+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
1-2/2019
3-4/2019
5-6/2019
7-8/2019
9-10/2019
11-12/2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

9-10/2019

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   389
Hoće li promjenom ministra doći i do promjene odnosa prema šumarskoj struci?      
RIJEČ UREDNIŠTVA<br>
Više puta pisali smo o tome kako smo očekivali da će ova Vlada ponajprije vratiti šumarstvo u naziv resornog ministarstva, a potom i promijeniti odnos prema šumi i šumarskoj struci. To se na žalost nije dogodilo, tako da je šumarski resor u Ministarstvu na razini dijelova poljoprivrede, primjerice povrtlarstva, iako se radi o resursu koji pokriva gotovo polovicu kopnene površine Republike Hrvatske. O tome da je šuma najsloženiji ekosustav na svijetu, koji samim time zahtijeva visoku stručnost gospodarenja njime pa je i u Ustavu naznačeno da je šuma uz tlo i vode resurs od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, u uređenom gospodarstvu ne bi trebalo to opetovano govoriti. Ne inzistiramo na tome da resorni ministar mora biti istaknuti šumarski stručnjak, ali to onda mora biti državni tajnik ili pomoćnik ministra zadužen za šumarstvo. Ministar pak treba koristiti svaku priliku da se informira o struci, sastavnici njegovog resora, a najlakše će to učiniti nazočnošću barem na nekoliko stručnih skupova na kojima se znanstveno-stručno raspravlja o stanju i problemima u struci – njegovom resoru. Nažalost, smijenjeni resorni ministar nije nazočio niti jednom takvom skupu, pa niti onome u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, što ocjenjujemo i podcjenjivanjem struke, ali i ove znanstvene institucije. Vidljivi trag u šumarstvu ostavio je jedino osnivanjem „svoje“ Uprave šuma, smanjujući površine susjednih Uprava. Trenutno naš resor vodi drvni tehnolog, što je nelogično, a s čime se očito šumarska struka prešutno slaže, što je pak sramotno. Tko nam uopće vodi i kakvu šumarsku politiku i imamo li dobru strategiju da je provodimo? Kome je zapravo podređena šumarska politika? Opći je dojam da je vode drvoprerađivači i to nažalost oni primarne prerade drva, naravno po netržišnim uvjetima i zanemarujući načela potrajnog gospodarenja.
U svome obraćanju nazočnima na znanstveno-stručnom skupu održanom u povodu Dana hrvatskoga šumarstva, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva Oliver Vlainić, naznačio je sadašnje probleme šumarstva i stavove struke. Nemamo ništa tome za dodati, nego upućujemo čitatelje da u prošlom dvobroju časopisa pročitaju prikaz sa spomenutoga skupa. Dakle, struka opominje i ukazuje na alarmantno stanje u šumarstvu, kojega resorno ministarstvo očito ne prepoznaje.
Za saniranje stanja nakon ledoloma i vjetroloma u Gorskom kotaru i situacije s katastrofalnim sušenjem jasena te nadolazećega problema s hrastom, našom najvrjednijom vrstom drveća, bit će potrebna znatna financijska sredstva. Gdje ih pronaći ako smo novim Zakonom o šumama znatno smanjili priliv financijskih sredstava od naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), a drvne sortimente prodajemo i dalje po netržišnim uvjetima? Nismo trebali dugo čekati da nova ministrica Odlukom o smanjenju naknada za šume i šumska zemljišta, pokaže kako će se odnositi prema šumi i šumarstvu. Vrijednost bodova je smanjena za 30 do 90 %, ovisno o uzgojnom obliku šume. To će, kaže ona, ubrzati investicijske projekte, jer su navodno mnoge investicije u kojima je bilo potrebno izdvojiti šumu ili šumsko zemljište iz šumsko-gospodarskih planova, bile dovedene u pitanje zbog previsoke naknade za lokalnu i regionalnu samoupravu. Naravno, „nisu ludi“ platiti privatnicima, koji imaju na stotine tisuća hektara zapuštenog i zaraslog zemljišta, kada je državno (čitaj općenarodno) gotovo besplatno. Uostalom, za njih primjerice: šikara, šibljak, makija, garig i nije „neka šuma“. A najnovije je najava novoga smanjenja naknade za općekorisne funkcije šuma „povećanjem granice ukupnog godišnjeg prihoda i primitka s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn “ što je obrazloženo opterećenjem, kako na poduzetnike, tako i na administrativnu obradu“. Ionako smanjenim sredstvima OKFŠ-a, koja se danas većinom koriste za razminiranje i vatrogasnu zajednicu, za „zelene“ radove u šumi na oko milijun hektara krša, preostaje jako malo novaca. Što reći na sve to?
Idemo malo pričati o klimatskim promjenama, kisiku, ugljičnom dioksidu, eroziji, pitkoj vodi, rekreaciji i općenito zaštiti okoliša, gdje je šuma jedan od najznačajnijih i najsloženijih ekosustava, o kojoj i bez stručnog obrazovanja, nažalost svi sve znaju, jer jako vole šumu.
Često spominjemo načelo potrajnosti i osiguranje višenamjenske uloge šume, što je moto poslovanja u šumarstvu, ali za to je ponajprije potrebno promijeniti mišljenje da šumu možemo samo koristiti, a ne ulagati u nju, odnosno vratiti joj dio benefita kako bi bila vječna.
<br>Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Damir Ugarković, Željko Španjol, Ivica Tikvić, Dražen Kapučija, Ivana Plišo Vusić  UDK 630* 111 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.1
391
Microclimate differences in the degradation stages of holm oak (Quercus ilex L.) forests      
Summary
Maquis and garrigue are the most common degradation stages of Holm oak forests in Croatia. Disorganized and uncontrolled cutting degrades forests and changes their microclimates. Measurements were conducted in a Holm oak forest in the maquis and garrigue degradation stages, and in an Aleppo pine forest with Holm oak. The highest variations of microclimate elements were measured in the degradation stages of Holm oak. The average air and soil temperatures, precipitation, and potential evapotranspiration were highest in the garrigue stage and lowest in the maquis stage. The average volumetric soil water content was highest in the maquis stage (14.28%) and lowest in the garrigue stage (9.46%). The dry season water deficit was highest in the garrigue stage (-73.95 mm) and lowest in the maquis (-60.38 mm). Microclimate conditions in the garrigue degradation stage are less favorable for the growth and development of Holm oak than in high forest stands. The average values of microclimate elements in the Aleppo pine forest stand with Holm oak were within the average range of the microclimate elements of garrigue and maquis.

Key words: Forest microclimate; forest structure; Holm oak; degradation stages; Aleppo pine

    autori:
    UGARKOVIĆ, Damir    ŠL
    ŠPANJOL, Željko      ŠL
    TIKVIĆ, Ivica      ŠL
    Dražen Kapučija  
    Ivana Plišo Vusić  
 
Ivan Lukić, Nikola Lacković, Milan Pernek, Christa Schafellner  UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.2
403
Redefinicija kritičnih brojeva jajnih legala gubara (Lymantria dispar L.) za hrast lužnjak (Quercus robur L.) i prvi izračun za običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u Republici Hrvatskoj      
Sažetak
Gubar (Lymantria dispar) je jedan od najvažnijih šumskih štetnika na području Republike Hrvatske. Iz sustavnog praćenja gradacija u kontinentalnom području uočeno je da se gubar masovno pojavljuje svakih 10 do 11 godina, dok su u mediteranskom području gradacije češće i nepravilnije u periodicitetu. Kako bi odredili je li potrebno suzbijati gubara, važno je utvrditi intenzitet napada. Intenzitet napada ovisi o gustoći populacije ličinki, a gustoća populacije je povezana s raspoloživom masom lišća u sastojini. S obzirom da za hrast lužnjak postoji metodologija izračuna intenziteta napada, cilj ovoga rada je preispitati i redefinirati kritične brojeve jajnih legala gubara, primjenjujući rezultate recentnih istraživanja. S obzirom da za običnu bukvu do danas nisu poznati kritični brojevi, cilj je bio definirati ih. Za izračun kritičnih brojeva potrebno je izračunati prosječnu masu lišća koju pojede jedna ličinka te prosječnu masu lišća jednog stabla. Laboratorijski pokus prehrane lišćem hrasta lužnjaka i obične bukve postavljen je kako bi se utvrdila prosječna masa pojedenog lišća, a prosječna masa lišća jednog stabla je utvrđena korištenjem dostupnih modela biomase lišća. Rezultati izračuna kritičnih brojeva jajnih legala za hrast lužnjak pokazuju kako je taj broj u odnosu na do sada korišteni viši, što znači da će površina koju treba tretirati biti manja. Rezultati izračuna kritičnih brojeva jajnih legala za običnu bukvu predstavljaju potpuno novi i originalan podatak. Kritične brojeve jajnih legala prikazane u ovome radu potrebno je provjeriti prilikom sljedeće gradacije gubara kroz terensku evaluaciju, kako bi ih potvrdili. Daljnja razrada kritičnih brojeva moguća je korištenjem dostupnih prirasno-prihodnih tablica (bonitet i EGT) te podacima iz nacionalne inventure šume. Korištenje trenutno dostupnih modela biomase ukazuje na potrebu istraživanja mase lišća u krošnji stabala različite starosti za područje Republike Hrvatske, kako bi se usavršila preciznost izračuna kritičnih brojeva jajnih legala gubara.

Ključne riječi: šumski štetnik; gustoća populacije; jajna legla; ličinke

    autori:
    LUKIĆ, Ivan    ŠL
    Nikola Lacković  
    PERNEK, Milan      ŠL
    Christa Schafellner  
 
Muammer Şenyurt, Ilker Ercanli  UDK 630* 524 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.3
413
A comparison of artificial neural network models and regression models to predict tree volumes for crimean black pine trees in Cankiri forests      
Abstract
In this study, it is aimed to use and compare Artificial Neural Network (ANN) models for predicting individual tree volumes for of Crimean Black Pine trees within the Cankiri Forests. The single and double entry-volume equations and the Fang et al. (2000)’s compatible volume equation based on the classical and traditional methods were used by 360 Crimean Black Pine trees to obtain these tree volume predictions. To determine the best predictive alternative for ANN models, a total of 320 trained networks in the Multilayer Perceptron (MLP) and a total of 20 trained networks in the Radial Basis Function (RBF) architectures was trained and used to obtain the individual tree volume predictions. On the basis of the goodness-of-fit statistics, the ANN-based on MLP 1-9-1 including dbh as an input variable for single entry volume predictions showed a better fitting ability with SSE (2.7763), (0.9339), MSE (0.00910), RMSE (0.0954), AIC (-823.25) and SBC (-1421.81) than that by the other studied volume methods including dbh as an explanatory variable. For double entry volume predictions, including dbh and total height as input variables, ANN based on MLP 2-15-1 resulted in better fitting statistics with SSE (0.8354), (0.9801), MSE (0.00274), RMSE (0.0523), AIC (–579.55) and SBC (–1788.11).

Key words: Tree Volume Prediction; Artificial Neural Network; Single and double volume equations; Segmented taper equation

    autori:
    Muammer Şenyurt  
    Ilker Ercanli  
 
Tomislav Sedlar, Tomislav Sinković, Ivana Perić, Andrej Jarc, Srđan Stojnić, Bogoslav Šefc  UDK 630* 812 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.4
425
Hardness of thermally modified beech wood and hornbeam wood      
Summary
There is increasing number of products made of termally modified wood (mainly floor coverings) in wood market. Thermal modification at temperatures above 160 °C in oxygen free environment is known to alter the physical and mechanical properties of wood, among others. In this work, change in Brinell hardness of beech wood and hornbeam wood subjected to 200 °C in oxygen free environment for 48 hours was investigated in relation with unmodified wood of the same species. Beech and hornbeam were selected because of the impacts of climate change as well as future predictions on the distribution of beech and hornbeam in South East Europe. Wood hardness was investigated on cross, radial and tangential sections. The dependence of wood hardness on wood density was also shown. All measurements were performed at 12% EMC (equilibrium moisture content) of wood. The average values of Brinell hardness of termally modified beech wood and hornbeam wood were significantly different and smaller than the average values of unmodified beech wood and hornbeam wood. As expected, thermal modification caused weight reduction and consequently, decrease in the density of beech wood and hornbeam wood. Applied thermal modification reduced Brinell hardness of beech wood cross section for 3%, radial section for 15%, and tangential section for 25%. Applied thermal modification reduced Brinell hardness of hornbeam wood cross section for 6%, radial section for 18%, and tangential section for 13%.
Applied thermal modification negatively influenced Brinell hardness on all three sections of investigated beech wood and hornbeam wood. The recorded decrease in hardness still does not hinder the use of such modified wood in non-load-bearing wood structures and wood flooring.

Key words: Brinell hardness; thermally modified wood; beech wood; hornbeam wood

    autori:
    Tomislav Sedlar  
    SINKOVIĆ, Tomislav    ŠL
    Ivana Perić  
    Andrej Jarc  
    Srđan Stojnić  
    ŠEFC, Bogoslav    ŠL
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Anamarija Jazbec, Mislav Vedriš, Ksenija Šegotić  UDK 630*945
https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.5
435
Analiza trajanja studiranja na preddiplomskim studijima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu      
Sažetak
Iako se šumarstvo smatra tradicionalnom strukom i područjem znanosti, njegova važnost i značenje u današnjim prilikama povećane svijesti o klimatskim promjena i dobrobiti održivog razvoja prirodnih ekosustava svakim danom sve više raste. Suvremeni i ažurirani studijski programi neophodni su uvjet za primjereno obrazovanje stručnjaka za gospodarenje šumskim ekosustavima i proizvodima.
Bolji uvid u studentsku socioekonomsku pozadinu i motivaciju za studij mogu poslužiti za unapređenje studijskih programa, kao i pomoć studentima u postizanju boljih rezultata. Provedeno je istraživanje radi usporedbe trajanja preddiplomskog studija i postignute prosječne ocjene s analizom čimbenika koji bi mogli na to utjecati. Proveden je upitnik među studentima (N=185) diplomskih studija Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu akademske godine 2016/2017. Analizom varijance testirane su razlike između prosječnih ocjena studija i trajanja studija. Za procjenu utjecaja čimbenika na trajanje studija provedena je višestruka linearna regresija.
Približno trećina studenata dolazi iz Zagreba. Više od dvije trećine studenata na šumarskom odsjeku je završilo gimnaziju, dok su na drvnotehnološkom odsjeku dvije trećine studenata završile srednje strukovne škole. Prosječne ocjene i trajanje studija ne razlikuju se statistički značajno po studijskim programima ni po spolu. Prosječna ocjena studija i trajanje studija statistički su značajno negativno korelirani za sva tri studijska programa. Statistički značajni prediktor trajanja studija za sva tri studijska programa je prosječna ocjena studija. Za studij Šumarstvo dodatni prediktori za kraće studiranje su stipendija i osobna motivacija, dok su za studij drvne tehnologije spol (M), stipendija i završena srednja škola (gimnazija).

Ključne riječi: uspjeh studenata; prosječna ocjena; trajanje studija; regresijska analiza; studijski program

    autori:
    Anamarija Jazbec  
    VEDRIŠ, Mislav      ŠL
    Ksenija Šegotić  
 
Jelena Nedeljković, Mirjana Stanišić, Dragan Nonić, Mersudin Avdibegović, Marta Curman, Špela Pezdevšek Malovrh  UDK 630* 111
https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.6
445
Upravljanje klimatskim promjenama u šumarstvu i zaštiti prirode: institucionalni okviri u odabranim zemljama jugoistočne Europe      
Sažetak
Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova za postizanje ciljeva održivog razvoja. Formiranje odgovarajućih institucionalnih okvira za upravljanje klimatskim promjenama, koji uključuju i koordiniraju brojne interese i aktivnosti različitih aktera, razina i sektora, problem je i za zemlje jugoistočne Europe. Bosna i Hercegovina (BiH), Hrvatska, Slovenija i Srbija imaju značajne prirodne resurse koji su bili ugroženi proteklih godina zbog prirodnih katastrofa, što je utjecalo i na sektor šumarstva. Cilj rada je proučiti institucionalne okvire u šumarstvu i zaštiti prirode, kao i stavove ispitanika o kompetencijama relevantnih institucija i organizacija, identificirati potrebe za poboljšanjem postojećeg okvira i ocijeniti njihove interese i utjecaje u procesu upravljanja klimatskim promjenama. Prikupljanje podataka provedeno je korištenjem intervjua, u razdoblju od studenog 2016. do travnja 2017. godine. Protokol za intervju sastojao se od 22 pitanja podijeljenih u pet skupina. U svrhu ovoga rada analizirani su odgovori na pitanja u vezi s institucionalnim okvirima za upravljanje klimatskim promjenama u šumarstvu i zaštiti prirode. Uzorak je činilo 29 ispitanika (Federacija BiH-8, Hrvatska-6, Slovenija-5, Srbija-10), odnosno predstavnika javnih uprava i javnih službi u šumarstvu i zaštiti prirode, poduzeća i ustanova za gospodarenje državnim šumama i upravljanje zaštićenim područjima, obrazovnih i istraživačkih organizacija te organizacija civilnog sektora. Ispitanici su odabrani probnim uzorkovanjem (uzorak na bazi vrijednosnog suda). Ispitanici su bili predstavnici institucija i organizacija na nacionalnoj razini upravljanja u šumarstvu i zaštiti prirode, koji su izravno ili neizravno povezani s problematikom klimatskih promjena u odabranim oblastima. O postojećim institucionalnim okvirima, 52,4% ispitanika nema pozitivno mišljenje, a 85,7% se zalaže za njihovo unapređenje, u smislu poboljšanja suradnje i koordinacije između različitih sektora, institucija i organizacija. Značajne su razlike u procjeni interesa i utjecaja institucija i organizacija u upravljanju klimatskim promjenama među ispitanicima iz Slovenije i Hrvatske, kao i onima iz Federacije BiH i Srbije. Ispitanici iz područja zaštite prirode procjenjuju da je interes veći u odnosu na predstavnike šumarskog sektora (ispitanici iz područja zaštite prirode smatraju da je interes ­
„veoma visok“ – prosječna ocjena 4,6, a iz sektora šumarstva da je „visok“ – prosječna ocjena 4,1). Potrebna su daljnja istraživanja o suradnji i koordinaciji svih sudionika na različitim razinama upravljanja, kao i drugih elemenata koji, uz institucionalne okvire, dovode do stvaranja odgovornog sustava upravljanja klimatskim promjenama i rješavanja različitih izazova klimatskih promjena.

Ključne riječi: institucionalni okviri; upravljanje klimatskim promjenama; šumarstvo; zaštita prirode; jugoistočna Europa

    autori:
    Jelena Nedeljković  
    Mirjana Stanišić  
    Dragan Nonić  
    Mersudin Avdibegović  
    Marta Curman  
    Špela Pezdevšek Malovrh  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Ivana Plišo Vusić, Irena Šapić, Joso Vukelić  UDK 630* 181.6 + 187
https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.7
461
Prepoznavanje i kartiranje šumskih staništa Natura 2000 u Hrvatskoj (II) – 91F0, poplavne šume s vrstama Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus angustifolia; 91L0, hrastovo-grabove šume ilirskoga područja      
Sažetak
U članku je opisano 11 šumskih stanišnih tipova iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike Hrvatske, koji su inače svrstani u stanišne tipove 91F0 i 91L0 Natura 2000. Prvi tip u Hrvatskoj obuhvaća povremeno poplavne i mokre šume hrasta lužnjaka u kojima prevladavaju higrofilne vrste, a tip 91L0 obuhvaća šume hrasta lužnjaka i običnoga graba na mikrouzvisinama nizinskoga područja i šume hrasta kitnjaka i običnoga graba u brežuljkastom vegetacijskom pojasu. U njima izostaju higrofiti, a velik je udio mezofilnih vrsta među kojima se u kitnjakovo-grabovim šumama ističu one ilirskoga flornoga geoelementa. Svaki je tip iz Nacionalne klasifikacije staništa kratko opisan uz navod dijagnostičkih pokazatelja važnih za njegovu identifikaciju i razgraničenje od povezanih tipova. Naveden je i odgovarajući kôd prema EUNIS-ovoj klasifikaciji i literatura u kojoj je podrobnije opisan.

Ključne riječi: stanišni tipovi 91F0 i 91L0; hrastove šume; Nacionalna klasifikacija staništa; Hrvatska

    autori:
    Ivana Plišo Vusić  
    Irena Šapić  
    VUKELIĆ, Joso      ŠL
 
Damir Drvodelić, Igor Poljak, Ivan Perković, Mario Šango, Katarina Tumpa, Ivana Zegnal, Marilena Idžojtić  UDK 630* 232.3
https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.8
469
Ispitivanje laboratorijske klijavosti pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u skladu s pravilima ISTA      
Sažetak
U radu su prikazani rezultati ispitivanja laboratorijske klijavosti i morfoloških značajki klijanaca europskoga pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.). Uzorci za istraživanja sakupljeni su u submediteranskom području Hrvatske, a radni uzorak za ispitivanje klijavosti iznosio je 8×25 sjemenki. Sjeme je do ispitivanja klijavosti čuvano tri mjeseca u hladnjaku na temperaturi od 3 °C. Postotak laboratorijske klijavosti utvrđen je prema postotku pravilnih klijanaca koji su normalno proklijali nakon 27 dana ispitivanja. Ispitivanje je provedeno u laboratoriju prema uvjetima koje propisuje ISTA (International Seed Testing Association). Izrađen je katalog sa slikama i opisom nepravilnih klijanaca. Na osnovi definiranih kodova nepravilnih klijanaca moguće je preventivno djelovati kako bi se reducirale nepoželjne jedinke. Rezultati ovog istraživanja od velike su koristi za razumijevanje složenoga procesa klijanja sjemena, kako u laboratoriju, tako i šumskim rasadnicima.

Ključne riječi: pitomi kesten; morfologija klijanca; pravilan klijanac; nepravilan klijanac; postotak klijavosti; šumski rasadnici

    autori:
    DRVODELIĆ, Damir      ŠL
    Igor Poljak  
    PERKOVIĆ, Ivan      ŠL
    ŠANGO, Mario    ŠL
    Katarina Tumpa  
    Ivana Zegnal  
    IDŽOJTIĆ, Marilena      ŠL