+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
1-2/2019
3-4/2019
5-6/2019
7-8/2019
9-10/2019
11-12/2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

1-2/2019

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   5
Da li je kriva struka ili sustav?      
RIJEČ UREDNIŠTVA
Hrvatski sabor prošle je godine donio novi Zakon o šumama (NN 68/2018.), koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018. O tome smo pisali u ovoj rubrici u ŠL br. 7-8/2018., gdje smo izrazili svoje mišljenje pa i opetovali svoje prigovore, koji pri njegovom donošenju uglavnom nisu usvojeni. Slušajući i čitajući ovih dana u medijima, ponajprije negativna mišljenja o šumarstvu i šumarskoj struci, nesporno se nameće pitanje iz naslova. Naš posao nije donositi sud o tome je li poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o. transparentno ili netransparentno. Za to će se pobrinuti nadležne institucije. No, kratko ćemo se osvrnuti samo na neke članke odnosnog Zakona o šumama pa i Pravilnika po kojima je propisano kako gospodariti šumama.
Tako npr. članak 2. (3) Zakona o šumama kaže da Vlada RH upravlja šumama i šumskim zemljištem, između ostaloga „načelom učinkovitosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava ispunjavanje trenutne i buduće odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, kao javnog interesa, uvažavajući socioekonomsku važnost šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske“……… „pri čemu te aktivnosti moraju biti u skladu s javnim interesima ………..a sve zajedno temeljeno na načelu održivoga gospodarenja prirodnim resursom.“ Načelo održivog gospodarenja prema čl. 3. (3) ostvaruje se uz „učinkovito korištenje resursa, pri čemu se optimizira doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora ruralnom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta.“
Pitamo se, da li i koliko poštujemo propise i zadana načela? Namjera nam je da naznačimo poneki problem, a na čitateljima je da utječu na njegovo rješenje. Primjerice, da li učinkovito koristimo sve resurse šume? Ako je riječ o biomasi kao energentu, možemo reći da je za privatne džepove bilo učinkovito (hvale vrijedni su otkazi ugovora od strane Hrvatskih šuma d.o.o.), no, da li je za društveno optimalno i što je tu pravi cilj gospodarenja sukladan načelu održivosti. Pitanje je da li će biti ikakvih sankcija za one koji nisu jeftini energent koristili optimalno (za električnu struju i grijanje) i nisu poštivali ugovore, pa i za one koji su potpisivali te ugovore? Ako je pak riječ o drvnim sortimentima kao sirovini koju treba oplemeniti dodatnom vrijednošću, unatoč ovih dana i javnom priznanju nekih drvo-prerađivača da se drvni sortimenti raspodjeljuju ispod cijena na tržištu, i dalje se inzistira na netržišnom gospodarenju. Kažu da je ponuda (koja je ograničena godišnjim prirastom drvne mase) i do tri puta manja od potražnje (što po ekonomskoj logici vodi povećanju cijena), a isto tako da je jeftino dobivena drvna sirovina uglavnom „oplemenjena za izvoz“ tek primarnom preradom. Ako drvo kao sirovina sudjeluje u proizvodnji namještaja s prosječno 17 % vrijednosti, onda nije teško zaključiti da izvozom „tako minimalno oplemenjene“ sirovine izvozimo radna mjesta, kako u drvnoj, tako i u pratećim industrijama (ljepilo, boje i lakovi i sl.). Zašto svi drvoprerađivači hoće svoje pilane, a gdje je burza piljene građe koja bi opskrbljivala finaliste? Kao uzgajivači i uređivači pitamo se čemu svi uzgajivački i uređivački radovi, pa i troškovi (čišćenja, njege, prorede, formiranje sastojina, zaštita i dr., pogodujući stablima nositeljima proizvodnje, klasirajući ih potom po kvaliteti u drvne sortimente, sukladno Pravilniku o uređivanju šuma), ako je cilj proizvodnje najveća kvaliteta drvnih sortimenata, a mi ih obezvrjeđujemo netržišnim cijenama? Nesporna je i činjenica da te cijene omogućuju veliku zaradu, a minimalnu dodanu vrijednost i uz relativnu nisku obrazovanost radnika (što će im primjerice inženjeri?) neoptimalno korištenje drvnih sortimenata. To se zove rasipanje nacionalnog bogatstva, a takvim smanjenjem prihoda dovodi se u pitanje i optimalno ispunjenje ekološke i društvene funkcije šuma, koja se ocjenjuje višestruko većom od proizvodnje drvne mase. Ako struka gospodari preko 250 godina po načelima potrajnog gospodarenja i do danas nastoji sačuvati optimalnu strukturu i kvalitetu naših šuma, unatoč neargumentiranom mišljenju amatera iz Zelenog odreda i inih, pa i nekim upitnim kriterijima zaštitara općeg profila, imamo i odgovor na postavljeno pitanje u naslovu.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo  
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Marijana Žunić, Krunoslav Teslak  UDK 630* 923 + 94 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.1
7
Ograničavajući čimbenici izostanka aktivnosti na šumoposjedima u Republici Hrvatskoj – MIMIC model      
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi udio aktivnih i neaktivnih šumoposjednika na području Hrvatske, te na uzorku neaktivnih šumoposjednika identificirati potencijalne razloge nedovoljnog korištenja šumskih resursa, kao i njihove najznačajnije prediktore. Telefonskim anketiranjem i slučajnim odabirom intervjuirano je 1007 šumoposjednika jednoliko raspoređenih na području Hrvatske. Od ukupnog uzorka 60% šumoposjednika smatra da učinkovito gospodari svojim šumoposjedima, dok je njih 40% neaktivno. U svrhu utvrđivanja najvažnijih razloga i uzroka zbog kojih neaktivni šumoposjednici ne gospodare svojim posjedima, postavljena su im dodatna pitanja. Ponuđeno im je 19 izjava koje opisuju moguće razloge nedovoljnog korištenja šumskih resursa, te su na Likertovoj skali od 1 (uopće nije važno) do 5 (vrlo važno) izrazili svoju razinu slaganja s pojedinom izjavom. Faktorskom analizom ekstrahirana su tri faktora s najvećom svojstvenom vrijednošću. Faktori su interpretirani kao: (1) faktor neosposobljenosti i neznanja, (2) faktor pasivnosti i čuvanja šume i (3) faktor fizičkih ograničenja. Za izradu modela ograničavajućih čimbenika izostanka aktivnosti na šumoposjedima kao nezavisne varijable korištene su spol, starost, naobrazba, radni status, udaljenost između šumoposjeda i mjesta stanovanja, veličina naselja i poznavanje granica posjeda. Sociodemografske značajke i obilježja šumoposjeda modelirani su sa ekstrahiranim ograničavajućim čimbenicima izostanka aktivnosti primjenom MIMIC (Multiple Indicators Multiple Causes) modeliranja strukturalnim jednadžbama (SEM). Spol, starost i nepoznavanje granica posjeda pokazali su se kao najznačajniji prediktori. Najveći broj šumoposjednika u Hrvatskoj ne gospodari svojim šumoposjedima zbog nedovoljnog znanja i neosposobljenosti.

Ključne riječi: privatni šumoposjednici; ograničavajući faktori gospodarenja; neaktivni šumoposjednici; socio­demografske promjene; MIMIC model

    autori:
    ŽUNIĆ, Marijana    ŠL
    TESLAK, Krunoslav    ŠL
 
Luka Kasumović, Ake Lindelöw, Boris Hrašovec  UDK 630* 453 + 153 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.2
19
Strategija prezimljavanja smrekovog pisara Ips typographus L. (Coleoptera, Curculionidae, Scolytinae) u hrvatskim smrekovim šumama na najnižoj nadmorskoj visini      
Sažetak
Pokus je postavljen u ljeto 2014. s ciljem boljeg razumijevanja strategije zimovanja smrekovog pisara, ali djelomično i zbog dopune zaključaka nedavno provedenih istraživanja (Hrašovec i dr., 2011). U kulturi smreke na nadmorskoj visini od 550 m. u mjesecu srpnju oboreno je 5 potpuno zdravih smrekovih stabala koja su okresana i ostavljena u sjeni okolnih stabala. Prva ubušivanja smrekovog pisara primijećena su već nakon tjedan dana. Početkom mjeseca siječnja 2015. godine stabla su izrezana u trupce dužine 4 m radi lakšeg prijevoza do skladišta gdje su u potpunosti analizirana. Svaki trupac podijeljen je u 4 sekcije dužine jedan metar, a na sredini sekcije izmjeren je srednji promjer zbog izračuna površine kore pojedine sekcije i samog trupca, odnosno stabla. Prije otkoravanja obilježeni su i prebrojani izletni otvori gdje je svaki izletni otvor predstavljao jednog odraslog potkornjaka koji je prezimio u tlu. Osim broja potkornjaka utvrđen je i broj prirodnih neprijatelja (Thanasimus (Coleoptera: Cleridae), Medetera (Diptera: Dolichopodidae), predatory gall midges (Diptera: Cecidomyiidae) koji prezimljavaju pod korom napadnutih stabla. Gledajući na razini same vrste kao mjesta prezimljavanja prisutne su dvije ekološke niše – tlo i kora. U smrekovoj kulturi na najnižoj nadmorskoj visini na kojoj smreka raste 85 % potkornjaka prezimljuje pod korom napadnutih stabala, dok na višim nadmorskim visinama postotak značajno opada. Rezultati ukazuju na vjerovatnost prilagodbe prezimljavanja promjenjivim stanišnim uvjetima i temperaturnim prilikama, što ponajprije proizlazi iz plastičnosti same vrste. Visoko u planinama sanitarna sječa treba se provesti krajem ljeta ili rano u jesen kada je većina potkornjaka još uvijek pod korom, dok se na nižim nadmorskim visinama dobri rezultati mogu se postići i sječom u rano proljeće prije leta potkornjaka. Ova mogućnost uvelike pomaže operativi na terenu, budući da često žarišta napada nije moguće sanirati u jesen, dijelom zbog nepristupačnog terena, a dijelom zbog nedostatka ljudi i mehanizacije. Kod primjene ovih rezultata operativa mora biti oprezna jer kora s napadnutih dubećih stabala tijekom zime otpada i mijenja odnos potkornjaka između niša zimovanja što izravno može utjecati na uspjeh planiranih sanacija u proljeće.

Ključne riječi: kora; tlo; prirodni neprijatelji; plastičnost; temperatura; sanitarna sječa

    autori:
    KASUMOVIĆ, Luka    ŠL
    Ake Lindelöw  
    HRAŠOVEC, Boris      ŠL
 
Dalibor Ballian, Emir Lizdo, Faruk Bogunić  UDK 630* 587 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.3
25
Analiza diferenciranosti rasta i fenologije provenijencija običnog bora (Pinus sylvestris L.) u pokusu provenijencija kod Kupresa (Bosna i Hercegovina)      
Sažetak
U ovom radu analizirano je 15 europskih provenijencija običnog bora u međunarodnom pokusu kod Kupresa. Pokus je osnovan tijekom proljeća 2012. godine sa biljkama starosti dvije godine (2+0).
Ukupno je posađeno 2700 sadnica običnog bora u pokusnom dizajnu slučajnog blok sustava koji je prilagođen terenu, 15 provenijencija u pet ponavljanja (5 x 36 sadnica).
Pokus čine provenijencije iz deset europskih zemalja: Austrija (Traisen, Rein, Sistrans), Bosna i Heregovina (Bugojno), Ukrajina (Ivano Frankivsk), Slovačka (Hanusovce), Rumunjska (Sacueini), Norveška (Narvik, Arnes), Njemačka (Teisendorf, Trippstadt), Poljska (Raciane – Nida) i Italija (Ca del Lupo, Fenestrelle, Piani – Valda).
Rezultati morfoloških i fizioloških istraživanja odnose se na razlike preživljivanja, visinama, promjer na vratu korijena i proljetnoj fenologiji otvaranja pupova.

Ključne riječi: obični bor (Pinus sylvestris L.); provenijencija; promjer na vratu korijena; visina; fenologija.

    autori:
    Dalibor Ballian  
    Emir Lizdo  
    Faruk Bogunić  
 
Tihana Vilović, Suzana Buzjak, Nenad Buzjak  UDK 630*111 + 164 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.4
35
Florističke i mikroklimatske značajke ponikve Sovljak (Velika Kapela, Hrvatska)      
Sažetak
Na području ponikve Sovljak smještene na Velikoj Kapeli proučavana je povezanost geomorfoloških i mikroklimatskih čimbenika te vegetacije u velikim krškim ponikvama. U radu su opisani stanišni uvjeti koji vladaju na različitim dijelovima ponikve ovisno o njenoj morfologiji. U ponikvi su izvršena geomorfološka opažanja, mikroklimatska mjerenja (temperature zraka, relativne vlažnosti i temperature rosišta) i inventarizacija flore. Za popisane biljne svojte napravljena je taksonomska analiza, analiza ekoloških indikatorskih vrijednosti prema Ellenbergu, analiza životnih oblika i flornih elemenata. Također je napravljena i analiza sličnosti staništa pomoću Sörensenovog indeksa. Ponikva je oblikovana u karbonatnim naslagama djelovanjem procesa korozije, padinskih procesa i urušavanja, a njezin je postanak bio predisponiran izrazitim tektonskim pukotinama. Proučavane padine (sjeverna i južna) i dno pružaju različite stanišne uvjete (Tab. 3), što proizlazi iz razlika u njihovoj morfologiji i mikroklimi te rezultira velikom raznolikošću vrsta na maloj udaljenosti unutar ponikve. Prisutnost temperaturne inverzije (Sl. 2) u ponikvi uvjetovala je razvoj inverzije vegetacije (Tab. 3), što je česta pojava u velikim ponikvama kao što je ponikva Sovljak. Ukupno je zabilježeno 107 svojti biljaka, od kojih je 6 zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama, 10 ih se nalazi u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, a zabilježena su i 4 endema (Tab 2).

Ključne riječi: mikroklima; geomorfologija; flora; Ellenbergove indikatorske vrijednosti; inverzija vegetacije

    autori:
    Tihana Vilović  
    Suzana Buzjak  
    Nenad Buzjak  
 
Ali Kemal Özbayram  UDK 630* 561+ 242 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.5
45
Porast promjera uzduž debla poljskog jasena kao reakcija na intenzitet proreda      
Sažetak
Poljski jasen (PJ, Fraxinus angustifolia) važna je vrsta stabla zbog svojeg brzog rasta i vrijednog drva, U posljednjih pedeset godina u Turskoj nizinska prirodna sastojina PJ pretvorena je u čiste plantaže PJ, Međutim, malo se zna o utjecaju intenziteta proreda na debljinski prirast različitih dijelova debla u čistim plantažama PJ u Turskoj. Prorjeđivanje je najvažnija praksa u uzgoju sastojina listača te može rezultirati većom debljinom stabla, povećanim tehničkim obujmom, vrijednosti međuprihoda, skraćenim vremenom ophodnje i poboljšanom kvalitetom debla, Reakcija na prored može se razlikovati uzduž debla. Prored može imati izravan utjecaj na oblik i građu preostalih stabala. Budući da utjecaj proreda na debljinski prirast na različitim visinama uz deblo nije razjašnjen, potrebna su daljnja istraživanja. Cilj ovoga rada je istražiti utjecaje različitog intenziteta proreda na promjer i debljinski prirast na različitim visinama uzduž debla vladajućih i suvladajućih stabala jasena. Godine 2005., proveden je eksperiment prorjeđivanja s tri intenziteta proreda (kontrolni: 0%, umjereni: 19%, jači: 28% temeljnice uklonjeno) na plantažama PJ s gustoćom nasada 3,7x3,7 i 22 godine starosti u Adapazarı, Turska, Sedam godina nakon proreda, posječeno je ukupno 25 stabala koja predstavljaju vladajuća i suvladajuća stabla, te nakon uklanjanja grana s debla, uzeti su uzorci od oko 4-5 cm debljine s različitih visina (0,30 m, 1,30 m, 3,30 m, 5,30 m, ,,,, i 21,30) radi analize presjeka. Nakon proreda 2005, godine, prsni promjer (d1,30) bio je sličan u smislu tretiranja za suvladajuća (23,6 cm) i vladajuća stabla (27,8 cm) u preostaloj sastojini, Vrijednost d1,30 iz 2012, godine i prirast d1,30 suvladajućih stabala u umjerenom i jačem tretiranju bili su slični i veći od kontrolnih vrijednosti. Sedmogodišnji prirast d1,30 dominantnih stabala bio je sličan kontrolnom i umjerenom tretiranju te je bio 16% manji od jačeg tretiranja (6,9 cm). Najveći debljinski prirast u svim tretiranjima kod vladajućih i suvladajućih stabala pronađen je na visini od 0,30 m i 17,30 m (7,50 cm kod vladajućih i 5,63 cm kod suvladajućihs tabala). Debljinski prirast uzorkovanih stabala između 1,30 m i 13,30 m bio je sličan unutar klase. Zaključno, jači prored do 28% nije uzrokovao promjenu oblika plantažnih debla PJ, te se stoga jači prored može preporučiti za stabla PJ,

Ključne riječi: poljski jasen; Fraxinus angustifolia; prorjeđivanje; oblik debla

    autori:
    Ali Kemal Özbayram  
 
Muberra Pulatkan, Asena Sule Kamber  UDK 630* 232.3 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.6
53
Varijabilnost provenijencija u klijavosti sjemena i rastu sadnica vrste Rhododendron ponticum L.      
Sažetak
Rhododendron ponticum je popularna grmolika biljka koja se vrlo često koristi u krajobraznoj arhitekturi. Zbog svojega oblika, lišća i cvjetova, kao i zbog funkcionalnih značajki, posebno je efektna kada se sadi u velikim grupama. Ova prirodna biljka raste u mnogim planinskim i šumskim područjima na različitim visinama. U ovome radu istražili smo uspjeh klijanja sjemena Rhododendron ponticum u stakleničkim uvjetima (25 ± 2 ºC, 70 ± 2% vlažnost). Sjeme smo pribavili iz tri različita lokaliteta u sjeveroistočnoj Turskoj: Zafanos (39º46’N, 40º56’E, 592 m n.v.), Maçka (39º39’N, 40º41’E, 1234 m n.v.) i Zigana (39º24’N, 40º39’E, 1744 m n.v.). Nakon klijanja određene su visine sadnica i duljina korijena. Najveća klijavost (78,91 %) utvrđena je kod sjemena sakupljenog u lokalitetu Maçka (1234 m). Razvoj sadnica pokazuje da su najveće vrijednosti visina i duljina korijena dobivene kod sadnica iz lokaliteta Zafonos (592m). Utvrđeno je da postotak klijanja nije u značajnoj korelaciji s rastom sadnica.

Ključne riječi: Rhododendron ponticum; klijavost; rast sadnica; varijabilnost provenijencije

    autori:
    Muberra Pulatkan  
    Asena Sule Kamber  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Igor Anić  UDK 630* 902 + 945.3
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.7
59
Važnost šumarske nastave i znanosti na Sveučilištu u Zagrebu za razvoj hrvatskog šumarstva      
Sažetak
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je 2018. godine 120. obljetnicu osnutka, jer je 20. listopada 1898. godine na Sveučilištu u Zagrebu počela s radom Šumarska akademija kao prva visokoškolska šumarska institucija u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Kontinuitet visokoškolske šumarske nastave na Sveučilištu u Zagrebu zadržao se do danas, kroz razdoblja djelovanja Šumarske akademije (1898.–1919.), Gospodarsko-šumarskog fakulteta (1919.–1946.), Poljoprivredno-šumarskog fakulteta (1946.–1960.) i Šumarskog fakulteta (od 1960.). Cilj je ovoga rada objasniti kako su visokoškolska šumarska nastava i šumarska znanost na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tijekom proteklih 120 godina utjecali na stvaranje i očuvanje šumskog bogatstva Republike Hrvatske kao temeljnog, izvornog, prirodnog, biološki raznolikog i samoobnovljivog. U prilog tomu, naveden je pregled značajnijih postignuća fakulteta i njegovih istaknutih profesora.

Ključne riječi: hrvatsko šumarstvo; povijest šumarstva; Sveučilište u Zagrebu; Šumarski fakultet; šumarska nastava; zagrebačka škola uzgajanja šuma

    autori:
    ANIĆ, Igor      ŠL