+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
1-2/2013
3-4/2013
5-6/2013
7-8/2013
9-10/2013
11-12/2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

7-8/2013

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   365
ZANEMARUJE LI ŠUMARSKA PRAKSA NAČELA POTRAJNOG (ODRŽIVOG) GOSPODARENJA ŠUMAMA?      
U Šumarskome listu br. 7–8/2004. u rubrici Aktualno, pod naslovom "Nekoliko misli u prilog izradbe kodeksa o gospodarenju prirodnim šumama", akademik Dušan Klepac u 10 je sentenci sažeo bitna načela gospodarenja prirodnim šumama. "Šuma je obnovljivi prirodni resurs; ona se može obnoviti ako se njome pravilno gospodari, ukoliko nije poremećen šumski ekosustav", prva je sentenca, a druga: "Pravilno gospodarenje šumama je potrajno gospodarenje, održavajući gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šume".
U svim prigodama ističemo kako mi imamo 97 % prirodnih šuma i kako su među najočuvanijima u svijetu upravo zahvaljujući činjenici da hrvatsko šumarstvo, za razliku od drugih, nikada nije napuštalo načela potrajnog (održivog) gospodarenja šumama. Jesmo li na tragu da danas nakon dva i pol stoljeća, polako, sve u nemilosrdnoj trci za upitnim profitom napuštamo ta načela? Već prva sentenca npr. traži odgovor na pitanje: remetimo li šumski ekosustav ako kao izvođače radova biramo isključivo najjeftinije ponuđače, nestručne i neispravno tehnički opremljene, slabo provjeravajući njihovu kvalificiranost za određene poslove? Prisjetimo se kratkotrajnog neuspješnog pokušaja poslije Drugog svjetskog rata da drvoprerađivači (kupci) izvode radove na sječi i izradi drvnih sortimenata, što se upravo uvodi u šumarsku praksu. Primjeri s terena ukazuju nam da je nestručnost i nekompetentnost već na djelu, a što nas tek očekuje! "Pravilno gospodarenje" pak iz druge sentence, podrazumijeva pravovremenu prirodnu obnovu i njegu čišćenjem i proredom šumskih sastojina (prebiranje u prebornim šumama). Zakašnjeli uzgojni radovi u navedenim fazama, najčešće iz razloga uštede na troškovima, kako bi se povećao profit, uzrokom su neuspjele obnove šumskih sastojina, posebice nedostatnog korištenja produktivnosti odnosnog šumskog staništa. Ovo se događa sada, a što će se tek dogoditi ako se ukine naknada za općekorisne funkcije šuma, tek ćemo vidjeti!
Da li se provjerava i tko provjerava stručnost i kompetentnost izvođača radova, te tko to nadzire i sankcionira? Kakvi su nam pak stručni kapaciteti (osim nekoliko časnih iznimaka), instrumenti i ingerencije resornog ministarstva koje sve to nadzire, pa i sam rad trgovačkog društva kojemu je vlasnik povjerio gospodarenje šumama, zasigurno ne kako ono hoće, nego, vjerujemo, po stručnim i znanstvenim načelima. Drži li se ono barem osnovnih načela potrajnog gospodarenja u nedostatku šumarske strategije, koja bi uz Zakon o šumama trebala biti putokaz budućeg održanja šuma i razvoja šumarstva.
Uz prethodno citirane i ostale sentence glede pridržavanja načela potrajnog (održivog) gospodarenja šumama, neobično je važno osvrnuti se na devetu sentencu koja glasi: "Organizacijski oblik šumarstva može biti različit od centralističkoga do decentralističkoga, ali najpovoljniji je oblik organizacije koji omogućuje na istom prostoru i istoj organizacijskoj jedinici korištenje svih izravnih i neizravnih beneficija koje šuma pruža". Kakav je danas i da li trenutni organizacijski oblik šumarstva omogućava spomenute beneficije šume? Strogo centralistički oblik u kojemu za svaku sitnicu treba tražiti odobrenje centra, gdje upravitelji uprava ne- maju nikakvih ingerencija, čime im je ograničena inventivnost i primjena stečenih šumarskih znanja i iskustava te narušen ugled pred zaposlenicima i lokalnom zajednicom, gdje revirnici i ostali inženjeri sve više postaju kancelarijski službenici umjesto da budu u šumi gdje im je i mjesto kao nositeljima proizvodnje, sigurno nisu sastavnice optimalnoga organizacijskog oblika šumarstva.
I naposljetku pitanje, uz sve spomenuto kao poticaj o čemu trebamo razmišljati i zauzeti određeni stav: podupire li, ili bilje rečeno tko će, posebice kada se ukine naknada za općekorisne funkcije šuma, podupirati napredak šumarstva (stručni i tehnološki) za kojega deseta sentenca kaže "Nema napretka u šumarstvu bez znanosti i kulture".



Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Krunoslav Teslak, Jura Čavlović, Mario Božić, Karlo Beljan  UDK 630*228 + 653 (001) 367
KVALITATIVNA STRUKTURA STABALA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) KAO KRITERIJ PLANIRANJA SASTOJINA ZA OBNOVU      
Sažetak:
Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka opterećeno je pojavom propadanja i odumiranja stabala te danas predstavlja značajan gospodarski i ekološki problem u šumarstvu Hrvatske. Narušavanje strukture starijih i starih sastojina posljedično uzrokuje smanjenja kvalitativne (sortimentne) strukture drva, odnosno vrijednosti drvne zalihe sastojina. Prsni promjer srednjeg plošnog stabla sastojine (d_SPS) i udio obujma drva razreda kakvoće A i B (vABp) u ukupnom obujmu SPS hrasta u ovom radu izdvojene su kao zavisne varijable u postupku istraživanja multivarijatnog utjecaja skupina sastojinskih, stanišnih i gospodarskih čimbenika višefaktorskom analizom varijance na kvalitativnu (sortimentnu) strukturu preostalih stabala hrasta lužnjaka u starijim i starim lužnjakovim sastojinama srednje Posavine. S obzirom na rezultate varijabilnosti kvalitativne strukture, predloženi su modeli procjene strukture obujma drva po razredima kakvoće prema Hrvatskoj normi HRN EN 1361-1. Na iznimnu kvalitetu sastojina i potencijal staništa ukazuje aritmetički srednji prsni promjer SPS hrasta lužnjaka od 64 cm te sadržaj prosječno 35 % obujma drva kvalitativno svrstanih u A i B razrede kakvoće. Kompleksan utjecaj skupina sastojinskih i stanišnih varijabli na prsni promjer i kvalitetu SPS hrasta lužnjaka znatno je manje izražen od utjecaja skupine gospodarskih varijabli. Kvaliteta staništa i sklopljenost sastojine, kroz utjecaj na dužinu debla, čistoću od grana i dr., očekivano statistički značajno utječu na kvalitativnu strukturu stabala hrasta. Objašnjenost varijabiliteta obujma pojedinog razreda kakvoće drva izabranom jednadžbom kreće se u rasponu od 63,4 % za razred kakvoće C do 92,1 % za drvni ostatak (DO). Neovisno o deklarativno različitim uvjetima u kojima su se razvijale istraživane sastojine, preostala lužnjakova stabla ujednačene su i velike kvalitativne strukture, no vrijednost drvne zalihe značajno je smanjena uslijed smanjenja obrasta. U budućim postupcima planiranja gospodarenja uputno je pronalaziti i izdvajati strukturno očuvane i stabilne dijelove šume na kojima bi se akumulirao vrijednosni pri­rast s ciljem uspostavljanja ravnoteže u dobi sječe sastojina i unapređenju dobne strukture šuma hrasta lužnjaka.

Ključne riječi: hrast lužnjak; stare sastojine; sastojinska struktura; sortimentna struktura

    autori:
    TESLAK, Krunoslav    ŠL
    ČAVLOVIĆ, Jura      ŠL
    BOŽIĆ, Mario      ŠL
    BELJAN, Karlo    ŠL
 
Miroslav Balanda, Ján Pittner, Milan Saniga, Ján Jaďuď, Lucia Danková, Marián Ďuriš  UDK 630*815 + 612 *
(Picea abies L. Karst) (001)
379
STAND DYNAMICS OF THE SUBALPINE SPRUCE (Picea abies L. Karst) FOREST – A DISTURBANCE DRIVEN DEVELOPMENT      
Summary:
The paper deals with the stand dynamics of subalpine Norway spruce forest in the Low Tatras Mts., Slovakia. The recent state of subalpine spruce forests is unsatisfactory because of the extensive windstorms followed by bark beetle outbreak. The study is focused on the reconstruction of historical disturbances affecting this locality in the past. The research was conducted on the model locality Mt. Veľký Bok in the Low Tatras, central Slovakia. After the harvesting of snags we cored spruce stumps (N=60). Boundary-line criteria (fig.1) were used for evaluation of growth releases. We reconstructed local disturbance chronology and tree recruitment chronology. Three distinctive peaks of growth releases were revealed, in 1860−1880; 1920−1940 and 1980−2000. The identified disturbance periods were confirmed by examination of historical sources. Regarding the tree recruitment patterns, 50 % of analyzed trees met the criterion of gap recruitment. The temporal position of recruitment waves fairly corresponds with occurrence of a major disturbance. According to obtained results, we can state that the large-scale wind disturbances are the natural part of subalpine spruce forest and the overall dynamics of investigated forest is driven by combination of gap and patch dynamics.


    autori:
    Balanda, Miroslav  
    Pittner, Ján  
    Saniga, Milan  
    Jaďuď, Ján  
    Danková, Lucia  
    Ďuriš, Marián  
 
Dimitrios N. Avtzis and Dinka Matošević  UDK 630*453 (001) 387
TAKING EUROPE BY STORM: A FIRST INSIGHT IN THE INTRODUCTION AND EXPANSION OF Dryocosmus kuriphilus IN CENTRAL EUROPE BY mtDNA      
Summary:
The chestnut gall wasp, Dryocosmus kuriphilus, poses one of the latest additions to the long list of exotic pests that invaded Europe. After its introduction in Italy, chestnut gall wasp expanded rapidly in Europe in a very short period of time. Analysis of a polymorphic mtDNA locus from nine European populations verified the Chinese origin of this invasion. Moreover, the results revealed traces of a severe bottleneck during the phase of introduction that reduced considerably the genetic diversity. It was also shown that the rapid and successful post-introductory expansion was accomplished by a single mtDNA haplotype that has spread in three European countries. The paradox of successful establishment despite the absence of genetic diversity could be attributed to the synergistic effect of several agents. Uniparental propagation and general-purpose genotypes, lack of natural enemies and human-mediated transport seem to have facilitated the invasion and subsequent expansion of D. kuriphilus in Europe.

Key words: chestnut gall wasp; invasive pest; post-introductory expansion; population bottleneck

    autori:
    Avtzis, Dimitrios N.  
    MATOŠEVIĆ, Dinka      ŠL
 
Oto Nakládal, Petr ŠENFELD, Milivoj FRANJEVIĆ, Hana UhlÍková  UDK 630*453 (001) 395
COMPARISON OF ALL SEASON AND STANDARD TYPE OF ECOLURE® DISPENSER EFFICACY IN TRAP CATCHES OF EUROPAEAN SPRUCE BARK BEETLE (Ips typographus (L.))      
Summary:
I. typographus is the most serious pest of spruce forests in Eurasia. Pheromone traps are usually used in forest protection against this pest. In this study, two types of pheromone dispensers (ECOLURE CLASSIC and ECOLURE MEGA) were compared in terms of its efficiency in 2010. ECOLURE CLASSIC were capturing averagely more beetles in compare of all season dispense ECOLURE MEGA during all season. No statistic difference was recorded only during first 10 days of the season. In the rest of season (next 123 days) the ECOLURE CLASSIC captured statistically more beetles then ECOLURE MEGA. That is why, type and quality of pheromone dispenser significantly influences the number of trapped beetles to the pheromone traps.

Key words: efficiency; pheromone dispenser; ECOLURE; Ips typographus

    autori:
    Nakládal, Oto  
    ŠENFELD, Petr  
    FRANJEVIĆ, Milivoj    ŠL
    UhlÍková, Hana  
 
Petra GROŠELJ, Lidija ZADNIK STIRN  UDK 630*629 (001) 403
BETWEEN COMPROMISE AND CONSENSUS IN GROUP DECISIONS IN FOREST MANAGEMENT         
Summary:
Forest management has become increasingly complex since economic profit became only one of several important management objectives. Considering a diverse set of goals requires the use of multi-criteria decision making. When the only goal was to maximize timber production, the planning process often involved only one decision maker: the forest owner. In the last 20 years, however, planning has changed to include the interests of multiple stakeholders, including local communities, public representatives, hunters, environmentalists, and recreationists, each of which has different knowledge, experiences, prospects, and interests. The formation of a group of stakeholders can be based on participatory planning. The main challenge in group decision making is to resolve the conflict of the group’s objectives and preferences. Aggregating individual preferences is not only a mathematical problem but also a philosophical one. We present the analytic hierarchy process as suitable multi-criteria method, which has been already applied in areas such as forestry and harvest scheduling, biodiversity conservation, regional planning, and forest sustainability. A case study of the forest area at Pohorje, a mountainous area in northern Slovenia, was conducted in order to implement the described theoretical findings. The aim of the study was to select the optimal alternative for Pohorje development. We identified five possible alternatives based on indicators of sustainability. The alternatives were compared by several stakeholders according to the results of a SWOT analysis performed at a workshop of stakeholders, who discussed individual chapters of forest management scenarios. The results of the analysis show that the alternative benefits for people, which takes into account all of Pohorje’s important aspects, is the most appropriate for Pohorje development.

Key words: forest management; multi-criteria decision making; analytic hierarchy process; group decision making; compromise; consensus; Pohorje; Slovenia

    autori:
    GROŠELJ, Petra  
    ZADNIK STIRN, Lidija  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Alojzije Frković  UDK 630*156 411
LOV I LOVNE PRILIKE U SENJSKOM KOTARU KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA      
Sažetak:
Devet godina nakon što je u Zagrebu osnovano Prvo hrvatsko društvo za gojenje lova i ribarstva (1891), u Senju je 6. kolovoza 1900. osnovana Lovačka udruga senjskog kotara. Osnovala ju je nekolicina bolje stojećih senjskih lovaca s ciljem "razumnog gajenja lova i lova zabave radi", kako je to istaknuto u Pravilima udruge. Na osnovi Zakona o lovu iz 1893. Udruga je već prve godine djelovanja uzela u zakup sva lovišta kotara senjskog, uključujući i gradsko lovište koje, doduše, nije imalo propisane površine, ali kroz njega "tada prolaze ptice selice". Za prvog "starješinu" (predsjednika) Udruge imenovan je Franjo Krajač iz ugledne senjske obitelji Krajač, a postavljeno je i pet lovnih nadziratelja kako bi se raširenom zvjerokradstvu i krivolovu stalo na kraj. Najlovljenije vrste divljači bile su: europski zec (Lepus europaeus), lisica (Canis vulpes) i kuna bjelica (Martes foina), kamenjarka grivna (Alectoris graeca), trčka skvržulja (Perdix perdix), prepelica pućpura (Coturnix coturnix), šljuke (Scolopax sp.) i divlje patke. U višim predjelima lovišta (Krivi put, Vratnik) lovila se srna, a samo izuzetno i u neznatnom broju tada nezaštićeni smeđi medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus), divlja mačka (Felis silvestris) i vidra (Lutra lutra), koja se zvjerad znala spustiti sve do podnožja Senjske drage. Uz članove Udruge divljač su mogli loviti i gosti kojima se iznimno nije naplaćivala odstrjelna taksa. Donijeta Pravila društva mogla su se, prema potrebi, na godišnjoj skupštini mijenjati i nadopunjavati.

Ključne riječi: lovačka udruga kotara senjskog; pravila udruge; Senjska draga; zvjerokradstvo; zec; kamenjarka.

    autori:
    FRKOVIĆ, Alojzije      ŠL