+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
1-2/2020
3-4/2020
5-6/2020
7-8/2020
9-10/2020
11-12/2020
+ 2021
new


HR  EN   

9-10/2020

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   441
Kako gospodarimo šumama malih vlasnika/posjednika u RH      
RIJEČ UREDNIŠTVA
O stanju privatnih šuma u RH u nekoliko smo navrata pisali u Uvodnicima Šumarskog lista, a 2017. godine „Stanje privatnih šuma u Republici Hrvatskoj“ bila je stručna tema povodom obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva.
Prema podacima Šumskogospodarske osnove područja Republike Hrvatske iz 2016. godine, površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2 759 039,05 ha. Od ukupne površine u državnom je vlasništvu 2 097 318 ha (76 %), a 24 %, tj. 661 721 ha u vlasništvu je privatnih šumovlasnika.
Članak 14. Zakona o šumama definira prema površini šuma i šumskog zemljišta privatne šumoposjednike na male s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta do 20 ha, srednje s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 20, a manjom od 300 ha i velike šumoposjednike s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 300 ha.
Prema toj klasifikaciji preko 99 % površina šuma i šumskog zemljišta pripada malim šumoposjednicima, njih 418 654, što daje prosječnu veličinu posjeda od 0,5 ha.
Kao što ste već u uvodnom dijelu mogli zamijetiti, miješaju se pojmovi šumovlasnik i šumoposjednik, što je rezultat dvojnog vođenja zemljišnih knjiga kroz gruntovnicu i katastar, a njihova nesređenost otežava definiranja stvarnih odnosa. Rješavanje problema uređenja imovinsko-pravnih odnosa uvijek naglašavamo kao prioritet i prvi preduvjet stvaranja organiziranog društva. Isto tako vrijeme je da jasno razlučimo namjenu i korištenje šumskog i poljoprivrednog zemljišta. Od vremena Austro-ugarske monarhije, kada je napravljena prva razdioba, usprkos brojnim zakonskim odredbama, to još nismo učinili. Tako je primjerice velik dio šuma u privatnom vlasništvu nastao obraštanjem poljoprivrednog zemljišta, koje se još uvijek u zemljišnim knjigama vodi kao livada, pašnjak ili oranica.
Istovremeno na apsolutnom šumskom zemljištu u državnim šumama podižemo maslinike i vinograde ili izdajemo dozvole za pašarenje???
Povijesne okolnosti definirale su danas izuzetno male posjede šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu koji ne omogućuju kontinuirani prihod vlasnicima, već se jednokratnim zahvatom pokušava izvući što veća financijska korist bez pridržavanja potrajnosti, osnovnog načela u šumarstvu.
Svijest o potrebi funkcionalnog udruživanja i planiranja šumskouzgojnih zahvata na razini odjela i odsjeka kod naših šumovlasnika nažalost još nije zaživjela, pa se usprkos tomu što za većinu privatnih šuma imamo izrađene programe gospodarenja, ono se u praksi svodi na nepovezane zahvate na pojedinim česticama.
U privatnim šumama malih posjednika sve se češće događaju kriminalne radnje vezane za sječu bez doznake, krađu, izvođenje radova pridobivanja drveta od neregistriranih ili nelicenciranih izvođača, nekontrolirano stavljanje drveta u promet, nelegalna trgovina drvetom itd. Nepostojeća jasna i transparentna (tržišna) politika formiranja cijena drveta u Hrvatskoj pogoduje raznim preprodavačima, a vrijedna sirovina bez ikakve kontrole obično završava na stranom tržištu.
Sve to navodi nas na razmišljanje o odgovornosti, države kao zakonodavca i njenog odnosa prema toj kategoriji privatnog vlasništva, ali i općeg dobra zaštićenog Ustavom RH.
Postavimo ovdje pitanje odgovornosti cijele šumarske struke i njenih institucija, kao i naših kolega ovlaštenih inženjera koji često na terenu provode doznaku, ili otpremu, po načelu „od nečega se mora živjeti“. Ako svi, kao što to čini struka, zažmirimo pred ovim problemom, teško da ćemo se u budućnosti moći hvaliti tradicijom potrajnog i prirodnog gospodarenja našim šumama.
Prvi preduvjet uvođenja reda u privatnim šumama malih posjednika je organiziranje čuvarske službe. Prema aktualnom ZOŠ-u čuvanje šuma prepušteno je vlasnicima, što je s obzirom na njihovo stanje i dobnu strukturu praktički neprovedivo, ili je dana mogućnost da to obavljaju Udruge šumoposjednika, što se opet u praksi rijetko događa.
Kroz povijest uvijek su postojali čuvari šume, bili to općinski (sreski) lugari do sredine 20. stoljeća ili su to donedavno kod nas obavljali djelatnici Hrvatskih šuma.
Kako bi riješili ovu situaciju postoji nekoliko opcija:
Þ Vratiti nadležnost Hrvatskih šuma d.o.o. preregistracijom ove tvrtke.
Þ Osigurati provođenje čuvarske službe kroz lokalnu samoupravu, kao što je to bilo propisano prethodnim ZOŠ-om, no u praksi nije bilo sprovedeno.
Þ Osnovati „Šumsku policiju“ s jasnim ovlastima koja će osigurati red i spriječiti kriminalne radnje.
Þ Osnovati Državnu instituciju (agenciju) za šume, koja bi provodila javne ovlasti i interese neovisno o vlasništvu nad šumama i omogućila bi smisleno i sveobuhvatno planiranje i gospodarenje šumama na svim razinama.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo  
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Mara Marić, Ivana Vitasović-Kosić  UDK 630* 270 + 232.1 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.1
443
Horticultural species of the island of Lokrum in the period of archduke Maximilian of Habsburg (1859–1869) and their current state      
SUMMARY
This research, conducted within the ornamental gardens of the Island of Lokrum and based on the original archival documents from Trieste State Archives (AST) and Austrian State Archives (OeStA) in Vienna, was aimed at creating the first unique list of horticultural plant taxon planted on the island during the reign of the Archduke Ferdinand Maximilian Habsburg (1859-69). The research identified 213 taxa, including 184 species, 4 varieties, 8 hybrids and 17 cultivars. There were 193 allochthonous taxa, mostly originating from Central and South America (66), including 47 Asian species, 21 Australian species, 17 African species and 13 South American species. The Archive lists 20 taxa autochthonous in Croatia. While the number of the autochthonous taxa had apparently been higher, the historical documents have mostly recorded only the introduction of exotics. At that time, the following taxa were for the first time introduced in this part of the Adriatic, on the Island of Lokrum: Ananas comosus, Musa x paradisiaca, M. acuminata, Eucalyptus diversifolia, E. globulus, Araucaria araucana, A. columnaris, A. angustifolia, A. bidwillii, A. cunninghamii, Bougainvillea spectabilis and Citrus reticulata. At the location of the ornamental gardens, 51 ornamental allochthonous taxa and 20 autochthonous taxa were identified today. Within this number, only 21 allochthonous taxa and 9 autochthonous taxa remain present since the period of Maximilian. According to the 2018-2019 inventory, 71 taxa have been inventoried within the ornamental gardens on Lokrum, belonging to 43 families and 64 genera. Due to lack of intensive maintenance of the gardens, the majority of allochthonous, exotic species failed to survive within the autochthonous island vegetation. The list of taxa from Maximilian’s gardens presented in this paper and retrieved from the archival sources, will be the starting point of the restoration process that awaits these gardens.

Key words: gardens of the Island of Lokrum; Dubrovnik; Maximilian von Habsburg; introduction; allochthonous horticultural species; botanical analysis

    autori:
    Mara Marić  
    Ivana Vitasović-Kosić  
 
Martin Bobinac, Siniša Andrašev, Nikola Šušić, Andrijana Bauer-Živković, Đura Jorgić  UDK 630* 561 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.2
455
Growth and structure of italian alder (Alnus cordata /Loisel./ Duby) linear plantation at age 11 and 16 years at Fruška gora (Serbia)      
SUMMARY
Growth and structure of Italian alder (Alnus cordata /Loisel/ Duby) trees were analyzed in a linear plantation established by planting two-year-old seedlings at Fruška Gora (Serbia). The aim of this paper is to point out the growth characteristics and the structure of the Italian alder linear plantation at age 11 and 16 years and contribute to the knowledge of adaptive and productive potential of the species in the available plantation in Serbia.
The spacing between the trees was 7 m (200 trees per hectare). The plantation is located on anthropogenically changed pedunculate oak and hornbeam site at 125 m above sea level. On the basis of 35 measured trees at age 11 and 16 years, the top height was 15 and 21 m, and the Lorey’s mean height 13.4 and 19.5 m. The dominant diameter was 32.4 cm at age 11 and 59.4 cm at age 16 years. The mean quadratic diameter was 25.1 and 47 cm.The productivity of the plantation is high. At age 11 years, the basal area was 9.9 m2∙ha−1, and the standing volume 107.2 m3∙ha−1 while at age 16 years, it was 34.7 m2∙ha−1 and 305.1 m3∙ha−1, respectively.
In the period from 11 to 16 years of age, the periodic annual increment in diameter was 4.4 cm∙year−1, height 1.22 m∙year−1, and in basal area and volume 4.9 m2∙ha−1·year−1and 39.6 m3·ha−1·year−1, respectively, pointing to fast growth of Italian alder.
Despite the limits due to a small sample and the fact that the linear plantation was analyzed, we generalise the ­following conclusion: the measured growth characteristics at age 11 and 16 years of Italian alder trees show that the species can grow fast and could be usable in similar areas.

Key words: Alnus cordata (Loisel) Duby; introduction; diameter and height distribution; growth increment

    autori:
    Martin Bobinac  
    Siniša Andrašev  
    Nikola Šušić  
    Andrijana Bauer-Živković  
    Đura Jorgić  
 
Hanife Erdogan Genç, Ali Ömer Üçler  UDK 630* 232.3 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.3
465
Seed dormancy removal treatments and germnaton characterstcs of Acer trautvetteri Medvedev seeds      
SUMMARY
In this study, seed dormancy removal and germination characteristics of Acer trautvetteri Medvedev, is one of the major maple species of the eastern Black Sea region, were studied. To do that, the seeds were collected in 2008 three times with aproximately 15-days intervals. In order to remove dormancy, several germination treatments were applied. The treatments were (1) different seed collection time, (2) soaking in water, (3) cold-moist stratification and (4) GA3 (gibberellic acid) application. The treated seeds were germinated in growing chamber at 5 0C and in greenhouse conditions. This research indicated that seeds of Acer trautvetteri exhibit physiological dormancy and require stratification period to remove seed dormancy. The highest germination percentage in the growing chamber subjected to GA3 application after eight weeks of stratification treatment was 66 % for Acer trautvetteri seeds. The highest germination percentage in greenhouse was obtained with cold stratification after eight weeks (81 %). Although GA3 treatment had a positive effect on germination in growth chamber + 5 0C, GA3 treatment had a negative effect on germination in greenhouse conditions. Soaking in water of nonstratified seeds wasn’t any significant difference on seed germination. There was a positive correlation between seed collection time and germination (r=0.59). As a result, the third collection time (in october) should be preferred as seed collection time in Acer trautvetteri seeds, considering that it may vary according to the climatic conditions of the year.

Key words: Acer trautvetteri; seed; dormancy; stratification; gibberellic acid

    autori:
    Hanife Erdogan Genç  
    Ali Ömer Üçler  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Antonio Vidaković, Marilena Idžojtić, Tonko Megyery, Dragan Turk, Igor Poljak  UDK 630* 272
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.4
475
Park kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu – drvenaste biljke      
SAŽETAK
Park kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu spomenik je parkovne arhitekture i jedan od povijesno važnih, starih parkova u gradu Zagrebu. Radi utvrđivanja sadašnjega stanja drvenastih biljaka u parku, napravljena je dendrološka analiza te je učinjena usporedba sadašnjega stanja dendroflore sa stanjem iz 1962. i 1995. godine. Biljke su determinirane u razdoblju od ljeta 2018. do ljeta 2019. godine, a u radu su analizirani sljedeći podaci: brojnost pojedinih svojti (vrsta, podvrsta, varijeteta, križanaca i kultivara), pripadnost porodici, areal, habitus, trajnost listova, boja cvjetova, vrijeme cvjetanja, plodovi te broj autohtonih i alohtonih svojti. Ukupno su zabilježene 122 svojte raspoređene unutar 36 porodica. Od toga sedam svojti pripada golosjemenjačama, a ostalo su kritosjemenjače. Broj svojti se povećao za 29 u odnosu na 1995. godinu, kada ih je bilo 93, odnosno za 44 u odnosu na 1962. godinu, kada ih je bilo 78. Danas, 40 od navedenih 93 svojte iz 1995. godine više nije prisutno u parku, kao ni 40 svojti zabilježenih 1962. godine. Autohtonih svojti je 28, a od alohtonih najviše je azijskih i sjevernoameričkih. Kao posebno vrijedni primjerci starog, velikog drveća svojom pojavom ističu se stabla ginka, hibridnih platana, virdžinijskoga draguna i mandžurskoga plutnjaka, koja su u parku od njegova osnutka i čine važan dio njegova vizualnog identiteta.

Ključne riječi: dendroflora; dendrološka analiza; drveće i grmlje; hortikultura; urbano zelenilo

    autori:
    Antonio Vidaković  
    IDŽOJTIĆ, Marilena      ŠL
    Tonko Megyery  
    Dragan Turk  
    Igor Poljak  
 
Miroslav Benko  UDK 630* 226
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.5
485
Sustavna praćenja konverzije sadnicama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea L.) s obzirom na različit način sadnje      
SAŽETAK
Istraživanja su obavljena u nizinskom dijelu Varaždinske županije, u šumi posebne namjene „FOPER“, g. j. „Zelendvor odsjek 13c na oko 3 km udaljenosti od rijeke Drave na nadmorskoj visini od 190 m, u području gdje su sađene pretežito kulture smreke, borovca i bagrema iako je stanište pogodno za sadnju i uzgoj hrasta. S obzirom na promijenjene ekološke i klimatološke prilike osnovana je 2012. godine trajna pokusna ploha veličine 2,00 ha. Na plohi su posađene trogodišnje (2 + 1) sadnice hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i hrasta kitnjaka (Quercus petraea L.) i to na dva načina. Jedan dio u razmaku sadnje 3 x 3 m u polipropilenskim štitnicima. Drugi dio razmaka sadnje 2 x 2 m uobičajenim načinom (bez štitnika). Cijela je površina podijeljena na 24 pod plohe približnih površina. Na jednoj plohi nalazi se jedna vrsta drveća. Raspored vrsta je naizmjeničan od plohe do plohe. Upotrijebljen je randomizirani oblik metode, sa 4 bloka i 3 ponavljanja. Visine biljaka mjerene su 5 godina uzastopce za vrijeme mirovanja vegetacije. Prsni promjeri mjereni su na kraju promatranog razdoblja kada su biljke bile više od 1,30 m. Učešće i intenzitet pepelnice utvrđivan je tri godine tijekom ljetnih mjeseci. Cilj istraživanja je proučavanje rasta i razvoja sadnica hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka na prostoru gdje do sada nije bilo uobičajeno saditi navedene vrste, iako za to postoje ekološko gospodarski uvjeti. Istraživanja ukazuju kako je broj biljaka nakon 5 godina izmjere smanjen je za 14%. Kod hrasta lužnjaka smanjen je za 4 do 8%, a kod hrasta kitnjaka za 17 do 22%. Visine i prsni promjeri stabala u štitnicima značajno su veći bez obzira na vrstu drveća. Visine i prsni promjeri hrasta lužnjaka značajno su veće od hrasta kitnjaka. Nije utvrđena povezanost između visina stabala i prisutnosti pepelnice.

Ključne riječi: konverzija; rast; polipropilenski štitnici; visina stabalaca; FOPER šuma; Zelendvor; hrast lužnjak; hrast kitnjak

    autori:
    BENKO, Miroslav    ŠL
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Margarita Bego  UDK 630* 832 + 836
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.6
497
OD šume do intarzije      
SAŽETAK
Cilj ovoga rada je pokazati važnost očuvanja šuma, kao jednog od temelja kulturne baštine Republike Hrvatske. Šume su prirodno bogatstvo i izvor drva koje se primjenjuje u restauraciji drvnih predmeta visoke umjetničke vrijednosti, s naglaskom na posebne restauratorske vještine, umjetničke izrade intarzija. Furniri kao drvni proizvodi, dobiveni tehnološkim procesima su u sredini tehnološkog procesa između održavanja šuma i izrade intarzija. Drvo je materijal koji se koristi kroz povijest, te mu se pravilnim održavanjem i uporabom produljuje životni vijek. Intarzija je umjetnička tehnika koja se intenzivno razvila u 13. stoljeću, a potječe još iz doba Egipta i Rima. Sastoji se od jednostavnog umetanja materijala za ukrašavanje površina ili predmeta. Furniri su najvažniji element za izradu intarzije. Tijekom povijesti razvilo se nekoliko načina izrade, od kojih se izdvajaju sljedeće tehnike: Tarsia certosina, Tarsia geometrica, Tarsia a toppo, Tarsia a Incastro nazvana Boulleova tehnika. U radu je prikazana najjednostavnija ručna izrada intarzije sa zadanim motivom. Prikazom jednostavne intarzije opisan je proces od izbora furnira do izrade intarzije Boulleovom tehnikom, te zaključkom da fina umjetnost počiva i razvija se iz šume.

Ključne riječi: šuma; furniri; intarzije; tehnike intarzija

    autori:
    Margarita Bego  
 
Tomislav Poršinsky, Josip Matas, Dubravko Horvat, Andreja Đuka  UDK 630* 307
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.7
509
Pneumatici kotača šumskih vozila      
SAŽETAK
Gume kotača predstavljaju jedini dodir šumskih vozila s podlogom preko kojih se prenose sile, odnosno opterećenja na šumsko tlo, što postavlja zahtjeve pred šumarske stručnjake s ciljem odabira guma pri opremanju vozila na osnovi njihovih dimenzijskih i konstrukcijskih značajki. Osnovne značajke pneumatika obrađene su kroz njihovu konstrukciju, dimenzije i obilježavanje, indeks nosivosti, oznaku brzinske kategorije, tlak punjenja zrakom te dezen gazne površine. Zbog česte povećane vlažnosti šumskih tala te njihove ograničene nosivosti posebna je pažnja posvećena i dodatnom opremanju pneumatika šumskih vozila lancima, odnosno polugusjenicama u cilju smanjenja oštećenja šumskoga tla ili samih pneumatika.

Ključne riječi: pneumatik; lanac; polugusjenica

    autori:
    PORŠINSKY, Tomislav      ŠL
    Josip Matas  
    HORVAT, Dubravko      ŠL
    Andreja Đuka