|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 1-2/2014 3-4/2014 5-6/2014 7-8/2014 9-10/2014 11-12/2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
7-8/2014 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 361 | |
| ZADAĆA RUBRIKE „RIJEČ UREDNIŠTVA“ |  
|
|
| Prema Statutu Hrvatskoga šumarskog društva, u čl. 2. stoji da je cilj HŠD-a okupljanje inženjera i tehničara šumarstva, drvne tehnologije, kemijske prerade drva i prometa drvnim proizvodima, te drugih stručnjaka s najmanje srednjom stručnom spremom, koji rade na poslovima iz navedenih djelatnosti, a radi promicanja i zaštite interesa struke i članstva, unapređenja struke, promicanja inženjerskog i tehničarskog poziva, tehničkoga razvoja i istraživanja, obrazovanja (srednjeg i visokog) i stalnog usavršavanja za postizanje optimalnog tehnološkog i gospodarskog razvoja, blagostanja, zdravlja, očuvanja okoliša i kvalitete društva. Od u čl. 12. navedenih 15 djelatnosti kojima se taj cilj ostvaruje je i izdavačka djelatnost, ponajprije tiskanjem znanstveno-stručnog i staleškog glasila “Šumarski list”. On u načelu članstvu i stručnoj javnosti kroz članke prenosi aktualno stanje šuma i šumarstva, te kroz zapisnike sa sjednica Upravnog odbora i Skupštine HŠD-a rezultate ostvarenja zadanih ciljeva. Rubrika „Riječ Uredništva“ – prethodno „Riječ gl. urednika“ sublimira trenutna stanja šuma i šumarske struke te probleme i rezultate rada strukovne udruge. Iz tako sveobuhvatne analize, proizlaze sažeto u predmetnom „uvodniku“ i naše kritike (nažalost rjeđe pohvale) aktualnog stanja u šumarstvu, posebice glede statusa šumarstva u Državi te u rukovođenju trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., kojemu je povjereno gospodarenje na gotovo 80 % površine šuma u Hrvatskoj. Iz navedenog možemo reći da Uredništvo kroz ovu rubriku zapravo sažeto prenosi „Riječ šumarske struke“, i da bi, s obzirom na širinu i sveobuhvatnost činjenica glede šuma i šumarstva, pametnima i u politici i u šumskom gospodarstvu mogla poslužiti da shvate koliko to bogatstvo imamo u svojim rukama i kako bi s njime trebalo upravljati na znanstvenim i stručnim načelima. Da bi čitateljstvo podsjetili o čemu smo sve pisali u ovoj rubrici i uputili ih gdje to detaljnije mogu ponovo, a poneki i prvi puta pročitati i javno zastupati iskristalizirane stavove, a ne šutjeti s figom u džepu, kratko ćemo navesti najznačajnije teme iz ove rubrike. Počet ćemo sa Strategijom šumarstva koje ni danas nemamo (ili nije saživjela), a o kojoj smo pisali u ŠL 5-6/2011. i u ŠL 9-10/2013., gdje smo naveli naša stajališta i gotovo u potpunosti se suglasili s „Novom strategijom EU za šume“. U njoj se također, kao što mi činimo, zagovara potrajno gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, s posebnim naglaskom na podršci ruralnim zajednicama i poticajima inovativnog šumarstva i proizvodima s dodatnom vrijednosti. No, socioekonomska važnost i vrijednost šume se neprestano zanemaruje. O pravilnom vrednovanju šuma i šumarstva, a povezano s restrukturiranjem Hrvatskih šuma d.o.o., govorili smo u ŠL 3-4/2014., gdje je posebno naznačeno tzv. „defenzivno restrukturiranje“ smanjenjem broja radnih mjesta, umjesto razvojno kroz zadržavanje postojećih i traženja novih poslova. U Večernjem listu od 20. rujna 2014. čitamo poruku „mladih lavova hrvatskog gospodarstva“: Faza otkaza i rezanja troškova je iza nas, počinje potraga za novim izvorima prihoda. Što bi narod rekao „neki su došli k pameti“, no pitanje je što i kako je moguće popraviti ono što smo već imali, a uništili smo umjesto da smo nadograđivali. U ŠL 7-8/2013. uz pitanje postavljeno u naslovu: Zanemaruje li šumarska praksa načela potrajnog gospodarenja šumama? slijedi i pitanje: kakav je danas i da li način upravljanja omogućava korištenje svih benefita šumarstva kao značajnog čimbenika gospodarske infrastrukture? I u ŠL 7-8/2012. napominjemo kako „nije bit restrukturiranja u šumarstvu u otpuštanju radnika i profitu, nego u neophodnom stručnom obavljanju propisanih poslova i u širenju gospodarskih aktivnosti, ako su iste sastavnice općeg napretka društva“. Sve navedeno je i uskoj vezi s današnjim gorućim problemom zapošljavanjem, ali i obrazovanjem, o čemu smo pisali u ŠL 7-8/ 2011., 3-4/2012. i 9-10/2012., pitajući se da li mjerodavni, a to će reći politika, sveobuhvatno i pravilno sagledavaju profit u šumarstvu, a s time u vezi i potrebe zapošljavanja, a ne otpuštanja radnika. U Večernjem listu od 22. rujna 2014. uz ostale državne tvrtke čitamo da su u 2013. god. Hrvatske šume d.o.o. ostvarile nakon oporezivanja dobit od 74,1 mil. kn., što je za rukovodstvo dobro, ali je za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo nedovoljno, jer je tzv. dobit ostvarena samo prodajom drva kao sirovine i to po netržišnim cijenama i uz gubitak od 1187 radnih mjesta (od kraja 2011. do rujna 2014.). Najpogubnije bi bilo ako se ona ostvaruje rezanjem troškova radova koji izravno utječu na potrajnost gospodarenja šumama. U ŠL 3-4/2011. upravo smo govorili o toj samo klasično gospodarskoj vrijednosti šuma. O značaju šume i utjecaju na vodu, posebice pitku vodu pisano je u ŠL 3/1995. i 1-2/1996., gdje je naglašena njezina uloga u pročišćavanju voda i uravnoteženju njihova otjecanja u izvore i vodotoke. U ŠL 1-2/2006. je naveden Horsmannov sažetak odnosa šume i vode (prema Weberu , 2005), kako je „voda krv krajolika, a šuma njegovo srce“. U ŠL 5-6/2008. posebno je naglašeno, kako uz prosječnu količinu oborina u arealu naših šuma od prosječno 1200 mm oborina godišnje i površinu sklopljenih šuma od 2 mil. ha, iz šume istječe oko 13 milijardi tona pitke vode. U vrijeme suša šuma je ispušta, a tijekom kišnog razdoblja zadržava i usporava njezino površinsko otjecanje. Kada je pak riječ o šumi i klimatskim promjenama i vezivanju ugljika te globalnom zatopljenju, pojašnjenja možemo naći u ŠL 9-10/2004. i 1-2/2007., gdje se između ostalog navodi da naše šume vezuju više od 5 mil. tona ugljika (primjerice hrast lužnjak oko 2-3 tone po ha). O odnosima šumarstva i prerade drva govorili smo u ŠL 5-6/2012., a o naknadama za općekorisne funkcije šuma u ŠL 5-6/2013. O položaju šumarstva i šumarske struke u Hrvatskoj bilo je riječi u ŠL 9-10/2001., a o stranačkom kadroviranju i netržišnom gospodarenju u ŠL 3-4/2013. Mnogo je kritika na stanje u šumarstvu, no upitajmo se da li je ono što se događalo i događa se samo rezultat rada sada odgovornih, ili moramo „zagrabiti“ u nedavnu prošlost. Zašto se čudimo?, upitali smo se u ŠL 5-6/2014., a doajen hrvatskoga šumarstva i tada glavni urednik Šumarskoga lista, pok. prof. emeritus dr. sc. Branimir Prpić je u ovoj rubrici još u ŠL 3-4/1998. naslovio odnosni tekst riječima: Prepuštamo li šumarstvo diletantima? Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Albert OFNER, Marijan GRUBEŠIĆ, Krešimir KRAPINEC, Dean KONJEVIĆ | UDK 630*156 (Capreolus capreolus L.)(001) |
363 |
| USPOREDBA TJELESNOG I TROFEJNOG RAZVOJA SRNE (Capreolus capreolus L.) U LOVIŠTIMA IV/9 "POKUPSKI BAZEN" I IV/22 "PETROVA GORA" |
|
|
| Sažetak Cilj istraživanja bio je u dva lovišta, različitih tipova i stanišnih uvjeta usporediti tjelesni i trofejni razvoj jedne od glavnih vrsta krupne divljači – srne obične. Istraživanje je provedeno u dva lovišta kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Karlovac, u državnom otvorenom lovištu broj IV/9 "POKUPSKI BAZEN" i državnom otvorenom lovištu broj IV/22 "PETROVA GORA". Podaci su prikupljani na temelju redovitog planiranog odstrjela tijekom tri lovne godine, počevši s lovnom godinom 2006/2007. Istraživanje je nastavljeno u lovnoj godini 2007/2008. i 2008/2009. Divljač je odstrjeljivana sukladno propisu lovnogospodarske osnove za pojedino lovište. U razdoblju od tri lovne godine analizirano je 209 jedinki srneće divljači. Sve istraživane jedinke razvrstane su prema dobi u pet kategorija (mladunčad, pomladak, mladi, srednjedobni i zreli). Odstrijeljene jedinke su u najkraćem vremenu dopremljene u objekt za uskladištenje trupova odstrijeljene krupne divljači, u kojem su iste izvagane. Muškim grlima dobnih razreda mlada, srednjedobna i zrela grla trofeje su nakon obrade ocjenjivane prema važećem Pravilniku o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju evidencije o trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima (Anonimus, 2006b.). Rezultati provedenog istraživanja ukazuju da postoji značajna razlika između promatranih lovišta u tjelesnoj masi srna pojedinih dobnih kategorija. Trofejna vrijednost mladih i srednjedobnih srnjaka bila je viša u lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN", dok je trofejna vrijednost zrelih srnjaka bila viša u lovištu br. IV/22 "PETROVA GORA". Ove vrijednosti odraz su ponajprije uzgojnih zahvata (uzgojni odstrjel). U predstojećem razdoblju, s većim uzorkom trofejnih grla, bit će potrebno razlučiti u analizama grla iz uzgojnog odstrjela od grla trofejnog odstrjela, čime će se jasnije pokazati eventualna razlika između ova dva lovišta, a kao odraz stanišnih uvjeta. Ključne riječi: srna obična; tjelesna masa; trofejna vrijednost |
autori: OFNER, Albert ŠL GRUBEŠIĆ, Marijan  ŠL KRAPINEC, Krešimir ŠL KONJEVIĆ, Dean  | |
| Branislava BATOS, Darka ŠEŠLIJA JOVANOVIĆ, Danijela MILJKOVIĆ | UDK 630*181.8 (Quercus robur L.)(001) |
371 |
| SPATIAL AND TEMPORAL VARIABILITY OF FLOWERING IN THE PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) |
|
|
| Summary Climate change, as well as biotic and abiotic stress environmental factors and the exploitation of oak forests have the greatest impact in reducing the pedunculate oak areas. These factors on one side reduce the pedunculate oak living area, while on the other side they create unfavorable conditions for its renewal. In the last decades, there has been an attempt to change this situation, primarily by planting appropriate provenances and more resistant varieties. Knowledge of the phenological variability is one of the essential elements useful in separation of genotypes better adapted to changing environmental conditions. One of the phenological studies of the pedunculate oak implied the analysis of the pollination time as one of the intermediate phase of the flowering phenophase. Observations were carried out in two populations at two locations in the area of Belgrade (Serbia), "Ada Ciganlija" and "Bojčinska šuma", a total of 58 trees (29 trees per location) in three consecutive years (2004, 2005, 2006). According to the ANOVA results differences between locations and years were statistically significantly (all p <0.0001). Time of pollination in the location of "Bojčinska šuma" was earlier compared to location "Ada Ciganlija" in all three years of observation. The obtained time difference gives rise to the assumption that there are different varieties of the pedunculate oak: the "early" and the "late" one. According to the phenological pattern of population, the majority of trees maintain the same trend from year to year, i.e. remain in the same phenological group (labeled as "early", "average" and "late"), or change it for one phenological level, suggesting the genetic influence on the expression of this trait. Since those populations are located in similar environmental conditions, obtained differences between them can be regarded as a consequence of intraspecific variability of the pedunculate oak and of the genetic structure of population. Key words: phenological variability of flowering; Quercus robur; pollination |
autori: BATOS, Branislava ŠEŠLIJA JOVANOVIĆ, Darka MILJKOVIĆ, Danijela | |
| Saša ORLOVIĆ, Srđan STOJNIĆ, Andrej PILIPOVIĆ, Saša PEKEČ, Milan MATARUGA, Branislav CVJETKOVIĆ, Danijela MILJKOVIĆ | UDK 630*161+232.3 (Prunus avium L.)(001) |
381 |
| VARIATION IN LEAF PHOTOSYNTHETIC TRAITS OF WILD CHERRY (Prunus avium L.) FAMILIES IN A NURSERY TRIAL |
|
|
| Summary The paper presents the results of investigation of variability of net photosynthesis (A), transpiration (E), stomatal conductance (gs) and water use efficiency (WUE) in one year old seedlings of wild cherry (Prunus avium L.), assessed in a nursery trial. Study involved 5 families of half-sib progenies which originate from the Northern part of Serbia (Vojvodina Province). The results showed significant differences among families in regards of stomatal conductance (0.163–0.256 mol m–2 s–1), transpiration (3.27–5.28 mmol m–2 s–1) and water use efficiency (1.98–3.80 μmol mmol−1) (p≤0.001), while differences regarding net photosynthesis (10.49–12.44 μmol m–2 s–1) were not statistically significant (p≤0.124). Canonical discriminant analysis (CDA) was performed in order to estimate multivariate relations among analyzed leaf photosyntetical traits. Families were separated by the first canonical axis (CD1), which described 82% of variability. Presence of differences in regards of E, gs and WUE indicate the possibility of choosing the best families for a breeding program. Key words: Wild cherry; leaf photosynthetic traits; half-sib progenies |
autori: ORLOVIĆ, Saša STOJNIĆ, Srđan PILIPOVIĆ, Andrej PEKEČ, Saša MATARUGA, Milan CVJETKOVIĆ, Branislav MILJKOVIĆ, Danijela | |
| Milan DREKIĆ, Leopold POLJAKOVIĆ PAJNIK, Verica VASIĆ, Predrag PAP, Andrej PILIPOVIĆ | UDK 630*453+151 (Stereonychus fraxini De Geer)(001) |
387 |
| CONTRIBUTION TO THE STUDY OF BIOLOGY OF ASH WEEVIL (Stereonychus fraxini De Geer) |
|
|
| Abstract One of the most harmful defoliating insects on ash species in Southeast Europe is the ash weevil (Stereonychus fraxini De Geer). Frequent occurrence of ash weevil outbreaks initiated research of the biology of this insect. The aim was to study the less known parts of insect biology, such as time of the insects development in natural conditions, fertility and fecundity of females, the duration of the embryonic, larval and pupal development, the amount of food consumed by larvae and adults. Research of insect development in nature conditions were carried out during 2008 and 2009 in the forests Branjevina near the town Odžaci in Serbia. This research was carried out by observation on 15 permanently labeled lower branches, every 6–9 days. Growing of insects in order to determine fertility and fecundity of females, the duration of developmental stages and the amount of food consumed by larvae and adults was carried out in a building with outdoor conditions. Results are showing that overwintered adults become active from the beginning of the second decade of March until beginning of April. Female fertility was ranged from 30 to 104 eggs, and total fecundity from 58 to 109 eggs. Embryonic development was in range from 9 to 11 days. First larvae were found on leaves in the second decade of April, and the last are observed at the end of June. Ash weevil larvae undergo three larval stages. The entire larval stage development lasts 16–20 days. Larvae consumed average 3.3 cm2 of narrow – leaved ash leaves. Pupal stage lasts from 6 to 8 days. Adults of new generation occur in the same year from the beginning of the second decade of May to the beginning of July, and immediately after eclosion starts with additional feeding for overwintering and each adult feeds on average 2.5 cm2 of narrow leaved ash leaves. Key words: Stereonychus fraxini; ash; biology |
autori: DREKIĆ, Milan POLJAKOVIĆ PAJNIK, Leopold VASIĆ, Verica PAP, Predrag PILIPOVIĆ, Andrej | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ, Vibor ROJE, Marko TEPŠIĆ | UDK 630*232.3+164 (Picea abies L., H. Karst) | 397 |
| MORFOLOŠKE ZNAČAJKE KLIJANACA OBIČNE SMREKE (Picea abies L., H. Karst.) U RAZLIČITIM pH OTOPINAMA |
|
|
| Sažetak U radu su prikazni rezultati morfloških značajki klijanaca obične smreke (Picea abies L., H. Karst.) u različitim pH otopinama. Sjeme je tretirano s 10 različitih pH otopina, u rasponu pH od 1,5 do 6,0 (povećanje svakih 0,5). Vodene otopine priređene su susljednim razrjeđivanjem ishodne, koncentrirane sumporne kiseline (H2SO4) i ultračiste vode (<18 MΩ cm). Za kontrolu je korištena ultračista voda. Ispitivanje je provedeno u laboratoriju prema uvjetima koje propisuje ISTA (International Seed Testing Association). U tri navrata (7, 14 i 21 dan) obavljena je procjena klijanaca u skladu s pravilima ISTA. Digitalnim fotoaparatom fotografirani su svi nepravilni klijanci. Izrađen je katalog sa slikom i opisom nepravilnih klijanaca s obzirom na pH otopine. Rezultati ovog istraživanja od velike su koristi za razumijevanje morfologije klijanaca kod prirodne obnove smrekovih šuma u promijenjenim ekološkim uvjetima (kisele kiše, zakiseljavanje tala). Osim dobrog uroda, preduvjet uspješne prirodne obnove smrekovih šuma između ostaloga su i pravilni klijanci. Ključne riječi: morflogija klijanca; pravilan klijanac; nepravilan klijanac; pH-otopina; obična smreka |
autori: DRVODELIĆ, Damir ŠL ORŠANIĆ, Milan ŠL ROJE, Vibor TEPŠIĆ, Marko | |