+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
1-2/2013
3-4/2013
5-6/2013
7-8/2013
9-10/2013
11-12/2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

9-10/2013

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
uredništvo   445
NOVA STRATEGIJA EU ZA ŠUME: ZA ŠUME I SEKTOR KOJI SE TEMELJI NA ŠUMAMA      
Krajem rujna u resorno Ministarstvo stigao je na naslovljenu temu dopis Glavnog tajnika Europske komisije, upućen Glavnom tajniku Vijeća Europske unije i na suglasnost svim članicama EU. Dopis je proslijeđen na očitovanje Hrvatskom šumarskom društvu, Akademiji šumarskih znanosti i drugim šumarskim institucijama.
Dopis sa stanjem šuma i smjernicama, kojega ćemo kratko prikazati, napisan je na 16 stranica, a kreće od općenitih podataka o šumama. Navodi se, kako šume i šumska zemljišta pokrivaju oko 40 % kopna EU, s rastom od oko 4 % godišnje, dok se u drugim dijelovima svijeta i dalje smanjuju. Sječe se samo 60–70 % prirasta, ali se do 2020. god. očekuje povećanje stope iskorištavanja do 30 %. Šume su multifunkcionalne i njihova socioekonomska važnost je velika, ali se često podcjenjuje. Šumska biomasa pak predstavlja oko polovice potrošnje energije iz obnovljivih izvora. Kako bi se te koristi osigurale na uravnotežen način, ključno je osigurati održivo (potrajno) gospodarenje šumama.
Slijedi obrazloženje zašto je potreban novi okvir nakon društvenih i političkih promjena tijekom proteklih 15 god. te sve veće potražnje i prijetnje šumama. Kratko navodimo 3 od 6 razloga: osiguranje upravljanja multifunkcionalnim potencijalom šuma u EU na uravnotežen i održiv način, zadovoljenje rastuće potražnje za sirovinom te odgovor na izazove i prilike s kojima se industrije koje se temelje na šumama suočavaju glede raznih učinkovitosti.
Koji je to korak naprijed kojega treba učiniti, a koji se odnosi na cjelovit pristup gospodarenju šumama i na cijeli lanac vrijednosti šuma. Rukovodeća načela su održivo (potrajno) gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma – učinkovito korištenje resursa, gdje se optimizira doprinos šuma ruralnom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta – promiče odgovornost za globalne šume.
Ciljevi do 2020. god. su osigurati i dokazati da se svim šumama gospodari u skladu s načelima održivog gospodarenja, čime se doprinosi uravnoteženju raznih funkcija šume i osigurava osnova da šumarstvo i cijeli lanac vrijednosti koji se temelji na šumama budu konkurentni sudionici u traženju blagostanja.
U osam povezanih prioritetnih područja strateške orijentacije, navodi se:
Podrška ruralnim i urbanim zajednicama (kroz strateške orijentacije: korištenje sredstava za ruralni razvoj, gdje bi Komisija i države članice trebale procijeniti i poboljšati utjecaj mjera za šumarstvo u sklopu politike ruralnog razvoja te poboljšati svoje vrednovanje koristi koje šume daju društvu).
Poticanje konkurentnosti i održivosti industrija koje se temelje na šumama, bioenergije i šireg zelenog gospodarstva.
Zbog podložnosti šuma klimatskim promjenama, važno je očuvati i pojačati njihov kapacitet za otpornost i prilagodbu.
Napore za zaštitu šuma i bioraznolikosti te poboljšanje usluga ekosustava, uz ublažavanje i obnovu, treba usmjeriti prema povećanju obnove, otpornosti i multifunkcionalnosti šuma, kao i sprječavanju negativnih utjecaja na šume.
Poboljšanje baze znanja o šumama radi boljeg razumijevanja složenih ekoloških i društvenih izazova – uspostavljanje Europskog sustava informiranja o šumama.
Poticanje novog inovativnog šumarstva i proizvoda s dodanom vrijednošću.
Prema planovima glede mjera za šumarstvo u razdoblju 2007–2013. rezervirano je 5,4 milijardi EUR iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a toliko se očekuje i za razdoblje 2014–2020. god. Na kraju se kaže kako su Europski parlament i Vijeće pozvani poduprijeti ovu strategiju i izraziti vlastita stajališta o njenoj provedbi.
Naše je mišljenje da gotovo nemamo nikakvih primjedbi na predloženu strategiju, jer je to upravo sve ono što bi trebalo pisati u našoj Strategiji šumarstva, a što uporno godinama bez uspjeha tražimo i zagovaramo, no nje nema do danas. I umjesto da naša Strategija šumarstva bude primjerni uzorak članicama EU, mi ćemo napokon tek sada, kao članica EU, biti prisiljeni napraviti i svoju Strategiju šumarstva, a što je žalosno i sramotno. Očito je da kod nas ništa ne može bez prisile, čak i u onim segmentima kao što je šumarstvo, gdje smo objektivno po resursima i znanju među najboljima.



Uredništvo


    autori:
    uredništvo  
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ, Sanja PERIĆ, Martina TIJARDOVIĆ  UDK 630*232.3+181.3 (001) 447
UTJECAJ NAVODNJAVANJA I MIKRORELJEFA U RASADNIKU NA MORFOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMSKIH SADNICA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I KITNJAKA (Quercus petraea L.)      
Sažetak:
Istraživali smo utjecaj navodnjavanja i mikroreljefa u rasadniku na morfološka svojstva dvogodišnjih (2+0) šum­skih sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea L.). Pokusne plohe osnovane su u šumskom rasadniku Hajderovac, Šumarija Kutjevo, Uprava šuma Podružnica Požega. Sjetva žira hrasta kitnjaka obavljena je u razdoblju od 7–11. listopada 2005. godine, a hrasta lužnjaka 14. listopada 2005. godine. Za tretiranje sadnica hrasta lužnjaka uzeli smo navodnjavanje (1 – ne navodnjavane, 2 – navodnjavane), a sadnica hrasta kitnjaka mikroreljef (1 – na nagibu, 2 – na ravnom). Na kraju druge vegetacije na terenu s pokusnih ploha uzet je slučajni uzorak sadnica za morfološku analizu. Za morfološku analizu opranog korijenskog sustava sadnica korišten je skener Epson Expression 10000XL i softwer WinRhizo Pro.V. 2005 uz pomoć kojega smo utvrdili pet najznačajnijih varijabli korijena: duljina (cm), oplošje (cm2), prosječan promjer (mm), volumen (cm3) i broj vrhova (kom). Kod sadnica hrasta lužnjaka utvrđena je razlika varijance veća od postavljene granice (p=0,05) za sljedeće varijable: duljina korijena (p=0,293703), oplošje korijena (p=0,21999), volumen korijena (p=0,281090) i broj vrhova korijena (p=0,829142). Mann Whitneyevim U-testom utvrđena je statistički značajna razlika u visini (p=0,000000), promjeru vrata korijena (p=0,000284) i prosječnom promjeru korijena (p=0,011632) između ne navodnjavanih (1) i navodnjavanih (2) sadnica hrasta lužnjaka. Prosječna visina navodnjavanih sadnica hrasta lužnjaka (2+0) bila je za 305 mm veća od nenavodnjavanih i iznosila je 578 mm (322–790 mm). Prosječni promjer vrata korijena navodnjavanih sadnica bio je također za 0,92 mm veći od nenavodnjavanih i iznosio je 6,91 mm (4,93–9,90 mm). Nenavodnjavane sadnice imale su u prosjeku za 0,12 mm veći prosječni promjer korijena za razliku od navodnjavanih. Navodnjavane sadnice hrasta lužnjaka također su imale prosječno veću ukupnu duljinu korijena (cm), oplošje korijena (cm2) i broj vrhova korijena (kom) u odnosu na one nenavodnjavane, ali navedene značajke nisu signifikantne. Kod sadnica hrasta kitnjaka utvrđena je razlika varijance veća od postavljene granice (p=0,05) za sljedeće varijable: visina (p =0,178360), promjer vrata korijena (p=0,077099) i duljina korijena (p =0,148820).
Mann Whitneyevim U-testom utvrđena je statistički značajna razlika između sadnica hrasta kitnjaka na nagibu (1) i ravnom terenu (2) za sve četiri testirane varijable (oplošje korijena (p=0,000010), prosječan promjer korijena (p=0,025060), volumen korijena (p=0,000037) i broj vrhova korijena (p=0,000427)). Prosječno oplošje korijena sadnica hrasta kitnjaka na nagibu bilo je za 85,39 cm2 veće u odnosu na sadnice na ravnom i iznosilo je 271,97 cm2 (58,57–633,94 cm2). Prosječan promjer korijena sadnica hrasta kitnjaka na nagibu bio je u prosjeku za 0,10 mm veći u odnosu na sadnice na ravnom terenu i iznosio je 1,60 mm (1,17–2,10 mm). Volumen korijena sadnica na nagibu bio je za 3,88 cm3 veći u odnosu na sadnice na ravnom terenu i iznosio je 10,99 cm3 (2,40–27,21 cm3). Broj vrhova korijena sadnica na nagibu bio je također za 226 komada veći od sadnica na ravnom i iznosio je 818 kom (111–2551 kom). Sadnice hrasta kitnjaka na nagibu imale su u prosjeku veću visinu (mm), promjer vrata korijena (mm) i ukupnu duljinu korijena (cm) u odnosu na sadnice na ravnom terenu, ali navedene značajke nisu signifikantne. Ova istraživanja dokazuju kako je navodnjavanje sadnica hrasta lužnjaka u rasadniku utjecalo na povećanje određenih kvalitativnih varijabli (visina, promjer vrata korijena). S druge strane, sadnice hrasta kitnjaka pokazuju povećanje određenih kvalitativnih varijabli korijena (oplošje, prosječan promjer, volumen, broj vrhova) kod uzgoja na nagibu, što se treba i koristiti u svim rasadnicima s razvedenim mikroreljefom.

Ključne riječi: kvaliteta sadnica; duljina korijena; oplošje korijena; promjer vrata korijena; volumen korijena; broj vrhova korijena

    autori:
    DRVODELIĆ, Damir      ŠL
    ORŠANIĆ, Milan      ŠL
    PERIĆ, Sanja      ŠL
    TIJARDOVIĆ, Martina  
 
Roman ROSAVEC, Zoran ŠIKIĆ, Željko ŠPANJOL, Damir BARČIĆ, Marko VUČETIĆ  UDK 630*431
(Pinus halpensis Mill) (001)
461
UGROŽENOST SASTOJINA ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill) POŽARIMA U STANIŠNIM UVJETIMA JADRANSKOG PODRUČJA KRŠA      
Sažetak:
Šumski požari značajno utječu na degradaciju staništa u Hrvatskoj i na cijelom Sredozemlju. Od 1995. godine do 2012. godine na krškom području Hrvatske bilo je 4 279 požara. Ukupna izgorena površina iznosila je 242 690 ha, odnosno 56,70 ha po požaru. U Hrvatskoj alepski bor (Pinus halepensis Mill.) dolazi u različitim vegetacijskim zonama koje imaju različite klimatske karakteristike. Istraživanja su provedena na tri jadranska otoka. Otok Rab nalazi se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, dok se otoci Brač i Korčula većim dijelom nalaze u stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni. Ukupna količina oborina u Rabu iznosi 1087 mm, u Sutivanu (Brač) 716 mm te u Korčuli 1000 mm godišnje. S obzirom na uvjete podneblja tijekom ljetnih mjeseci povećava se opasnost od nastanka i širenja šumskih požara. Rizik je najveći u šumskim kulturama ili autohtonim sastojinama alepskog bora, posebno ako se ne provode šumsko-uzgojni radovi. U pravilu to se odnosi na radove čišćenja u prvim godinama, te na prorede u kasnijim godinama. Na temelju odgovarajućih klimatskih parametara dobivene su mjesečne (Mounthly Severity Rating, MSR) i sezonske (Seasonal Severity Rating, SSR) potencijalne žestine. Ocjena potencijalne žestine izračunata je primjenom kanadske metode Canadian Forest Fire Danger Rating System, odnosno njegovog podsustava meteorološkog indeksa požara (Fire Weather Indeks, FWI). Cilj istraživanja je analizirati klimatske parametre i njihov utjecaj prema sastojinama alepskog bora u različitim stanišnim uvjetima, sa svrhom korištenja dobivenih žestina kao preventivnih mjera u zaštiti šuma, kao i odnos klimatskih parametara prema temeljnim obilježjima (odgoda zapaljivosti, trajanje gorenja, sadržaj vlage) finog šumskog goriva alepskog bora. Rezultati sugeriraju da su bitno veće vrijednosti MSR za kolovoz nego za srpanj. Iz srednjih sezonskih ocjena žestina vidljivo je da su one niže na otocima Korčuli i Rabu u odnosu na otok Brač. Klimatski parametri različito koreliraju s temeljnim obilježjima finoga goriva, odnosno s odgodom zapaljivosti (DI), trajanjem gorenja (DC) i sadržajem vlage živoga goriva (LFMC).

Ključne riječi: šumski požari; alepski bor; mjesečna ocjena žestina; sezonska ocjena žestina; fino šumsko gorivo

    autori:
    ROSAVEC, Roman      ŠL
    ŠIKIĆ, Zoran      ŠL
    ŠPANJOL, Željko      ŠL
    BARČIĆ, Damir      ŠL
    VUČETIĆ, Marko  
 
Jelena Nedeljković, Marko Lovrić, Dragan Nonić, Makedonka Stojanovska, Vaska Nedanovska, Nataša Lovrić, Vladimir Stojanovski  UDK 630*899 (001) 473
UTJECAJ POLITIČKIH INSTRUMENATA NA POSLOVANJE S NEDRVNIM ŠUMSKIM PROIZVODIMA U HRVATSKOJ, MAKEDONIJI I SRBIJI      
Sažetak:
Na području jugoistočne Europe povećava se broj istraživanja koja se bave problematikom nedrvnih šumskih proizvoda (NDŠP). Međutim, regulatorni politički instrumenti, koji se odnose na to područje, još su uvijek slabo istraženi. Osnovni cilj ovog istraživanja je razmatranje utjecaja određenih političkih instrumenata na poslovanje s NDŠP u odabranim državama jugoistočne Europe te analiza stavova predstavnika malih i srednjih poduzeća (MSP) za otkup, preradu i plasman NDŠP, vezanih za proceduralne elemente poslovanja s NDŠP te suradnje s nadležnim institucijama.
U radu su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog u okviru FOPER II projekta "Poduzetništvo, tržišta i marketing nedrvnih šumskih proizvoda na području jugoistočne Europe". Primijenjene su komparativna i statistička metoda, kao i metoda analize sadržaja. Sekundarni podaci koji se odnose na zakonodavne i strateške dokumente analizirani su komparativnom analizom sadržaja, dok je analiza primarnih podataka koji su prikupljeni upitnikom, obavljena statističkom metodom. Kao istraživačka tehnika, za prikupljanje stavova predstavnika MSP za otkup, preradu i plasman NDŠP, korištena je anketa.
Rezultati pokazuju da su analizirani dokumenti usvojeni tijekom razdoblja tranzicije, odnosno u posljednja dva desetljeća. To ukazuje na činjenicu da je ostvaren iskorak u prepoznavanju njihovog značenja nakon političkih i društvenih promjena koje su nastupile na ovim prostorima. U Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji pri gospodarenju s NDŠP prisutno je preklapanje nadležnosti institucija iz sektora šumarstva te zaštite prirode i okoliša. Suradnju sa ministarstvima nadležnim za šumarstvu ima oko polovice ispitanika u Hrvatskoj i Srbiji. Nasuprot tomu, većina
ispitanika u Hrvatskoj i Makedoniji i svi ispitanici u Srbiji surađuju s ministarstvima nadležnim za poslove zaštite prirode i okoliša. Primjenom klaster analize utvrđeno je grupiranje ispitanika u tri klastera u Hrvatskoj, dva u Makedoniji i četiri u Srbiji. Ipak, u Hrvatskoj i Makedoniji se jasno izdvajaju dvije grupe ispitanika, gdje prvi klaster čine predstavnici MSP koji smatraju da im prikupljanje dokumentacije predstavlja problem u poslovanju, dok članovi drugog klastera navode da ih ova procedura ne ometa u poslovanju. U Srbiji se nije izdvojila druga grupa ispitanika koji smatraju da ih proces dobivanja dozvola za sakupljanje NDŠP ne ometa u poslovanju, već su klasteri formirani na osnovi problema uzrokovanih različitim čimbenicima, a koji imaju utjecaja na ovaj proces.

Ključne riječi: nedrvni šumski proizvodi; politički instrumenti; mala i srednja poduzeća

    autori:
    Nedeljković, Jelena  
    Lovrić, Marko  
    Nonić, Dragan  
    Stojanovska, Makedonka  
    Nedanovska, Vaska  
    Lovrić, Nataša  
    Stojanovski, Vladimir  
 
Osman MUJEZINOVIĆ, Josip MARGALETIĆ, Tarik TREŠTIĆ, Mirza DAUTBAŠIĆ  UDK 630*451+151 (001) 487
UTJECAJ STANIŠTA NA PRISUTNOST ŠUMSKE VOLUHARICE (Myodes glareolus) I ŽUTOGRLOG ŠUMSKOG MIŠA (Apodemus flavicollis) NA PODRUČJU BOSNE      
Sažetak:
Utvrđivanje utjecaja stanišnih elemenata na prisutnost šumske voluharice i žutogrlog šumskog miša provedeno je u Bosni na tri lokaliteta (Bitovnja, Zvijezda i Igman) u šumama bukve, jele i smreke. U svrhu definiranja uvjeta staništa, na svakoj plohi minimalnog kvadrata procjenjivani su i mjereni sljedeći parametri: prekrivenost zemljišta krošnjama stabala, ekspozicija, mikroreljef, prisutnost vode, drvnih ostataka, starost drvnih ostataka i prekrivenost zemljišta vegetacijom. Dobivenim rezultatima utvrđen je utjecaj navedenih stanišnih parametara na prisutnost šumske voluharice (Myodes glareolus) i žutogrlog šumskog miša (Apodemus falvicollis). Omjer smjese vrsta drveća, ponajprije veća prisutnost listača, kao i sama strukturna izgrađenost sastojine, utječu na povećanu prisutnost sitnih glodavaca. Manje vrijednosti veličine prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala omogućavaju značajniju prisutnost šumske voluharice, dok staništa čije su vrijednosti ovog parametra veće, više pogoduju za nastanjivanje žutogrlog šumskog miša. Razvijen sloj prizemne vegetacije i grmlja kao što je Rubus sp., ima pozitivan utjecaj na prisutnost M. glareolus. Šumska voluharica bila je prisutnija na dijelovima sastojine koje su južno i istočno eksponirane u odnosu na druge strane. Količina drvnih ostataka u sastojini kao neophodan zaklon od prirodnih neprijatelja i mjesto na kojemu nalaze hranu, imala je važan utjecaj za prisutnost sitnih glodavaca na svim lokalitetima istraživanja.

Ključne riječi: šumska voluharica; Myodes glareolus; žutogrli šumski miš; Apodemus flavicollis; faktori staništa; brojnost; bukva; jela; smreka; šuma; stanište

    autori:
    MUJEZINOVIĆ, Osman  
    MARGALETIĆ, Josip      ŠL
    TREŠTIĆ, Tarik  
    DAUTBAŠIĆ, Mirza  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Milivoj FRANJEVIĆ  UDK 630*453 495
BIVOLTINOST BUKOVOG DRVAŠA LJESTVIČARA Trypodendron domesticum U HRVATSKIM NIZINSKIM HRASTOVIM SASTOJINAMA JASTREBARSKIH LUGOVA      
Sažetak:
Potkornjaci drvaši značajni su tehnički štetnici na hrastovoj oblovini, koji umanjuju ekonomsku vrijednost hrastove oblovine. Najznačajnije vrste u našim šumama su vrste iz roda Trypodendron i to T. signatum – hrastov drvaš ljestvičar i T. domesticum – bukov drvaš ljestvičar. Poznavanje biologije potkornjaka drvaša odlučujuće je u integriranoj zaštiti hrastove oblovine od ove skupine kornjaša. Stroge norme HRN i CEN/CENELC EN 1316-1 u najkvalitetnijim klasama ne dozvoljavaju ubušenja ovih kukaca, a s ekonomskog gledišta to uzrokuje gubitak i do 60 % vrijednosti napadnutog sortimenta kod najvrjednije klase. U entomološkoj literaturi navodi se univoltinost za T. domesticum u našim nizinskim hrastovim šumama. Tijekom monitoringa aktivnosti pojedinih vrsta naših potkornjaka drvaša 2011. godine na području sjeverozapadne Hrvatske, pomoću naletno barijernih klopki i atraktivnih feromonskih komponenti uočena su tri maksimuma rojenja T. domesticum, i to sredinom veljače, sredinom ožujka i sredinom svibnja. Prva dva maksimuma predstavljaju prvo rojenje koje je bilo prekinuto periodom lošeg vremena. Treći maksimum aktivnosti sredinom svibnja nije posljedica vremenskih prilika, nego možemo zaključiti da se radi o drugom rojenju, a ne o sestrinskoj generaciji zbog razdoblja od 17 tjedana između ova dva rojenja. Najnovija istraživanja u Europi, ali i u Hrvatskoj, pokazuju mogućnost bivoltinosti naše najranije vrste potkornjaka drvaša.

Ključne riječi: Trypodendron domesticum; EN 1316-1; hrastova oblovina; integrirana zaštita oblovine

    autori:
    FRANJEVIĆ, Milivoj    ŠL
 
Boris Hrašovec, Darko Posarić, Ivan Lukić, Milan Pernek  UDK 630*453 499
PRVI NALAZ HRASTOVE MREŽASTE STJENICE (Corythucha arcuata) U HRVATSKOJ      
Sažetak:
Broj unešenih stranih i invazivnih vrsta kukaca šumskih štetnika na području Europe značajno se povećava posljednjih godina. Hrvatska u tom smislu nažalost isto ne zaostaje. Recentno istraživanje provedeno na području istočne Slavonije potvrdilo je po prvi puta prisutnost druge novounešene invazivne mrežaste stjenice za područje Hrvatske, hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata). Na pet ravnomjerno raspoređenih lokacija na području spačvanskih šuma, utvrđena je dobro zastupljena populacija ove stjenice u svim razvojnim stadijima (jaje, ličinka, imago). Štete kao što su žućenje i klorotične promjene s gornje strane lista najizraženije su bile na podmlatku hrasta lužnjaka, ali zabilježene su i na drugom drvenastom raslinju. Uz štete na lišću divlje jabuke i kupine, oštećenja od hrastove mrežaste stjenice po prvi su puta utvrđena i na lišću nizinskog brijesta (Ulmus minor). Iznenađujući je prvi nalaz ove stjenice na tako velikom području, pa će biti potrebno nastaviti intenzivno pratiti njeno širenje, kao i eventualni utjecaj na vitalitet hrasta na kojemu se primarno razvija.

Ključne riječi: invazivna vrsta; strana vrsta; Spačva; Slavonija; hrast lužnjak; Quercus robur; nizinski brijest; Ulmus minor

    autori:
    HRAŠOVEC, Boris      ŠL
    POSARIĆ, Darko      ŠL
    Lukić, Ivan  
    PERNEK, Milan      ŠL