|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 1-2/2017 3-4/2017 5-6/2017 7-8/2017 9-10/2017 11-12/2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
7-8/2017 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 337 | |
| UZ 20-tu OBLJETNICU DANA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA UZ 20-tu OBLJETNICU DANA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA Na 101. Godišnjoj skupštini Hrvatskoga šumarskoga društva, održanoj 9. svibnja 1997. god. (188 sudionika) u Zaključcima pod red. br. 15 Skupština „proglašava 20. lipnja za Dan hrvatskoga šumarstva, koji će se od 1998. godine u organizaciji HŠD-a obilježavati svake godine“. Naime, toga je datuma na 96. Redovitoj skupštini 20. lipnja 1991.g. jednoglasnom odlukom promijenjen naziv udruge iz Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Hrvatsko šumarsko društvo. Tako je od 1998.g. Dan hrvatskoga šumarstva redovito obilježavan. Uz redovita izvješća o radu i financijskom poslovanju udruge, u nastavku je uvijek slijedila aktualna stručna tema. Stručna tema ove Skupštine bila je „Hrvatsko šumarstvo danas i sutra“. Uvod u raspravu dali su tadašnji predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić i direktor „Hrvatskih šuma“ p.o. Zagreb Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šum. Kao temu za razmišljanje, navest ćemo samo dio iz tih uvoda i rasprave objedinjenih u 15 zaključaka. Prof. Matić ponajprije naglašava kako je HŠD najmjerodavnija stručna organizacija koja mora raspravljati o stanju u hrvatskome šumarstvu, posebno onda kada su svakim danom problemi sve brojniji i uočljiviji. No, nitko ne očekuje njihovo rješenje preko noći. Najvažniji problemi su: zapošljavanje diplomiranih inženjera i općenito smanjenje broja zaposlenih u šumarstvu; nepotrebno izdvajanje velikih površina šuma u nacionalne parkove i parkove prirode i davanje na upravljanje raznoraznim upravnim odborima gdje gotovo i nema šumara; podređeni odnos prema struci gdje Hrvatske ceste, vodoprivreda i elektroprivreda, protivno Zakonu o šumama, ulaze u šume bez naknade; drvni sortimenti se raspoređuju po komisijama, uz niske cijene a svi se zaklinjemo u slobodno tržište; u šumu nam ulaze needucirani i slabo opremljeni poduzetnici s nekvalificiranom radnom snagom; poseban trud treba ulagati u afirmaciju struke utemeljene ponajprije na profesionalnoj etici; trebamo se riješiti onih „zalutalih“ u šumarsku struku, kojima je cilj samo laka zarada. Direktor Serdarušić nakon uvoda daje desetak prijedloga za zaključke; uputiti zahtjev Hrvatskoj radioteleviziji za termin redovitog priloga o hrvatskom šumarstvu; da predstavnici HŠD-a, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i Hrvatskih šuma p.o. izrade suvremeni Zakon o šumama i Dugoročni program šumarstva i upute ga Ministarstvu uz zahtjev za ukidanje tzv. „liste finalista“, reprogramiranja dugova, dodjela dionica, odgoda plaćanja itd.; usklađivanje odnosa šumarstva i drugih djelatnosti; da se osigura više financijskih sredstava za gospodarenje privatnim šumama i sanaciju ratnih šteta, te da na prostornom uređenju i djelatnostima zaštite prirode, neizostavno sudjeluju i šumarski stručnjaci. Tomislav Starčević naglašava kako je vrijeme da se analizira da li smo i koliko, dosljedno provodili temeljne koncepcijske pretpostavke za razvoj hrvatskoga šumarstva, gdje u provedbi tih opredjeljenja još nema jasne šumarske politike; Šumariji kao temeljnoj organizacijskoj jedinici ne daje se dovoljno važnosti i ovlaštenja, iz čega proizlazi gubitak motiva; kod uzgojnih radova vidljivo opada kvaliteta; doradom planova gospodarenja povećava se sortimentna struktura planova sječa, pa nemamo definirane planske veličine; naposljetku ovu Skupštinu smatra poticajnom za temeljiti razvoj šumarstva. Prof. Joso Vukelić smatra da Vlada RH nema koncepciju razvoja šumarstva i javnog poduzeća, ne uvažava stručna mišljenja, postavlja nekompetentan Upravni odbor; resorno Ministarstvo je neadekvatno organizirano i šumarstvo i lovstvo bi trebalo izdvojiti u posebnu Državnu upravu, kao što su to vode. Posebno ističe nezadovoljstvo društveno-moralnim položajem šumarske struke. Prvi resorni ministar Ivan Tarnaj ističe kako nijedna organizacija nije konačna, pa tako ni šumarska; ova dosadašnja, obrazlažući je detaljno, smatra da je bila dobra, jer trebalo je u teškim uvjetima preživjeti, no nakon 7 godina možda je vrijeme za novu. Prof. Branimir Prpić iskazuje nezadovoljstvo podređenošću šumarstva u Strategiji prostornog uređenja RH i smanjenjem opsega šumarskih djelatnosti, posebice u prostornom planiranju i zaštiti prirode i okoliša, gdje šumarske poslove preuzimaju nestručni kadrovi. Prošlo je 20 godina pa imajući pred sobom ovaj skraćeni prikaz navedene stručne teme (detaljno u Šumarskom listu br. 5-6/1997., str. 323-332), pokušajmo odgovoriti barem na dva pitanja: što se to do danas promijenilo i da li je „svatko od nas korigiranjem svoga rada dao najbolji doprinos poboljšanju stanja u šumarstvu“, što je tada sugerirao prof. Matić u uvodnom izlaganju? <br>Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ante ŠILJEG, Ivan MARIĆ, Mladen JURIŠIĆ, Ivan PLAŠČAK | UDK 630* 165 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.7-8.1 |
339 |
| MODEL VIDLJIVOSTI KAO STRATEGIJA ZA PREVENCIJU ŠUMSKIH POŽARA – PRIMJER ZADARSKE ŽUPANIJE |
|
|
| Sažetak Odabir motrilačkih lokacija protupožarnog sustava najčešće uključuje izvođenje analiza vidljivosti. Primjena analitičkih mogućnosti GIS-a, informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) te prostorno-orijentiranih podataka pruža osnovu nastanka i djelovanja protupožarnih video sustava. U radu je na temelju indikatora vidljivog zemljišnog pokrova i udjela vidljivog područja u odnosu na ukupnu kopnenu površinu županije, vrednovano šest predloženih lokacija za postavljanje nadzornih kamera unutar Zadarske županije. Vrednovanje je izvršeno analizom preklapanja binarnog modela vidljivosti, tipa zemljišnog pokrova i sloja naselja. Analiza pogodnosti lokacija odrađena je u sklopu projekta „HOLISTIC“ IPA programa jadranske prekogranične suradnje 2007.-2013. Rezultati analize ukazuju na to da dvije od šest predloženih lokacija nisu pogodne za postavljanje nadzornih kamera. Na primjeru dvije potencijalne lokacije nadzornih kamera analiziran je utjecaj pogreške DMR-a na model vidljivosti. Prvi put je na specifičnom primjeru u RH kvantificirana razlika između vjerojatnog algoritma i standardne binarne metode određivanja vidljivosti. Iz rezultata se može zaključiti da pouzdanost modela vidljivosti, odnosno razlika između testiranih algoritama, ovisi o geomorfometrijskim obilježjima terena na kojem se analiza odvija. Ključne riječi: analiza vidljivosti; vjerojatna i binarna vidljivost; digitalni model reljefa |
autori: Ante ŠILJEG Ivan MARIĆ Mladen JURIŠIĆ Ivan PLAŠČAK | |
| Dalibor BALLIAN, Ute TRÖBER | UDK 630* 165 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.7-8.2 |
351 |
| GENETSKA KARAKTERIZACIJA EUROPSKE CRNE TOPOLE (Populus nigra L.) U BOSNI I HERCEGOVINI |
|
|
| Sažetak Europska crna topola (Populus nigra L.) u Europi predstavlja jednu od ekološki najznačajnijih vrsta šumskog drveća ritskih šuma, a u nekim zemljama ona je i od gospodarskog značenja. U Bosni i Hercegovini, uz europsku crnu topolu raste i dlakava crna topola (Populus nigra subsp.caudina). Ovoj vrsti nije se u prošlosti poklanjao značajan interes, dok se danas intenzivno radi na njezinom očuvanju i revitalizaciji prirodnih sastojina, iako ima zemalja gdje je i dalje marginalizirana. U Bosni i Hercegovini postoji dobar potencijal za osnivanje topolovih šuma, a prema posljednjoj inventuri raspolaže se s površinom od oko 40 000 ha gdje mogu rasti topole, u malim čistim sastojinama ili većinom u mješovitim sastojinama s vrbom i drugim hidrofilnim vrstama drveća. Za molekularnu analizu koristili smo deset mikrosatelitskih početnica, odnosno analizirali smo deset genskih lokusa, s ukupno 422 alela u svim istraživanim populacijama, a sadržavali su 17 specifičnih alela. Broj alela po genskim lokusima za istraživane populacije kretao se od 1 do 17. Stvarna i teorijska heterozigotnost bila je najniža u populaciji Neretva, dok je najveća vrijednost bila u populaciji gornjeg toka Bosne. Fiksacijski indeks u svim populacijama bio je pozitivan i blizu nule, što ukazuje na dobru stabilnost istraživanih populacija, osim kod populacije Neretva, gdje su više vrijednosti upućivale na prisutnost inbridinga. Najveću genetsku diferencijaciju uz odsutnost protoka gena također pokazuje populacija Neretve, za razliku od ostalih istraživanih populacija. Dobiveni rezultati omogućuju preporuku potrebnih mjera za očuvanje genetskih izvora, te obnovu i uporabu klonskog šumskog reprodukcijskog materijala crnih topola u Bosni i Hercegovini. Ključne riječi: Europska crna topola; Populus nigra subsp.caudina; genetska varijabilnost; Bosna i Hercegovina |
autori: Dalibor BALLIAN Ute TRÖBER | |
| Ebru BILICI,Mehmet EKER,Mesut HASDEMIR, Abdullah E. AKAY | UDK 630* 433 + 379 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.7-8.3 |
363 |
| ASSESSMENT OF POST-FIRE SALVAGE LOGGING OPERATIONS IN MEDITERRANEAN REGION OF TURKEY |
|
|
| Summary Various problems such as massive volume loss, erosion, degradation of water resources, and air pollution emerge after forest fire incidents. Thus, necessary forest operations should be quickly planned and implemented after forest fires so that afforestation activities can take place immediately to maintain forest vegetation in burned areas. The aim of this study was developing a Post-fire Action Planning (PFAP) model to minimize the time spent on salvage logging activities. PFAP model will assist decision makers for removing salvage timber in a timely manner after large scale forest fires, while considering economic and environmental constraints, and dealing with available employment conditions in local forest industry. The capabilities of this model were examined by standardizing the operational planning and developing a fast decision-making process. The model was implemented in Taşağıl Forest Enterprise Chiefs (FEC) of Antalya Forest Regional Directorate where the forests are sensitivity to fire at the first degree level and the second largest forest fire in the history of Turkish Forestry occurred in this area in 2008. The findings of PFAP model were compared with the data of actual salvage logging operation obtained from the FEC. The results indicated that using operational planning based PFAP model is capable of reducing total time spent on salvage logging operation by about 60%. Based on the forestry compartments of the study area, estimated durations of salvage logging operations were 15 to 75 days less than that of actual operations taken place in the field. Therefore, it is highly anticipated that using operational planning based PFAP model has great potential to provide economically and environmentally sound forest operations after forest fires. Key words: Forest fire; Salvage logging; Forest transportation; Operational Planning; Modelling |
autori: Ebru BILICI Mehmet EKER Mesut HASDEMIR Abdullah E. AKAY | |
| Erhan ÇALIŞKAN, Uzay KARAHALIL | UDK 630* 614 + 360 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.7-8.4 |
375 |
| HARVEST SCHEDULING AND OPERATIONAL PLANNING FOR MOUNTAINOUS AREAS: A CASE STUDY FOR IKISU PLANNING UNIT |
|
|
| Abstract Harvest scheduling has emerged as time consuming and difficult activity especially when includes operation plans in the absence of decision support systems. In this study, the level of allowable cut and timber extraction system for every stand was determined for spruce management unit of a mountainous İkisu planning unit in Turkey using linear programming model designed for 50 year planning horizon. First, different considerations such as maximization of timber cut with non-exceeding more than a certain distance between the centroids of compartments and the nearest forest roads were taken into account in determining the level of harvest. Approximately 68,728 m3 annual allowable cut was determined for the first period of planning horizon. Then, six different timber extraction systems were incorporated during the designation of timber extraction method for the first 10 year period of the planning horizon. These are man power, animal power, skidder, small size cable crane, medium size cable crane and sledge yarder. Different factors such as transport direction, slope, distance to forest road, efficiency or cost were also taken into account in decision making. Various planning strategies were developed, including maximization of profit, minimization of timber loss, under time restrictions and solved with LINDO software. One of the strategies was selected based on the availability of the machineries, legal arrangements, staff and economic conditions of the forest enterprise. According to the selected strategy (STR2), with the maximal total profit from timber production including time constraints less than 2,000 hours for cable cranes and sledge yarders, 6,365,205 € would be earned, 19,055 hours would be spent, and 1,697.8 m3 timber would be lost, while 91.77 damage would occur. As a result this determination could bring us benefits especially in environmental awareness, time, labor and money when compared to the classical approaches. Key words: forest management; harvest scheduling; operational planning; timber extraction systems; İkisu planning unit; Blacksea region |
autori: Erhan ÇALIŞKAN Uzay KARAHALIL | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Osman MUJEZINOVIĆ, Mevaida MEŠAN, Mirza DAUTBAŠIĆ, Kenan ZAHIROVIĆ | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.141.7-8.5 |
387 |
| MONITORING POPULACIJE ZLATOKRAJA (Euproctis chrysorrhoea L.) NA PODRUČJU SREDIŠNJE BOSNE |
|
|
| Sažetak Za potrebe ovog rada utvrđena je štetnost zlatokraja (E. chrysorrhoea L.) na području ŠPD-a “Srednjobosanske” šume, odnosno na području Šumarija Novi Travnik, Travnik i Kreševo. Proveden je monitoring populacije zlatokraja primjenom represivnih mjera koje su obuhvatile primjenu klopki i feromona. Za potrebe ovog istraživanja korištene su klopke WitaTrap Delta PQ i feromoni Chrysowit. Monitoring populacije zlatokraja je analiziran tijekom 2014. i 2015. godine sa po dva mjerenja. Za Šumariju Novi Travnik utvrđeno je da je broj ulovljenih jedinki zlatokraja u 2015. godini znatno manji u odnosu na 2014 godinu. Za Šumariju Travnik i Kreševo je broj ulovljenih jedinki zlatokraja u 2015 godini znatno veći u odnosu na 2014 godinu. Prosječan broj ulovljenih jedinki na lokalitetima istraživanja kretao se od 1,68 do 22,39 jedinki. Ključne riječi: srednja Bosna; hrast; Lymantriidae; WitaTrap Delta PQ; Chrysowit. |
autori: Osman MUJEZINOVIĆ Mevaida MEŠAN Mirza DAUTBAŠIĆ Kenan ZAHIROVIĆ | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Matija LANDEKIĆ, Ivan MARTINIĆ, Matija BAKARIĆ, Rosa M. RICART, Mario ŠPORČIĆ | UDK 630* 969 https://doi.org/10.31298/sl.141.7-8.6 |
395 |
| STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA U SEKTORU ŠUMARSTVA – STANJE U HRVATSKOJ I TRENDOVI U EUROPI |
|
|
| Sažetak U radu se razmatraju ključna pitanja osposobljavanja radnika za siguran rad u operativnom šumarstvu kao temeljnom uvjetu kvalitete i ekonomičnosti rada u šumarskoj proizvodnji. U osvrtu na stanje osposobljavanja u razvijenim europskih zemljama navode se obveze poslodavaca vezano za odgovarajuće osposobljavanje rukovatelja strojeva, uređaja i alata pri izvođenju šumskih radova. Pritom se prikazuju pristupi i trendovi u osposobljavanju u posljednjem desetljeću te modeli i postignuti dosezi s posebnim naglaskom na do sada razvijene sustave certificiranja osposobljavanja u Europi i ključne elemente takvih sustava. Kao primjer uspješnih rješenja prikazuju se modeli osposobljavanja putem šumarskih trening centara, gdje se obukom stečena znanja i vještine potvrđuju obveznom provjerom i izdavanjem certifikata. Stanje stručnog osposobljavanja šumskih radnika u Hrvatskoj razmatra se u kontekstu moguće primjene pojedinih europskih sustava certificiranja šumskog rada u Hrvatskoj. S obzirom na potrebe, postojeće stanje osposobljavanja i profil ključnih aktera šumarskog sektora Hrvatske, kao najizglednijom za skoru primjenu u Hrvatskoj, ocjenjuje se provedba europskog standarda za rukovatelja motornom pilom. Zaključno se daje pregled zakonodavnih i organizacijskih zahtjeva za primjenu do sada razvijenih europskih modela u izgradnji sustava certifikacije osposobljavanja šumskih radnika u Hrvatskoj. Ključne riječi: šumarstvo; šumski radnik; stručno osposobljavanje; obuka; certifikacija |
autori: Matija LANDEKIĆ MARTINIĆ, Ivan  ŠL BAKARIĆ, Matija ŠL Rosa M. RICART ŠPORČIĆ, Mario ŠL | |