+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
1-2/2015
3-4/2015
5-6/2015
7-8/2015
9-10/2015
11-12/2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

11-12/2015

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   495
NA KRAJU GODINE      
Obilježavajući 250-tu obljetnicu šumarstva u Hrvatskoj kroz mnogobrojna događanja i aktivnosti, naznačene u programu objavljenom u Zapisniku 4. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a u Šumarskome listu 11-12/2014., svoj doprinos ovoj značajnoj obljetnici nastojali smo dati i u ovoj rubrici.
U dvobroju 1-2/2015. tekstom „Lutanja u gospodarenju privatnim šumama“ ukazali smo na neke probleme u gospodarenju tim šumama, koristeći se i tekstovima iz povijesti šumarstva. Naime, mogli bismo reći da se tim problemima prilazi kao da se radi o zanemarivoj površini, a zapravo je to više od 1/5 površina šuma u Hrvatskoj, za koju također vrijedi Zakon o šumama, što se nažalost zaboravlja. Posebno smo ukazali na nekontrolirane sječe i „haračenje“ bez učinkovitog nadzora i mjera suzbijanja takvoga stanja, te bez jasnih zakonskih podloga za kažnjavanje odnosnih sudionika. Još jednom se ukazuje na potrebu udruživanja malih privatnih šumo-posjednika, čime bi se izbjeglo dosadašnje gospodarenje na razini čestice i osigurala mogućnost lakšeg gospodarenja u duhu ZOŠ-a, te mogućnost učinkovitijeg korištenja EU fondova.
U dvobroju 3-4/2015. ukazujemo na sve očitiji odmak od načela potrajnog gospodarenja i upravljanja šumom kao obnovljivim resursom i najsloženijim ekosustavom, poistovjećujući ga sve više s „tvorničkom halom“. U svrhu proiz­vodnje najveće kvalitete i kvantitete drvnih sortimenata, potrebno je maksimalno korištenje potencijala šumskog staništa, ali strogo se držeći načela potrajnog gospodarenja, jer bi njegova degradacija vodila u katastrofu. Stoga je neophodno da cijelim procesom upravljanja i terenskog rada rukovode i nadziru ga „teoretično i praktično naobraženo gospodarstveno osoblje“. Ako je proklamirani cilj gospodarenja proizvodnja najvrjednije drvne mase, onda i njeno korištenje mora biti racionalno, usmjereno ponajprije na domaći visoko finalizirani proizvod, koji uz financijski rezultat osigurava i visoku zaposlenost.
U dvobroju 5-6/2015. uz „pomoć“ teksta „Državni ispiti za samostalno vođenje šumskog gospodarstva“ iz Šumarskoga lista 1880. i 1881. godine, osvrnuli smo se na važnost stručnog upravljanja i gospodarenja šumama, zalažući se ponajprije za stručno, a ne političko kadroviranje. Ističe se, kako nije dovoljno imati samo odgovarajuću stručnu spremu, nego je potrebno postepeno stjecanje praktičnih znanja i iskustva za rukovođenje šumskog gospodarstva. Tako osposobljeni šumarski kadrovi imaju svoj limit. „Ne ima svatko sposobnosti, da ono bude, što hoće, i uz najbolju volju može se dogoditi, da komu njegove vlastite naravne sposobnosti reknu: dovde i ne dalje. Ne treba tumačenja, da uslied ovakovih pogrešaka trpi ponajprije šuma“.
U dvobroju 7-8/2015., također uz „pomoć“ teksta iz Šumarskoga lista iz 1895. godine, povlačeći paralelu s današnjicom, skrenuli smo pozornost na već tada traženu stručnu i organizacijsku sposobnost šumarskoga kadra na najodgovornijim radnim mjestima u šumarskim institucijama, ponajprije „nadšumara, protustavnika i šumara (upravitelja šumarije)“. Zaključak, kako uz postepeno stručno usavršavanje kroz praksu „poštenje je kruna vrlina čovjeka, kojemu su povjereni milijuni narodnog imetka“ i danas bi trebalo biti sastavnica etičkog profila šumarskoga stručnjaka.
Riječ Uredništva „Jesmo li iz povijesti nešto naučili“ iz dvobroja 9-10/2015., kako čujemo „uzbudila je duhove“, a mi smo samo „pušući na hladno“ uz primjer iz povijesti upozorili na ono što bi se moglo dogoditi osnivanjem većinske privatne tvrtke Hrvatsko drvo d.o.o., s udjelom od 25 % Hrvatskih šuma d.o.o. kao suosnivača. Razvidno je, da je tema bila pogođena.
Kako „nada umire posljednja“, i mi se u idućoj godini nadamo boljitku i adekvatnom vrednovanju šumarske struke na svim razinama. S tom željom svim čitateljima Šumarskoga lista želimo Čestit Božić te sretnu i uspješnu 2016. godinu.
                                Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Ivica PAPA, Tibor PENTEK, Hrvoje NEVEČEREL, Kruno LEPOGLAVEC, Andreja ĐUKA, Branimir ŠAFRAN, Stjepan RISOVIĆ  UDK 630* 383 +386 (001) 497
RAŠČLAMBA TEHNIČKIH ZNAČAJKI I SUSTAVA ODVODNJE POSTOJEĆIH ŠUMSKIH CESTA RADI UTVRĐIVANJA POTREBE NJIHOVE REKONSTRUKCIJE – STUDIJA SLUČAJA ZA G.J. „BELEVINE“ NPŠO ZALESINA      
Sažetak
U Republici Hrvatskoj su važeće tehničke značajke za šumske ceste propisane u Tehničkim uvjetima za gospodarske ceste (Šikić i dr. 1989), a za potrebe ovoga rada su osuvremenjene Novim tehničkim značajkama za šumske prometnice (Anon., 2015). Za svaku su kategoriju šumske ceste definirane određene tehničke značajke koje u fazi planiranja treba dobro proučiti i uzeti u obzir, u fazi projektiranja ih treba strogo primjenjivati, a u fazi izgradnje, uz provedbu stručnog nadzora, precizno prenijeti na teren. Neke šumske ceste u Republici Hrvatskoj ne udovoljavaju niti tehničkim značajkama najniže definirane kategorije šumskih cesta, prilaznoj šumskoj cesti. Tehničke značajke takvih šumskih cesta bi, kada je to stručno opravdano, tehnički izvedivo, ekonomski isplativo i okolišno prihvatljivo, zbog sigurnosti odvijanja prometa, smanjenja troškova održavanja i minimiziranja negativnog utjecaja na okoliš, trebalo rekonstrukcijom uskladiti s propisanim tehničkim značajkama.
Istraživanja su provedena na sastavnicama primarne šumske prometne infrastrukture g.j. „Belevine“ u sastavu nastavno-pokusnog šumskog objekta Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zalesina. Sedam makadamskih šumskih cesta, ukupne duljine 7,031 km, izgrađeno je u razdoblju od 1968. do 1988. godine. Od izgradnje pa do danas, sve se šumske ceste redovito održavaju, a radovi održavanja su prevladavajuće usmjereni na popravak oštećenja kolničke konstrukcije i objekata odvodnje. Na šumskim su cestama, u okviru izrade detaljnog registra primarne šumske prometne infrastrukture, izmjerene odabrane tehničke značajke (širina kolnika, širina bankine, uzdužni nagib nivelete i poprečni nagib kolnika). Evidentirani su elementi sustava površinske i podzemne odvodnje (odvodni jarak, propust, most, procjednica i preljevnica) te njihovo stanje, kao i položaj svih cestovnih objekata. Uspoređene su postojeće s propisanim tehničkim značajkama šumskih cesta u Republici Hrvatskoj.
Na temelju izrađene studije slučaja za primarnu šumsku prometnu infrastrukturu g.j. „Belevine“, moguće je primjenom istovrsne metodologije rada utvrditi manjkavosti, u smislu nepoštivanja minimalnih propisanih tehničkih značajki, primarne šumske prometne infrastrukture bilo koje gospodarske jedinice gorskog reljefnog područja, te dati preporuke tehnološkog postupka rekonstrukcije.

Ključne riječi: šumska cesta; tehničke značajke; sustav odvodnje; rekonstrukcija šumske ceste; gorsko reljefno područje

    autori:
    Ivica PAPA  
    PENTEK, Tibor      ŠL
    NEVEČEREL, Hrvoje    ŠL
    Kruno LEPOGLAVEC  
    Andreja ĐUKA  
    Branimir ŠAFRAN  
    RISOVIĆ, Stjepan    ŠL
 
Dalibor BALLIAN, Benjamin JUKIĆ, Besim BALIĆ, Davorin KAJBA, Georg von WÜEHLISCH  UDK 630* 181.8 (001) 521
FENOLOŠKA VARIJABILNOST OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) U MEĐUNARODNOM POKUSU PROVENIJENCIJA      
Sažetak
U članku su prikazani rezultati istraživanja fenološke varijabilnosti 22 provenijencije obične bukve u međunarodnom pokusu kod Kaknja (BiH), i to za svojstva jesenje obojenosti i zimske retencije lišća. Pokus sadrži osam provenijencija iz Bosne i Hercegovine, četiri iz Njemačke, tri iz Srbije, po dvije iz Hrvatske, Rumunjske i Švicarske, te jednu iz Mađarske. Pokus je osnovan u slučajno randomiziranom blok sustavu sa tri ponavljanja. Analizom varijance utvrđeno je postojanje statistički značajne fenološke varijabilnosti između svih provenijencija u početku, trajanju i završetku pojedinih fenofaza. Provenijencije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u pravilu su listale ranije od stranih, a kao početak vegetacije može se uzeti 10. travanj. Analizom svojstva obojenosti lišća utvrđena je prisutnost različitih grupa boja u različitim nijansama u određenom periodu. Za svojstvo zimske retencije lišća utvrđeno je da 65,92 % biljaka u pokusu nezadržava list, a da je najveći postotak za to svojstvo iskazala provenijencija Hoellerbach sa 91,05 %. Za sva istraživana fenološka svojstva utvrđena je visoka razina genetičke diferencijacije istraživanih provenijencija. Dobiveni rezultati mogu pronaći svoju primjenu u oplemenjivanju obične bukve, kao i u aktivnostima na očuvanju genetske varijabilnosti metodama in situ i ex situ.

Ključne riječi: pokus provenijencija obične bukve; fenologija; obojenost i zimska retencija lišća

    autori:
    Dalibor BALLIAN  
    Benjamin JUKIĆ  
    Besim BALIĆ  
    KAJBA, Davorin      ŠL
    Georg von WÜEHLISCH  
 
Vesna KRPINA  UDK 630*272 + 934 + 468 (001) 535
ANALYSIS OF THE RELATION BETWEEN VISITORS AND PROTECTED NATURAL AREAS IN THE ZADAR COUNTY      
Summary
The aim of the research was to gain insight in the components of the model human-ecosystem (Human ecosystem model) on the specific example of protected natural areas in the Zadar county on one side and promotion and design of tourist offer in protected areas on the other side. In the period of June 1st to December 31st in the area of the NP Paklenica, the NaP Telašćica and the NaP Vransko Jezero, which are legally protected by the Act on Nature Conservation (NN 70/05, NN 80/13) and have a high national level of conservation, the research was conducted using the method of questionnaires and analysis of visitor attitudes, demands, motivations for visit and satisfaction with the services and offer in protected areas. For all three parks the same questionnaires printed in nine languages were used, which allowed an integral analysis of all data collected as well as the comparability of data between the parks. One part of the questionnaire was also answered by the staff of the respective parks and staff of local tourist organisations in order to gain insight in the value orientations of decision makers. The comparison of the answers were analysed by χ2 tests or Fisher’s exact test. For the analysis of the main categorical variables, Correspondence Analysis (CA) was used. In this way, a basis for future continuous research was created. The results obtained have been compared to the results of research in other National and Nature Parks in Croatia (Marušić et all. 2007) and they present one of the entries to the models that enable the formulation of recommendations for management that is at the same time focused on nature conservation and visitor satisfaction.

Key words: protected natural areas; visitors; tourism; Correspondence Analysis; Zadar county

    autori:
    KRPINA, Vesna    ŠL
 
Omer KUCUK, Ertugrul BILGILI, Paulo M. FERNANDES  UDK 630* 431 (001) 553
FUEL MODELLING AND POTENTIAL FIRE BEHAVIOR IN TURKEY      
Summary
Description of fuel characteristics is an essential input to fire behavior models that can provide decision-support for fire management. Fuel models describe fuel characteristics for fire modeling systems based on Rothermel’s fire spread model. In this study, fire behavior data collected in field experiments in different fuel complexes in Turkey is used in the process of fuel model development. Nine fuel models were built for low and tall maquis, Anatolian black pine (P. nigra J.F. Arnold subsp. nigra var. caramanica (Loudon) Rehder), litter, and slash variable in age and load. BehavePlus simulations of fire rate of spread, flame length and fireline intensity for typical summer weather conditions highlight the quite different fire potential between the studied fuel types. The difficulty in dealing with fuel complexes dominated by live fuels was evident from the simulations. On the contrary, the model correctly predicted the observed temporal decrease of fire behavior in slash. This study shows the crucial importance of experimental fire data to parameterize fuel models.

Key words: Fuel modeling; experimental fires; fire behavior; fire modeling systems; Turkey

    autori:
    Omer KUCUK  
    Ertugrul BILGILI  
    Paulo M. FERNANDES  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Julije DOMAC, Stjepan RISOVIĆ, Velimir ŠEGON, Tibor PENTEK, Branimir ŠAFRAN, Ivica PAPA  UDK 630* 537 + 831 561
MOŽE LI BIOMASA POKRENUTI ENERGIJSKU TRANZICIJU U HRVATSKOJ I JUGOISTOČNOJ EUROPI?      
Sažetak
Šumska biomasa predstavlja važan izvor energije, čijem bi se korištenju u budućnosti trebalo posvetiti znatno više pozornosti. Biomasa u svojim tradicionalnim oblicima je i dalje vrlo važan izvor energije u većini zemalje Jugoistočne Europe, te će u doglednoj budućnosti i dalje biti tako. Međutim, sve se više koristi ne samo za proizvodnju toplinske energije, već za proizvodnju električne i rashladne energije, i to se smatra kao važan dio energijske tranzicije koja je obećavajući model s visokim ekonomskim i ekološkim prednostima. Korištenje energije biomase pruža znatne mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, te tako može imati znatan pozitivan utjecaj na lokalno i nacionalno gospodarstvo. U radu se opisuje trenutnu fazu energijske tranzicije u zemljama jugoistočne Europe ti ulogu šumske biomase u njegovoj provedbi. Analizirani su primjeri i događanja u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu i Srbiji. Uporaba biomase kao energenta u ruralnim područjim, potiče stvaranje dodatnih prihoda, povećava proizvodnost te omogućava otvaranje malih seoskih poduzeća. Iz makroekonomske perspektiv, uporaba biomase doprinosi svim bitnim elementima razvoja zemalja jugoistočne Europe.
Ključni pokretači, kao i prepreke na koje se može naići pri energijskoj tranziciji u jedinicama lokalne samouprave, mogu se strukturirati kao; poticaj iz potencijala, poticaj od tržišta korištenje trgovačkih i poslovnih veza, biti prvi ili lokalni ponos, zadržati novac kod kuće.
U radu je prepoznat velii broj potencijalnih skupina prepreka za korištenje šumske biomase; gospodarska ograničenja, financijska ograničenja kao ozbiljna prepreka za mnoge lokalne samouprave, društvena ograničenja, ograničenja u ljudskim resursima, ograničenja zbog transparentnosti te na kraju tehnička ograničenja.

Ključne riječi: šumska biomasa; jugoistočna Europa; socio-gospodarski aspekti; energijska tranzicija

    autori:
    Julije DOMAC  
    RISOVIĆ, Stjepan    ŠL
    Velimir ŠEGON  
    PENTEK, Tibor      ŠL
    Branimir ŠAFRAN  
    Ivica PAPA