+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
1-2/2017
3-4/2017
5-6/2017
7-8/2017
9-10/2017
11-12/2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
+ 2023
+ 2024
new


HR  EN   

11-12/2017

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   545
ŠUMARSKA STRUKA I ODNOS S JAVNOŠĆU      
RIJEČ UREDNIŠTVA
Prema Wikipediji, odnos s javnošću ima za cilj: „njegovanje odnosa s dionicima koji čine okruženje organizacije radi pridobivanja potpore njenim ciljevima te izgradnje povjerenja i ugleda“. Američka strukovna udruga odnosa s javnošću, odnos s javnošću definira kao „proces strateške komunikacije koji gradi uzajamne odnose između organizacija i njenih javnosti“ (vlasti, građana, medija, tržišta . . . . . ).
Nakon pojašnjenja termina iz naslova, nameće se pitanje, da li je šumarska struka dovoljno učinila za „pridobivanje potpore njenim ciljevima/zadaćama te izgradnje povjerenja i ugleda“? Prema sadašnjem stanju i percepciji šumarstva u očima prethodno navedenih „njenih javnosti“, očito nije. Uvijek je moguće bolje, i od toga nije potrebno bježati, no sve nas više činjenica upućuje na ignoriranje šumarske struke. O razlozima možemo raspravljati, ali po našem mišljenju jedan od glavnih razloga je upravo navedeno pomanjkanje „strateške komunikacije“. Za nju su ponajprije potrebni meritorni partneri na razini javnosti, koje Hrvatsko šumarsko društvo unatoč neprekidnom nastojanju, posebice zadnjih godina, nije imalo. Nije teško strateški komunicirati, jer imamo argumente koji mogu mijenjati tretman javnosti, samo ih treba češće, ne bježeći od ponavljanja, na pravim mjestima prezentirati, naravno onima koji žele slušati. Te argumente često smo u rubrikama Šumarskog lista, a posebice u ovoj rubrici isticali.
Ponajprije zagovaramo načelo tržišnog gospodarenja šumama kod prodaje šumskih proizvoda, što znači nadmetanje za kupnju drvne sirovine, a ne dobava po ugovorima/raspodjeli s cijenama puno nižima od onih, ne samo u EU, nego i u bližem okruženju. Upozoravali smo da tako niske cijene, posebice najvrjednijih drvnih sortimenata omogućuju rasipanje nacionalnog bogatstva i dobru zaradu već u primarnoj obradi drva, čime se ne potiče proizvodnja visoko finaliziranih proizvoda, koji osim uz ekonomično korištenje sirovine, osiguravaju veliku zaposlenost i to stručnih radnika i inženjera. Pravim finalistima tržišne cijene sirovine nikada nisu predstavljale problem. Čitajući u novinama – tekst objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, u kojemu se hvali preradu drva kao važnu sastavnicu BDP-a i izvoza koji raste, osim namještaja, upitajmo se zašto ne raste samo izvoz namještaja. Odgovor je vrlo jednostavan – mi smo izvoznici drvne sirovine uglavnom najniže obrade, a time i radnih mjesta  u korist inozemnih kupaca. Još kada tome dodamo da smo im uz tu sirovinu osigurali FSC certifikat, kompletirali smo svoje rasipništvo.
Kada smo govorili o općekorisnim funkcijama šume (OKFŠ) i naknadi za njih, upozoravali smo da se ovdje radi o najvrjednijim resursima koje imamo: tlu, šumi, vodi i zraku, posebice važnim sastavnicama klime. Prisjetimo se samo nekih podataka, primjerice da iz naših šuma uz prosječne oborine od 1200 mm godišnje, istječe oko 13 milijardi tona pitke vode, strateškog resursa 21. stoljeća, ili pak da naše šume vežu više od 5 mil. tona ugljika. Računa se da drvo kao energent za grijanje obiteljske kuće s 20 000 kWh godišnje, kod izgaranja ispušta 100 kg, plin 4 600, a loživo ulje 5 600 kg CO2, a da je zaposlenost kod korištenja drva kao energenta za istu količinu energije 1 : 9 u korist drva. Danas se u svijetu govori ne samo o smanjenju tzv. ugljične ekonomije, nego je sve više zagovornika bezugljične ekonomije. Kada se pak radi o naknadi za OKFŠ, ona se u Zakonu o šumama neprestano smanjuje, pa i u prijedlogu novog Zakona, čime pogodujemo najviše krupnom kapitalu koji taj zajednički trošak naziva „parafiskalnim nametom“, a u sklopu društveno odgovornog poslovanja dio prihoda trebali bi vratiti zajednici i okolišu, što se preko naknade OKFŠ-a i čini. U prijedlogu Zakona u nastavku smanjenja naknade, od osnovice za plaćanje izuzelo bi se sve do 1 mil. kn. prihoda godišnje. Razmišljamo li o tome da savjesni gospodarstvenici, shvaćajući potrebu ovog izdvajanja za opću korist društva, smatraju ovu naknadu svojom obvezom a ne nametom.
Prema informacijama iz medijskih razgovora s odgovornima, primjenjivat će se nova Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, koja promiče strože kriterije za njihovo usporavanje. Predviđaju se ulaganja od oko 70 mil. eura godišnje – kažu opravdano, jer se štete procjenjuju na preko 80 mil. eura godišnje. Da li će se mijenjati i odnos prema šumarskoj struci i šumama koje bitno utječu na klimatske promjene, vidjet ćemo. Nadajući se boljem tretmanu šumarske struke i općenito inženjerskih struka, koje jedine stvaraju dodanu vrijednost, našim čitateljima želimo Čestit Božić i uspješnu 2018. godinu.
<br>Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Snježana MALIĆ-LIMARI, Sanja TIŠMA, Anamarija PISAROVIĆ, Sven D. JELASKA  UDK 630* 272 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.1
547
SPATIAL ANALYSES OF LANDCOVER AND RELIEF DIVERSITY OF THE MEDVEDNICA NATURE PARK – POSSIBLE IMPLICATIONS FOR OPTIMISING VISITOR PRESSURE      
Summary
The Nature Park Medvednica, which is V protection category, according to the IUCN categorization implies recreation beside landscape preservation management in terms of natural protection, tourism and recreation, as well as scientific research, biodiversity preservation, education and sustainable exploitation of natural resources. The forests represent basic value of this area and condition its purpose and management. It has been determined that habitat diversity indices vary dependently on data spatial resolution. The habitat map M 1:25,000 showed to be the most appropriate (compared to 1:50,000 and 1:100,000 scales) for the analyses of the Park’s management and for certain areas the data of higher spatial resolution would be desirable. Data on plant diversity, and previously calculated landforms diversity per MTB 1/64 grid units were used as well. When identifying the tourist and visiting areas of the Park it is necessary to include biodiversity value of the area in order to sustainably manage among nature and cultural protection and tourist exploitation. The GIS usage in nature protection management is justifiable and very efficient, enabling the generation and collection of multidisciplinary data as well as spatial model projection obtained using these data, helping in prompt decision making, saving time and resources.

Key words: landforms; GIS; habitat map; vegetation map; diversity index

    autori:
    Snježana MALIĆ-LIMARI  
    Sanja TIŠMA  
    Anamarija PISAROVIĆ  
    Sven D. JELASKA  
 
Mahmut REIS, Ilknur ALTUN ALADAG, Nursen BOLAT, Hurem DUTAL  UDK 630* 116 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.3
563
USING GEOWEPP MODEL TO DETERMINE SEDIMENT YIELD AND RUNOFF IN THE KEKLIK WATERSHED IN KAHRAMANMARAS, TURKEY      
Summary
GeoWEPP is a geo-spatial interface of the WEPP (The Water Erosion Prediction Project) model that predicts sediment yield and runoff using digital georeferenced information integrated with GIS tools. Besides, the model has ability to determine where the sediment yield and runoff occurs and locates possible deposition places. In this study, GeoWEPP model was used to estimate sediment yield and runoff from Keklik watershed, which is located 12 km from Kahramanmaras in the eastern Mediterranean region. The digital maps of the input files required for GeoWEPP model were generated using GIS tools. The estimated average annual sediment discharge and delivery of watershed were 34533.5 tones and 44.2 tones/ha, respectively. This study indicated that GeoWEPP model can provide decision makers with quick estimation of sediment yield from large watersheds with high accuracy. 

Key words: Sediment Yield; Runoff; WEPP; GeoWEPP; GIS

    autori:
    Mahmut REIS  
    Ilknur ALTUN ALADAG  
    Nursen BOLAT  
    Hurem DUTAL  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Zdravko DOLENEC  UDK 630* 148.2 + 111.8
https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.4
571
SVE RANIJI POVRATAK KUKAVICE (Cuculus canorus L.) SA ZIMOVANJA U ŠUME SJEVEROZAPADNE HRVATSKE      
Sažetak
Srednja temperatura zraka našeg planeta u stalnom je porastu, a to globalno zagrijavanje povezuje se s brojnim i različitim pojavama u cijelom svijetu te ima snažan utjecaj na ekosustave. Odgovori na klimatske promjene variraju između vrsta i unutar vrsta te različitih područja. Mnoge ptice umjerenog područja počele su se vraćati ranije s mjesta zimovanja, a taj raniji povratak ptica povezuje se sa proljetnim zatopljenjem. Cilj ovoga rada je opisati promjene proljetnog povratka kukavice (Cuculus canorus) za razdoblje od 1989. do 2016. godine. Također, cilj je utvrditi odnos između datuma povratka i srednje proljetne temperature u istraživanom razdoblju. Kukavica je obligatni nametnik koji u Europi parazitira na gnijezdima 125 vrsta iz reda vrapčarki (Passeriformes) i uobičajena je vrsta istraživanog područja. U istraživanju je korištena srednja temperatura travnja (proljetna temperatura), budući da se tada kukavice uobičajeno vraćaju sa zimovanja. Kod većine ptica bilježi se prvo promatranje, međutim kod kukavice je učinkovitije bilježiti, odnosno evidentirati vrijeme (datum) prvog glasanja. Datum prvog opažanja najčešći je pristup u istraživanju odnosa klimatskih promjena i migracije ptica. Rezultati ovog istraživanja sugeriraju da su klimatske promjene uzrokom ranijeg povratka kukavice sa zimovanja na područje gniježđenja. Povratak kukavice je raniji 2016. godine za sedam dana u odnosu na 1989. godinu. Korelacija između datuma povratka i prosječne proljetne (travanjske) temperature zraka također je statistički značajna. Proljetna je temperatura zraka porasla značajno od 1989. do 2016. godine. Rezultati upućuju na zaključak da srednja proljetna temperatura zraka utječe na datum povratka kukavice. Za kukavicu kao obligatnog nametnika gnijezda važno je da klimatske promjene ne uzrokuju znatne razlike u datumu njenog gniježđenja i gniježđenja njenih domaćina.

Ključne riječi: kukavica; Cuculus canorus; proljetna temperatura zraka; proljetna selidba; šume

    autori:
    Zdravko DOLENEC  
 
Dejan KULIJER, Mirza DAUTBAŠIĆ, Boris HRAŠOVEC, Adi VESNIĆ, Šemso ŠARIĆ, Osman MUJEZINOVIĆ  UDK 630* 453
https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.5
577
Leptoglossus occidentalis HEIDEMANN, 1910 (Heteroptera: Coreidae) IN BOSNIA AND HERZEGOVINA – CURRENT DISTRIBUTION AND THE EARLIEST DOCUMENTED RECORDS      
Summary
Leptoglossus occidentalis Heidemann, 1910 is an invasive bug species native to the western part of North America and one of 16 alien Heteroptera species in Europe. After it was first found in Italy in 1999, the species spread fast across the continent, including the Balkan Peninsula. Our study confirms the species presence in Bosnia and Herzegovina and gives data on its distribution, including the earliest records for the country. Up untill now the species is found at nine different locations in the period from 2008 to 2016. The record from early spring 2008 suggests that the species was already present in Bosnia and Herzegovina in 2007 or even earlier. Most records pertain to overwintering adults. For the first time the species is reported from Bosnian pine (Pinus heldreichii H. Christ). The species is also reported from Klek village in Dubrovnik region, south Croatia.

Key words: alien species; Balkan Peninsula; conifers; Hemiptera; insect; invasive species; Pinus heldreichii; true bugs; western conifer seed bug

    autori:
    Dejan KULIJER  
    Mirza DAUTBAŠIĆ  
    HRAŠOVEC, Boris      ŠL
    Adi VESNIĆ  
    Šemso ŠARIĆ  
    Osman MUJEZINOVIĆ  
 
Erhan ÇALIŞKAN  UDK 630* 383
https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.6
583
PLANNING OF ENVIRONMENTALLY SOUND FOREST ROAD ROUTE USING GIS & S-MCDM      
Summary
Forest roads are basic precondition for the sustainable management of forest resources. These roads entail a complex engineering effort because they can cause substantial environmental damage to forests and include a high-cost construction. Therefore, the design of forest road routes should have taken into account in terms of environmental impacts. In order to do this, the Geographical Information System (GIS) with Spatial Multi Criteria Decision Making (S-MCDM) techniques is a useful tool for creating a model. One such S-MCDM is the Spatial-integrated Technique for Order Preference by Similarity to Ideal Solution (S-TOPSIS). In this study, S-TOPSIS was applied to integrate environmental impacts into the design of a forest road route. Using the current forest road route (CFOR) and the GIS-based S-TOPSIS method, an environmentally sound forest road route (ESFOR) was determined according to environmental criteria. Five environmental criteria (avalanche, river, soil, geology and slope) were used for analysis to compare with. The results obtained from the analyses, are compared to the current forest road route. The CFOR 15.385 km in length, while the ESFOR found by S-TOPSIS was 14.385 km. If the differences in length between two roads multiplied by the width of the road (1km X 5m), the result would be 0.5 ha. The results showed that this methodology can provide environmentally sound road network also help to design quickly and less costly. These results suggest that spatial multi criteria decision making method can be more accurate in terms of environmentally sensitive forest road designing in mountainous area.

Key words: Geographical Information System; Multi Criteria Decision Making; S-Topsis; forest road; environmentally sound

    autori:
    Erhan ÇALIŞKAN  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Tomislav PORŠINSKY, Andreja ĐUKA, Ivica PAPA, Zoran BUMBER, David JANEŠ, Željko TOMAŠIĆ, Tibor PENTEK  UDK 630* 686 + 383
https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.7
593
KRITERIJI ODREĐIVANJA GUSTOĆE PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE – PRIMJERI NAJČEŠĆIH SLUČAJEVA      
Sažetak
Pri svakom je planiranju, pa tako i pri planiranju mreže šumskih prometnica, vrlo važno poznavati postojeće stanje, odnosno imati detaljan i točan uvid u postojeću mrežu šumskih prometnica područja zahvata otvaranja šuma, što omogućuje registar šumske prometne infrastrukture. Želi li se valjano procijeniti kvantiteta postojeće šumske prometne infrastrukture (gustoća šumskih prometnica), potrebno je jasno i nedvosmisleno definirati kriterije određivanja gustoće postojeće šumske prometne infrastrukture.
U hrvatskome šumarstvu, trenutno važeće kriterije za određivanja gustoće primarne šumske prometne infrastrukture definiraju »Tehnički uvjeti za gospodarske ceste« (Šikić i dr. 1989), koji su u sažetom obliku uključeni u Pravilnike o uređivanju šuma (NN 111/06, NN 141/08) te (NN 79/15). Spomenuti su kriteriji nedovoljno precizni i nejasni te šumarskim stručnjacima prepuštaju donošenje niza subjektivnih odluka.
Kako bi se izbjegla/smanjila svaka subjektivnost, dobili objektivni podaci te omogućila usporedivost izračunate gustoće primarne šumske prometne infrastrukture različitih gospodarskih jedinica, prišlo se izradi potpuno novih kriterija koji će poslužiti za precizno, objektivno i transparentno određivanje gustoće primarne šumske prometne infrastrukture. Kriteriji su razvijeni i detaljno opisani u okviru Obrasca za izradu Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture, koji je sastavni dio Pravilnika o provedbi mjere M04 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 106/15, 65/17).
U radu su na ortosnimkama prikazani te združeni sa fotografijom (slikovni dio registra primarne šumske prometne infrastrukture iz studije slučaja) najčešći/karakteristični primjeri primjene kriterija pri određivanju gustoće primarne šumske prometne infrastrukture.

Ključne riječi: gustoća primarne šumske prometne infrastrukture; osnovni/eleminacijski kriteriji; posebni/prostorni kriteriji

    autori:
    PORŠINSKY, Tomislav      ŠL
    Andreja ĐUKA  
    Ivica PAPA  
    BUMBER, Zoran    ŠL
    David JANEŠ  
    TOMAŠIĆ, Željko    ŠL
    PENTEK, Tibor      ŠL