+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
1-2/2014
3-4/2014
5-6/2014
7-8/2014
9-10/2014
11-12/2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

11-12/2014

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   549
ŠUMARSTVO KAO GOSPODARSKA GRANA, DANAŠNJE STANJE I TRETMAN      
Već smo pisali u ovoj rubrici o šumarstvu kao gospodarskoj grani, i to posebno značajnoj i važnoj, koju naša Država nažalost ne prepoznaje. Naime, šumarstva „nema“ u Hrvatskoj gospodarskoj komori, izbačeno je iz naziva resornog Ministarstva, o njemu se ne raspravlja u Saboru i prema njemu se postupa maćehinski u svakome pogledu, od političkog kadroviranja do nerazumljivog tretmana. Struka koja brine o 47,5 % kopnene površine Države, i to o najsloženijeg ekosustava, nema čak ni svoju redovitu TV ili radio emisiju, kao primjerice poljoprivreda ili more. Načela konzistentne šumarske politike i strategije koja iz nje proizlazi, u uređenoj državi propisuje i kontrolira Država putem resornog Ministarstva. Kako naša Država nema ni politike ni strategije šumarstva, status šumarstva rješava se putem trgovačkog društva (u stvari koncesionara), koje ga provodi kroz dugo najavljivano restrukturiranje, ali usmjereno isključivo prema klasičnom profitu.
U inozemnoj i domaćoj literaturi, pa i u Šumarskome listu, pisano je o tome kako treba tretirati šumarstvo, ali i dalje je očito da se ne uvažava znanstveno-stručno gledište kako šumarstvo ne smijemo promatrati kao  privrednu granu na isti način kao ostale privredne grane, kojima priliči klasična definicija privredne grane. Naime, zbog specifično vrijednog činitelja proizvodnje kao što je šuma i šumsko zemljište i usluge općekorisnih funkcija šume, ono ne smije biti tretirano kao ostale privredne grane. Te usluge nisu roba u klasičnom smislu, pa šumarstvo u cjelini ne možemo smatrati klasičnim robnim proizvođačem, što definira privrednu granu. Tretiramo li pak šumarstvo kao klasičnu privrednu granu, postoji objektivna opasnost da držeći se samo načela rentabilnosti i ekonomičnosti budu zapostavljeni neophodni zahvati u šumi koji onda pridonose padu ravnoteže i njezine vrijednosti u budućnosti. Upozoravajući na to, u članku o problemu tvorbe konzistentne šumarske politike u Glasniku za šumske pokuse (Sabadi i Jakovac 1993), naznačeno je da se „iz šuma ne smije ništa odnijeti, tj. ono što smo posjekli valja vraćati kroz šumsko uzgojne radove šumske proizvodnje kao jednostavnu reprodukciju ili pak ulagati u poboljšanje sastojina i njihovo otvaranje, kao proširenu reprodukciju, no zaboravlja se i stremi se zahvaćanju u trenutačne probitke. To je pouzdan način da se ovaj naš obnovljivi resurs polako, ali sigurno pretvori u neobnovljiv“. Stoga je i razumljiv zaključak da bi Hrvatske šume trebale biti javno i neprofitno poduzeće, koje „ako ostvari prihode veće od rashoda u okvirima racionalnog poslovanja, ima svu pozitivnu razliku utrošiti na unapređenje šuma kojima gospodari“ (osim onih najvrjednijih imamo i oko 40 % degradiranih šuma različitog stupnja degradacije). Naravno, državne šume „imaju se promatrati nedodirljivima tj. zabranjuje se alijenacija (otuđivenje)“. Ostajući samo na prihodima iz klasičnog iskorištavanja šuma putem drvne sirovine, i to nažalost uglavnom iz one najkvalitetnije, ne uvažavajući načela potrajnog gospodarenja i na način da se pojedine sastavnice struke izbacuju iz svoga poslovanja, nije čudo što se teži smanjenju broja zaposlenih. Posebice bi bilo pogubno da se u svrhu veće dobiti dodatno propisuju veći etati, vrši tzv. kvalitetna sječa, dozvoljava prevelik broj Ad stabala, prekomjerno oštećuju stabla pri izvlačenju drvne sirovine i uhrpavanju na pomoćnom stovarištu, značajno oštećuje stanište radom izvan prometne infrastrukture i u ekstremnim vremenskim uvjetima i sl. I naposljetku u zaključku prethodno spomenutog članka kaže se kako „ne treba isticati da su na određenim mjestima potrebni najkvalificiraniji stručnjaci koje imamo.“ Uz časne iznimke, upitajmo se držimo li se toga.
Preustrojem Hrvatskih šuma d.o.o. iz javnog poduzeća u trgovačko društvo dobili smo to što imamo danas, tako da je glavni motiv postao klasični profit, a ne gore spomenuta načela poslovanja u šumarstvu, i što je posebno pogubno za stanovništvo ruralnih područja, izbjegavaju se obveze značajnijeg sudjelovanja u regionalnom i ruralnom razvoju, što izričito proklamira EU Strategija šumarstva. Zabluda je zastupati mišljenje da šumarstvo ne pripada socijalnoj kategoriji, kada se sve njegove aktivnosti obavljaju isključivo na ruralnom području. Oduvijek je šumarstvo živjelo „s narodom i za narod“, ne podliježući isključivo kapitalu, a narod je za uzvrat čuvao ruralni prostor iz kojega ga nerazumnom politikom tjeramo, čudeći se što ga svakodnevno sve više napušta. Pametan čovjek bi se duboko zamislio, pa bi možda i shvatio da isključivo profit nije uvijek i svugdje sinonim za blagostanje, kojemu svi težimo.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Željko Lovrinčević, Davor Mikulić  UDK 630*906+794 (001) 551
UTJECAJ ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE NA GOSPODARSTVO HRVATSKE      
Sažetak
Šumarstvo i drvna industrija su značajni za hrvatsko gospodarstvo. U ovom radu je kvantificirano njihovo značenje kroz input-output analizu. Kvantificirani su izravni i neizravni učinci koji nastaju kroz lance proizvodnje i potrošnje svih djelatnosti. Multiplikativni učinci proizvodnje u šumarstvu i drvnoj industriji u Hrvatskoj su značajni. Izračunati multiplikatori pomoću metode input-output analize pokazuju da je najveći multiplikator bruto proizvodnje u odjeljku 20 nacionalne klasifikacije djelatnosti prerada drva i proizvodi od drva i iznosi 1,94, što je najveći multiplikator u odnosu na sve ostale promatrane odjeljke. Potom slijede Šumarstvo, odjeljak 02 s 1,77 i proizvodnja namještaja, odjeljak 36, s multiplikatorom 1,76. Podjednaki zaključci vrijede i kod multiplikatora bruto dodane vrijednosti. Glede zaposlenosti, izravan učinak je najznačajniji kod proizvodnje namještaja 5,4.
U cjelini gledano, tzv. drvni klaster ova tri odjeljka NKD-a u usporedbi s ostalim multiplikatorima za hrvatsko gospodarstvo imaju iznadprosječno velike vrijednosti. Međutim, njihovi učinci su rasprostranjeni izravno u okviru drvnog klastera, a manje kroz druge djelatnosti, te prevladavaju izravni učinci, dok su neizravni manje značajni. U usporedbi s drugim novim članicama EU, udio uvezenih inputa u šumarstvu i drvnoj industriji je manji. Glede raspodjele dodane vrijednosti, udio sredstava zaposlenih u Hrvatskoj je jako velik i iznosi oko 30,9% te najveći je među promatranom skupinom zemalja i najsličniji je strukturi slovenske drvne industrije. Visoku razinu troškova rada ne prati i podizanje tehnološke razine proizvodnje koje bi osiguralo rast konkurentnosti i rast udjela proizvoda veće dodane vrijednosti.

Ključne riječi: šumarstvo; drvna industrija; input-output analiza; Hrvatska

    autori:
    Lovrinčević, Željko  
    Mikulić, Davor  
 
Marko Zebec, Marilena Idžojtić, Igor Poljak  UDK 630*164
(Ulmus minor Mill. sensu latissimo) (001)
563
MORFOLOŠKA VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) NA PODRUČJU KONTINENTALNE HRVATSKE      
Sažetak
Istraživana je morfološka varijabilnost listova šest populacija nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području kontinentalne Hrvatske: Bilogora, Dilj, Donji Miholjac, Jastrebarsko, Nova Kapela i Zagreb. Morfometrijsko istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su korištene multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Utvrđena je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, usprkos pretpostavljenom negativnom utjecaju holandske bolesti brijesta na varijabilnost vrste. Koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija kretao se od 17,05 % za svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije lista do 45,24 % za svojstvo bazalne asimetrije. Za većinu svojstava pokazalo se da je 1/2-2/3 od ukupne varijance uvjetovano varijabilnošću između listova unutar stabla, dok je najmanja varijabilnost bila prisutna između populacija. Odstupanje od ovoga pravila utvrđeno je za svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije i duljinu peteljke, gdje je međupopulacijska varijabilnost bila visoka. Prema klasterskoj analizi istraživane populacije se grupiraju prema ekološkim uvjetima staništa, ali se kao osnova za grupiranje populacija etablira i negativni antropogeni utjecaj na okoliš u smislu promjene načina korištenja šumskog zemljišta i hidroregulacijskih zahvata. Međusobno najsličnije populacije bile su Bilogora, Donji Miholjac i Zagreb, odnosno Jastrebarsko i Nova Kapela. Odvajanje populacije Dilj uvjetovano je specifičnim uvjetima njena pridolaska, budući da se nalazi unutar srednjoeuropske vegetacijske zone termofilnih šuma sveze Quercion pubescentis-petraeae Br. – Bl. 1931.

Ključne riječi: Ulmus minor Mill. sensu latissimo; varijabilnost; morfologija lista; kontinentalna Hrvatska

    autori:
    ZEBEC, Marko    ŠL
    IDŽOJTIĆ, Marilena      ŠL
    Poljak, Igor  
 
Kyriaki Kitikidou, Elias Milios, Ioannis Lipiridis  UDK 630* 516 + 524.2
(Pinus sylvestris L.) (001)
573
TREE VOLUME MODEL ESTIMATES AND NEAREST NEIGHBOR ANALYSIS IN THE STANDS OF SCOTS PINE (Pinus sylvestris L.) IN THE CENTRAL PART OF RODOPE MOUNTAIN      
Summary
Scots pine (Pinus sylvestris L.) is a native species of Europe and Asia, important for its timber. The aim of this study was to develop volume estimation models for the Scots pine in the central part of the Rhodope mountains (Northeastern Greece). For each sampled tree the three nearest trees were examined, applying nearest neighbor analysis. For the Scots pine of the central part of the Rhodope mountains, regression models, which estimate the volume using breast height diameter and total height as predictor variables, were fitted. In addition, nearest neighbor analysis was applied to examine possible effects on form factor of nearest trees and their distances to sampled trees. Three site types were distinguished in the research area, A, B, C (good, medium, and poor site qualities). For the site type C it wasn’t possible to develop a volume estimation model. For the rest of the sites the selected models are: For site type Α: , R2 = 0.7653, standard error = 0.3096, for site type B: , R2 = 0.8146, standard error = 0.3379, for the total area: , R2 = 0.8377, standard error = 0.3039. There is not a clear effect of the distance of the nearest trees on the form factor of sampled trees. This study lead to the development of volume estimation models for site types A, B, and for the whole study area. Nearest neighbor analysis showed that the species and dimensions of the nearest trees had different influence in the form of trees.

Key words: Pinus sylvestris; Greece; volume model estimation; nearest neighbor analysis

    autori:
    Kitikidou, Kyriaki  
    Milios, Elias  
    Lipiridis, Ioannis  
 
Mustafa Yilmaz, Tefide Yüksel  UDK 630*232.3
(Abies cilicica Ant. Et Kotschy/Carriére) (001)
583
MORPHOLOGICAL AND PHYSIOLOGICAL SEED CHARACTERISTICS OF TAURUS FIR (Abies cilicica /Ant. et Kotschy/Carriére) IN TURKEY      
Summary
Taurus fir (Abies cilicica /Ant. et Kotschy/ Carriére) is a tree species mostly found in the Taurus mountains in Turkey. The objective of this study was to determine the morphological and physiological characteristics of the seed of the Taurus fir. The seeds were collected from five different provenances of natural distribution, including Göksun, Saimbeyli, Kozan, Anamur, and Bucak. In the laboratory, for each of the different provenances, we measured the1000-seed weight; the length, width, and thickness of the seeds; and the weights of the individual seeds. The morphological characteristics of the seeds varied according to their provenances. To determine the necessary duration of pre-chilling, we attempted to germinate the seeds from each of the five different provenances, after pre-chilling at 4 °C for 0, 2, 4, and 6 weeks. We determined that the optimum pre-chilling duration was six weeks. In order to determine the optimum germination temperature, the seeds from three provenances were subjected to a germination test at each of four different temperatures (12, 16, 20, and 24 °C) after three different pre-chilling durations (2, 4, and 6 weeks). This resulted in various germination rates and speeds. The seeds germinated best at 20 °C and 24 °C.

Key words: Abies cilicica; seed; dormancy; pre-chilling; germination

    autori:
    Yilmaz, Mustafa  
    Yüksel, Tefide  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Ivan Tekić, Borna Fuerst-Bjeliš, Anamarija Durbešić  UDK 630*233 + 187 (Pinus halepensis Mill.) 593
RASPROSTRANJENOST ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill.) I NJEGOV UTJECAJ NA VEGETACIJU I STRUKTURU PEJZAŽA ŠIREG ŠIBENSKOG PODRUČJA      
Sažetak
Primorski krš Hrvatske je već više od stotinu godina pod utjecajem intenzivnog pošumljavanja u najvećoj mjeri alepskim borom, čime su stvoreni uvjeti za njegovo širenje u prostoru. Istraživanje provedeno na širem području Šibenika uz pomoć geografskog informacijskog sustava donosi realnu sliku stanja rasprostranjenosti alepskog bora, koji se danas prirodnim putem uvelike proširio izvan prostora pošumljavanja. Posebna dinamika širenja alepskog bora, koja često podrazumijeva pojavu požara, postala je ključni čimbenik dinamike vegetacije ovog prostora, što pak dovodi do izravnih promjena u strukturi pejzaža, a alepski bor svrstava u kategoriju invazivnih vrsta. Pošumljavanje vođeno vizijom obnove autohtonih šuma hrasta crnike do danas nije polučilo značanije rezultate, ukazujući na potrebu za promjenom pristupa u pošumljavanju, kao i znatnijem ulaganju rada i kapitala.

Ključne riječi: alepski bor; Pinus halepensis; geografski informacijski sustav; GIS; Šibenik; kulturni pejzaž; vegetacijski pokrov; pošumljavanje

    autori:
    Tekić, Ivan  
    Fuerst-Bjeliš, Borna  
    Durbešić, Anamarija