvija se progresivno prema tipovima tala: sirozemima (Regosol) i dalje prema rankerima.
Ključne riječi: Đurđevački pijesci; arenosol; šumska vegetacija; pedogeneza

    autori:
    VRBEK, Boris      ŠL
    PILAŠ, Ivan      ŠL
 
Seletković,I., N. Potočić, M. Šango  UDK 630* 232.3 (Fagus sylvatica,Quercus robur) 239
Primjenjivost preparata za folijarnu primjenu Hungavit u svrhu povećanja kvalitete sadnica obične bukve (Fagus sylvatica L.) i hrasta lužnjaka (Quercus robur l.) u rasadničkoj proizvodnji      
Sažetak: U radu se prikazuju rezultati rasadničkog pokusa, u kojemu se ispituje utjecaj preparata za folijarnu primjenu Hungavit na kvalitetu sadnica obične bukve i hrasta lužnjaka golog korijena. Pokusi su postavljeni kao randomizirani blok s tri tretmana i tri ponavljanja. Utvrđen je pozitivan utjecaj Hungavita na uspijevanje sadnica. Kod bukve, najveći je utjecaj Hungavit imao na povećanje koncentracija kalija, kalcija i magnezija u lišću, biomasu lišća i stabljika te porast broja vrhova korijena. Optimalna koncentracija za proizvodnju sadnica bukve je 2 %. Kod hrasta lužnjaka utjecaj Hungavita je nešto manje izražen, u smislu da je optimalna koncentracija 1 %, a Hungavit je djelovao pozitivno na koncentracije kalija, kalcija i magnezija u lišću te biomasu lišća i stabljika.
Ključne riječi: Hungavit; hrast lužnjak; obična bukva; rasadnik; stanje ishrane; biomasa; korijen

    autori:
    SELETKOVIĆ, Ivan      ŠL
    POTOČIĆ, Nenad      ŠL
    ŠANGO, Mario    ŠL
 
Paladinić,E., D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović  UDK 630* 49 : 562 (Abies alba Mill.) 248
Sušenje obične jele (Abies alba Mill.) s proizvodnog stajališta na primjeru nekolicine bukovo-jelovih sastojina      
Sažetak: Problematika koju rad istražuje je sušenje obične jele u bukovo-jelovim šumama s proizvodnog stajališta. Proizvodnjom šumskih drvnih sortimenata jele u sastojinama različitih kategorija zdravstvenog stanja, ostvaruje se sortimentna struktura koja vrlo često značajno odstupa od planirane strukture, a time i od planiranih prihoda proizvodnje. Navedene razlike između planirane i ostvarene proizvodnje, koje su značajne za sastojine u kojima je jela umjereno do izrazito narušenog zdravstvenog stanja, ponajprije promatrajući osutost krošanja, glavna su tema ovoga rada.
Područje istraživanja određeno je granicama Uprave šuma Podružnice Delnice, s naglaskom na one gospodarske jedinice, odnosno odjele zahvaćene intenzivnim sušenjem stabala jele. U skladu s tim, te uz stručnu pomoć Ekološkog i Proizvodnog odjela navedene Podružnice, prikupljanje podatka obavljeno je na području gospodarskih jedinica “Brloško” i “Široka Draga”. Osnovna razlika na temelju koje su te jedinice odabrane je u kategoriji općeg zdravstvenog stanja stabala jele.
Terensko istraživanje provođeno je u skladu s operativnim proizvodnim planom Podružnice za svaku godinu istraživanja, na način da je odabrano nekoliko odjela/odsjeka predviđenih za prebornu sječu tijekom godine. Na terenu su prikupljani podaci o oborenim jelovim stablima i to osnovne mjerne veličine prsni promjer i ukupna visina stabla, te mjere svakog izrađenog i klasiranog sortimenta iz stabala uzorka. Prikupljeni terenski podaci obrađivani suMicrosoft Excel 2007, te SPSS programom za statističku obradu podataka.
Analizom su potvrđene statistički značajne razlike između planirane i ostvarene proizvodnje drvnih sortimenata jele u odjelima sa značajnim sušenjem jele, a dokazane su značajne razlike između proizvodnje istovrsnih sortimentnih klasa pridobivenih iz jelovih sastojina različitih kategorija zdravstvenoga stanja.
Ključne riječi: kategorija zdravstvenoga stanja sastojine; obična jela; sušenje; šumski drvni sortimenti; planirana proizvodnja; ostvarena proizvodnja

    autori:
    PALADINIĆ, Elvis    ŠL
    ŠTIMAC, Denis    ŠL
    Marjanović, Hrvoje
    BALENOVIĆ, Ivan    ŠL
    OSTROGOVIĆ, Maša Zorana    ŠL
 
Matošević,D., M. Pernek  UDK 630* 453 264
Strane i invazivne vrste fitofagnih kukaca u šumama Hrvatske i procjena njihove štetnosti      
Sažetak: Cilj istraživanja bio je utvrditi strane i invazivne vrste štetnih kukaca koje su se udomaćile u šumskim ekosustavima Hrvatske, procijeniti njihovu štetnost i prognozirati njihovo daljnje širenje. Potvrđena je prisutnost 7 vrsta kukaca iz redova Hemiptera, Diptera, Lepidoptera i Hymenoptera koji se mogu smatrati stranim, odnosno invazivnim vrstama kukaca. To su Parectopa robiniella, Phyllonorycter robiniella, Phyllonorycter issiki, Obolodiplosis robiniae, Leptoglossus occidentalis, Metcalfa pruinosa i Dryocosmus kuriphilus. Za svaku nađenu vrstu daje se prognoza njezinog širenja i šteta u sljedećim godinama. Ovo istraživanje pokazalo je da su se strane vrste udomaćile u šumskim ekosustavima Hrvatske, a neke od njih su potencijalni ozbiljni šumski štetnici.
Ključne riječi: Parectopa robiniella; Phyllonorycter robiniella; Phyllonorycter issiki; Obolodiplosis robiniae; Leptoglossus occidentalis; Metcalfa pruinosa; Dryocosmus kuriphilus; prognoza; gustoća populacije

    autori:
    MATOŠEVIĆ, Dinka      ŠL
    PERNEK, Milan      ŠL
 
Benko,M., I. Balenović  UDK 630* 587 272
Prošlost, sadašnjost i budućnost primjene metoda daljinskih istraživanja pri inventuri šuma u Hrvatskoj      
Sažetak: Zadatak inventure šuma je kvalitetno prikupljanje informacija, što predstavlja temelj za donošenje pravilnih odluka u gospodarenju šumama. Uz uobičajene terestričke načine prikupljanja podataka, podaci o šumama sve se više prikupljaju i metodama daljinskih istraživanja, čijom se primjenom smanjuje opseg terenskog rada te otvara mogućnost uštede vremena i novca. Cilj rada je dati pregled dosadašnjih istraživanja te mogućnosti primjene metoda daljinskih istraživanja u inventuri šuma u Hrvatskoj. Dosadašnja istraživanja prikazana u radu dat će uvid u sadašnje stanje i ulogu daljinskih istraživanja u inventuri šuma u Hrvatskoj, a zajedno s novim spoznajama mogu poslužiti kao smjernice za buduća istraživanja i primjenu novih metoda daljinskih istraživanja u inventuri šuma.
Ključne riječi: daljinska istraživanja; inventura šuma; aerosnimke; satelitske snimke; digitalna fotogrametrija; LiDAR

    autori:
    BENKO, Miroslav    ŠL
    BALENOVIĆ, Ivan    ŠL
 
Novotny,V., I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta  UDK 630* 569 282
Istraživanje strukture starijih i starih sastojina obične bukve u gospodarskoj jedinici “Đurđevačka bilogora”      
Sažetak: Obična bukva (Fagus sylvatica L) je najrasprostranjenija vrsta drveća u Hrvatskoj. Zbog svojih fizioloških i ekoloških karakteristika (vrsta sjene, sposobnost rasta na širokom rasponu različitih tala, topografskih pozicija i klimatskih uvjeta) obična bukva u Hrvatskoj tvori različite sastojine, od čistih do mješovitih zajedno s različitim vrstama drveća i različitih strukturnih karakteristika. Svojstvo bukve da pridolazi u širokom opsegu različitih ekološko-gospodarskih uvjeta, te da tvori sastojine različitih strukturnih karakteristika, uzrokuje sve veća odstupanja vrijednosti elemenata strukture gospodarskih sastojina od vrijednosti tih elemenata u prirasno prihodnim tablicama, kako za bukvu, tako i za ostale vrste koje s njom pridolaze.
Na temelju toga, nameće se potreba istraživanja strukture bukovih sastojina i primjenjivosti prirasno prihodnih tablica istraživanih vrsta na lokalnoj razini.
Cilj ovoga rada predstavlja istraživanje osnovnih strukturnih elemenata gospodarenih bukovih sastojina i usporedba istih s tabličnim vrijednostima postojećih prirasno prihodnih tablica domaćih autora.
Terenska izmjera provedena je na 449 kružnih ploha smještenih u 18 odabranih odsjeka u IV i V dobnom razredu na području gospodarke jedinice Đurđevačka Bilogora. Intenzitet uzorkovanja bio je 5 % ukupne površine odabranih odsjeka.
Rezultati istraživanja prema očekivanjima pokazuju odstupanja od tabličnih vrijednosti postojećih prirasno prihodnih tablica domaćih autora. Kao takvi ukazuju na kompleksnost problematike i potrebu za ‘lokalnim pristupom’ u gospodarenju bukovim sastojinama, a u svrhu poboljšanja rasporeda dobne strukture, kvalitete proizvodnje i potrajnosti prihoda, kako na lokalnoj, tako na globalnoj razini, uzimajući u obzir namjenu, način i oblik gospodarenja bukovim sastojinama.
Ključne riječi: Obična bukva; struktura sastojine; prirasno prihodne tablice; dobna struktura; potrajnost prihoda

    autori:
    NOVOTNY, Vladimir    ŠL
    BALENOVIĆ, Ivan    ŠL
    Medenjak, Nikolina
    ŠTORGA, Dalibor      ŠL
    POŠTA, Damir    ŠL