|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 1-2/2022 3-4/2022 5-6/2022 7-8/2022 9-10/2022 11-12/2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2022 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 101 | |
| Da li i kako koristimo biomasu kao energent? |  
|
|
| Riječ uredništva Zbog Ruske agresije na Ukrajinu, a time i povezanih sankcija, ponovno smo svjedoci ovisnosti o fosilnim gorivima čija cijena raste u „nebo“, a sada je upitna i njihova dobavljivost. Možda će ova aktualna situacija ubrzati proces prelaska s fosilnih goriva na obnovljive resurse temeljene na energiji vode, vjetra i Sunca, termalnim izvorima i biomasi te u tom smislu napraviti više od svih klimatskih konferencija, jer strah od mogućnosti pomanjkanja energenata veći je od svijesti za očuvanjem zemlje od globalnog zatopljenja. Tako bi ciljevi Glasgowske klimatske konferencije da se do 2030. godine staklenički plinovi smanje na 55 % mogli biti ostvareni i ranije. Da se podsjetimo, glede zaštite prirode i okoliša, računa se da drvo kao energent za grijanje obiteljske kuće s 20 000 kWh godišnje, kod izgaranja ispušta 100 kg, plin 4 600 kg, a loživo ulje 5 600 kg CO2, a da je zaposlenost kod korištenja drva kao energenta za istu količinu energije 1 : 9 u korist drva. Šumarstvo svakako može pomoći s raspoloživom biomasom na proizvodnji toplinske i elektro energije. Ponovit ćemo kako se redovitom proizvodnjom uz realne redovite etate korištenje biomase koja je do sada ostajala u šumi, kao i povećanjem uzgojnih radova na čišćenju i njezi sastojina koji postaju isplativi kao novi proizvod koji na tržištu ima pristojnu cijenu, u bližoj budućnosti potencijali biomase kreću oko 4,5 milijuna tona godišnje, što je pak ekvivalent 2,2 milijuna tona nafte. Sa stručnog pak šumarskog gledišta, nije ni potrebno napominjati što bi ti sada isplativi radovi, koje često zapuštamo radi manjka financijskih sredstava, značili za kvalitetu šume, vrijednost njenih općekorisnih funkcija i osiguranja potrajnosti te napose izvršenje obveza iz Kyoto protokola i Gradečke deklaracije čiji smo potpisnici. Jesmo li pisali o tome? Jesmo i to u više navrata. „Listajući“ Uvodnike iz ove rubrike nailazimo na tu temu upravo pod istim naslovom ovog Uvodnika i to u Uvodniku iz dvobroja 7-8/2010. U prethodnom pasusu naveli smo i nekoliko podataka iz toga napisa. Spomenuta je i ekskurzija članova Hrvatskoga šumarskog društva na šumarsko-drvnotehnološki sajam „Holzmesse“ u Klagenfurtu i „Interforst“ u Münchenu. Oba su posvetila pozornost pridobivanju i korištenju šumske biomase. Godinama se u Našicama, u sklopu Hrvatskih dana biomase, održavao gospodarski skup na temu „Biomasa (električna i toplinska energija), bioplin i biogoriva“. Hrvatsko šumarsko društvo po pitanju bioenergije raspravljalo je na tematskim sjednicama Upravnog odbora, godišnjoj skupštini ili u okviru aktivnosti HŠD-ove sekcije Hrvatske udruge za biomasu. Ovdje možemo spomenuti i znanstveni skup na temu „Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije“. Prodajemo drvnu sječku, a mogli bi energiju kao što to čine Austrijanci ili Nijemci – primjerice Austrijske državne šume imaju u vlasništvu 30 kogeneracijskih sustava i prodaju Kwh kao gotov proizvod, a ne sirovinu. Spomenimo i znanstveni skup „Šume, vode i tlo najveće bogatstvo Republike Hrvatske“, gdje možemo nešto naučiti i o termalnim vodama, kojima moglo bi se reći također obilujemo. Glede proizvodnje peleta u znanstvenom članku Domac, J. i dr., saznajemo nešto više o razvoju domaćeg tržišta peleta. U 2009. godini 8 naših proizvođača planiralo je proizvesti 212 100 tona peleta, a proizvelo je 92 000 tona, od čega je 98 % izvoz, a samo je 1 850 tona (2 %) prodano na domaćem tržištu. Osim ušteda i ekološki prihvatljivijeg načina grijanja u odnosu na klasično grijanje ogrjevnim drvom i ovdje je u pitanju zapošljavanje, posebno u domaćoj metalnoj industriji (peći, cjevovodi i sl.). Gdje je tu i Energetska strategija razvoja pita se autor? Ako se sada mi upitamo što se promijenilo u zadnjih 12-ak godina, odgovor bi bez razmišljanja bio – nešto je, ali ne u dobrom smjeru. Na jednom skupu u Našicama, gost-gradonačelnik Güsinga (područje Gradišća) koji svoje potrebe za električnom i toplinskom energijom u potpunosti pokriva iz obnovljivih izvora energije dostupnih u svojoj regiji, prozvao je gradonačelnike gradova i načelnike općina, posebice iz ruralnih područja, naglasivši kako je korištenje biomase kao energenta u najvećoj mjeri njihova zadaća. Unatoč brojnim studijskim odlascima u regiju Gradišće, koja je jedna od najboljih europskih primjera energetske neovisnosti na lokalnoj razini, u Hrvatskoj se još nijedno, makar i malo mjesto, ne može pohvaliti takvim slučajem. 2011. godine imali smo se prilike uvjeriti kako švedski grad Östersund, s oko 50 tisuća stanovnika, koristeći biomasu iz okolice (50 % šumska biomasa, 30 % drvni otpad iz drvne industrije, 10 % iz starog namještaja i stolarije te 10 % iz treseta), čitavo desetljeće proizvodi toplinu i struju, čime pokriva čak 98 % od ukupno potrošene energije za 10 tisuća kućanstava. U Hrvatskoj su niknula kogeneracijska postrojenja koja koriste povoljne godišnje ugovore za dobavu sirovine i energetske poticaje za prodaju električne energije, a lokalna zajednica od toga ima malo koristi. Također se dio jeftine drvne sirovine pretvara u pelete, čime se uglavnom griju izvan granica Lijepe naše. Oba slučaja su povoljna uglavnom samo za vlasnike pogona i prodavatelje proizvedene energije i sirovine za sječu. Možemo se nadati da će sadašnja energetska kriza mjerodavnima razbistriti poglede i potaknuti ih da se pokrenu i krenu koristiti sve blagodati koje Hrvatska ima. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| David Janeš, Andreja Đuka, Ivica Papa, Tibor Pentek, Maja Moro, Ivan Žarković, Tomislav Poršinsky | UDK 630* 686 + 463 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.1 |
103 |
| Pokazatelji primarne otvorenosti četiri reljefna područja šuma |
|
|
| Sažetak Poznavanje značajki gustoće i prostornog rasporeda šumskih cesta različitih reljefnih područja olakšava daljnje procese planiranja i projektiranja budućih šumskih cesta. Istraživanjem su proučavani osnovi pokazatelji otvorenosti šuma primarnim šumskim prometnicama na uzorku od dvadeset gospodarskih jedinica raspodjeljenih u četiri reljefna područja, odnosno šumskih bioklimata: 1) Nizinskih šuma hrasta lužnjaka, 2) Brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka, 3) Brdskih bukovih šuma te 4) Gorskih bukovo – jelovih šuma. Postojeće i unaprijeđeno (na temelju idejnih trasa nultih linija) stanje primarne otvorenosti šuma dvadeset primjernih gospodarskih jedinica, provedeno je kroz analizu sljedećih pokazatelja: gustoću mreže šumskih cesta, geometrijsku srednju udaljenost privlačenja drva, faktor mreže šumskih prometnica te primarnu relativnu otvorenost. Za valorizaciju nehomogenosti površina istraživanih gospodarskih jedinica korišten je faktor razvedenosti šumske površine, a za razinu zahtjevnosti terena udjel površine s nagibom > 33 %. Polučeni rezultati primarne otvorenosti šuma, ukazuju na sličnosti i razlike mreže šumskih cesta pojedinih reljefnih područja šuma, odnosno najveće vrijednosti gustoće cesta pojedinog šumskog bioklimata za izvrsnu relativnu otvorenost šuma. Ostvareni rezultati potvrđuju propisane vrijednosti ciljane gustoće cesta po reljefnim područjima (Pravilnik o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.), budući da primarna otvorenost veća od ciljanih vrijednosti ne daje značajne pozitivne učinke. Ključne riječi: šumske ceste; bioklimat; planiranje; reljefna područja šuma; ArcGIS |
autori: David Janeš Andreja Đuka Ivica Papa PENTEK, Tibor  ŠL Maja Moro Ivan Žarković PORŠINSKY, Tomislav ŠL | |
| Kristijan Tomljanović, Marijan Grubešić, Danko Diminić, Milan Poljak, Jelena Kranjec Orlović | UDK 630* 156 + 451 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.2 |
117 |
| Štete od jelena običnog (Cervus elaphus L.) u sastojinama poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) Srednje Posavine |
|
|
| Sažetak Šumski ekosustavi složeni su sustavi u kojima je ponekad teško predvidjeti i objasniti procese međusobnog djelovanja i interakcije pojedinih čimbenika. Neodvojivi dio šumskih ekosustava su različite vrste krupne divljači. Divljač, a posebice krupni preživači i divlja svinja, u stalnoj su interakciji sa florom područja koje naseljavaju. Njihovi pozitivno/negativni utjecaji mijenjaju se tijekom različitih fenofaza i starosti sastojine te ovise o prisutnosti i brojnosti divljači, dostupnosti hranjiva i sl. Negativni utjecaji krupnih vrsta divljači predmet su brojnih istraživanja u svijetu i kod nas. U ovome istraživanju obrađene su štete koje uzrokuje jelen obični (Cervus elaphus L.) na kori mladih stabala poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Na dvije lokacije unutar poplavnog područja rijeke Save, u staništima gdje se preklapaju zajednice poljskog jasena i areal jelena običnog, izvršeno je istraživanje oštećenja na kori poljskog jasena. Rezultati pokazuju da guljenje kore mladih stabala jasena započinje odmah po uklanjanju zaštitne ograde kojim se sastojine štite u fazi oplodnih sječa. Oštećivana stabla jasena kreću se u rasponu prsnog promjera od 2 do 18 cm. Na stablima promjera 18 cm i više, zbog formiranja debljeg sloja mrtve kore, jeleni prestaju s guljenjem, a štete iz prethodnih godina postaju teže uočljive. Oštećivanja kore kreću od pridanka debla (vrata korijena) pa sve do 190 cm visine. Porastom promjera unutar raspona 2 – 18 cm, raste i stupanj prstenovanja odnosno kumulativna višegodišnja oštećenja. Na nekim lokacijama šteta je zabilježena na svim stablima poljskog jasena. Oštećenja nisu pronađena na hrastu lužnjaku (Quercus robur L.) i amorfi (Amorpha fruticosa L.) kao dvjema najzastupljenijim drvenastim vrstama pored jasena. Provedene analize kore ne upućuju da je nedostatak hranjiva, šećera ili minerala razlog zašto jeleni gule koru mladih jasenovih stabala. Ključne riječi: poljski jasen; štete na drveću; krupna divljač; jelen obični |
autori: TOMLJANOVIĆ, Kristijan ŠL GRUBEŠIĆ, Marijan ŠL DIMINIĆ, Danko ŠL Milan Poljak Jelena Kranjec Orlović | |
| Mustafa Arslan, Arzu Ucar Turker, Isa Tas, Arzu Birinci Yildirim, Erva Ozkan | UDK 630* 423 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.3 |
127 |
| Utvrđivanje fenolnih substanci kod šest različitih populacija medvjeđe lijeske (Corylus colurna L.) i usporedba fluktuacije fenola u slučaju nedostatka vode |
|
|
| Sažetak Medvjeđa lijeska (Corylus colurna L.) jedna je od prirodno rasprostanjenih vrsta lijeske u Turskoj. Lako se može razlikovati od drugih vrsta zahvaljujući svojoj visini i promjeru debla. Vrlo često se koristi za pošumljevanje terena sklonih eroziji zbog snažnog korijenja i skromnih ekloških zahtjeva. Njezino lišće i plodovi sadrže mnogo tvari koje se koriste u medicinske svrhe. Lišće medvjeđe ljeske ima snažno antioksidativno djelovanje zbog visokog sadržaja fenola. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi sadržaj fenola u lišću šest populacija medvjeđe lijeske te procijeniti učinak sušnoga stresa na sadržaj fenola i kvantnu učinkovitost fotosustava II. Istraživane biljke proizvedene su cijepljenjem nakon sakupljanja plemki iz šest populacija medvjeđe lijeske (Oğuzlar, Erenler, Merkeşler, Seben, Güney Felakettin i Pelitcik). Istraživanje je provedeno u stakleničkim uvjetima kad su kalemljene biljke bile stare 7 godina. Tijekom pokusa (lipanj i srpanj), primijenjena su dva različita načina navodnjavanja (W1: tlo je navodnjavano do poljskog vodnog kapaciteta; W2: tlo je navodnjavano s 50 % manje vode u odnosu na W1 način navodnjavanja). Nakon primjene dva različita režima navodnjavanja, lišće je uzorkovano u lipnju i srpnju. Nakon toga je osušeno, ekstrahirano s metanolom te kvantitativno analizirano s ciljem utvrđivanja njegova fenolnog sastava (galna kiselina monohidrat, kofeinska kiselina, rutin, hidrat, luteolin-7-O-β-D glukozid, kaempferol, rozmarinska kiselina, miricetin, kvercetin, kumarin i apigenin) uz korištenje tekuće kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC) i detektora s nizom dioda (DAD). Rutin, kaempferol i luteolin bili su dominantni fenoli u ekstraktu metanola iz lišća medvjeđe lijeske. Populacija Pelitcik bila je značajan izvor rutina i kaempferola u lipnju, a W2 režim navodnjavanja značajno je povećao razine oba fenola u srpnju. Isto tako, najviši sadržaj fenola zabilježen je u populaciji Pelitcik u lipnju, a W2 režim navodnjavanja značajno je povećao ukupan sadržaj fenola u lipnju i srpnju. Također je utvrđeno u kojoj mjeri nedostatak vode utječe na kvantnu učinkovitost fotosustava II (Fv/Fm). Općenito, Fv/Fm vrijednosti opadaju s nedostatkom vode. Ova studija pokazala je da nedostatak vode kod medvjeđe ljeske potiče produkciju fenola te da se na taj način može osigurati prirodni izvor fenola koji se može koristiti u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Ključne riječi: Corylus colurna L; kvantna učinkovitost; fenol; medvjeđa lijeska; nedostatak vode |
autori: Mustafa Arslan Arzu Ucar Turker Isa Tas Arzu Birinci Yildirim Erva Ozkan | |
| Ender Bugday | UDK 630* 261 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.4 |
137 |
| Mapiranje osjetljivosti na klizišta na temelju GIS-a korištenjem strojnog učenja i procjene alternativnih šumskih putova u zaštitnim šumama |
|
|
| Sažetak Šumarske aktivnosti treba provoditi u okviru održivog šumarstva, dok se ubiru blagodati šumarstva. U skladu s tim, izgradnju cesta kroz šume treba pažljivo planirati, posebno u zaštitnim šumama. Šumska područja u Turskoj općenito su široko rasprostranjena u planinskim i visoko nagnutim područjima koja su osjetljiva na klizišta – osjetljivost na klizišta jedan je od najvažnijih kriterija za odabir zaštićenih šuma. Kao takvo, važno je procijeniti detaljne i primjenjive alternative u pogledu posebnih područja i privatnih šuma. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi alternativne pravce za šumske ceste u zaštićenim šumama korištenjem geografskih informacijskih sustava (GIS), posebno u područjima s velikom osjetljivošću na klizišta. U tu svrhu izrađena je karta osjetljivosti na klizišta (LSM) korištenjem metoda modeliranja logističke regresije (LR) i slučajnih šuma (RF), koje se široko koriste u strojnom učenju (ML). Odabrana su dva modela s najvišim radnim karakteristikama prijamnika (ROC) i površinom ispod krivulje (AUC), te deset čimbenika (nagib, nadmorska visina, litologija, udaljenost od ceste, udaljenost do greške, udaljenost od rijeke, zakrivljenost, indeks snage struje, korišteni su indeks topografskog položaja i indeks vlažnosti topografije). Najbolja metoda modeliranja LSM bila je AUC. Vrijednost AUC bila je 90,6% s RF pristupom i 80,3% s LR pristupom. Stvoreni LSM-ovi korišteni su za određivanje alternativnih putova koji izračunavaju analizu putanja troškova. Nadamo se da će osjetljivost na klizišta i odabir alternativnih putnih pravaca šumskih puteva utvrđenih pristupima i tehnikama u ovoj studiji biti od koristi planiranju šumskih cesta, kao i donositeljima planova i odluka. Ključne riječi: šumarstvo; otkrivanje alternativnih ruta; put troškova; slučajna šuma; logistička regresija |
autori: Ender Bugday | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Zdravko Dolenec | UDK 630* 148.2 https://doi.org./10.31298/sl.146.3-4.5 | 149 |
| Datumi povratka vuge (Oriolus oriolus L.) Sa zimovanja u bjelogorične šume sjeverozapadne Hrvatske u odnosu na sve toplija proljeća |
|
|
| Sažetak Klimatsko zatopljenje dokumentirano je na mnogim područjima Zemlje. Mnogi znanstveni radovi o utjecaju klimatskih promjena na ptičji svijet ponajprije se odnose na fenologiju, a u prvom redu na povratak ptica sa zimovanja i početak nesidbe jaja. U ovome članku prezentiraju se rezultati 26-godišnjeg (1991-2016) praćenja proljetne migracije vuge u bjelogoričnim šumama na području sjeverozapadne Hrvatske u odnosu na prosječne proljetne temperature travnja i svibnja (razdoblje povratka sa zimovanja). Podaci su se prikupljali na temelju prvog glasanja vuge pojedine godine. Dobiveni rezultati sugeriraju da se vuge vraćaju šest dana ranije u odnosu na početnu godinu istraživanja. U spomenutom istraživačkom razdoblju osim što se vuge na području gniježđenja pojavljuju sve ranije, istodobno je došlo do signifikantnog porasta prosječnih temperatura travnja i svibnja. Zabilježena je značajna negativna korelacija između datuma povratka i prosječnih proljetnih temperatura, što nas upućuje na zaključak da su sve toplija proljeća vjerojatno razlogom sve ranijeg povratka vuge sa zimovanja u bjelogorične šume sjeverozapadne Hrvatske. Ključne riječi: vuga; Oriolus oriolus L.; proljetna migracija; proljetna temperatura zraka; bjelogorične šume; sjeverozapadna Hrvatska |
autori: Zdravko Dolenec | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Matija Bakarić, Ivan Martinić, Mario Šporčić, David Mijoč, Matija Landekić | UDK 630* 641 https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.6 |
153 |
| Poduzetnička infrastruktura i poduzetništvo u šumarstvu Republike Hrvatske – mogućnosti i perspektive korištenja |
|
|
| Sažetak Poduzetništvo, posebice mikro, malo i srednje prema EU nasljeđu u Republici Hrvatskoj ima ključnu ulogu u stvaranju novih radnih mjesta, ponajprije kroz modele samozapošljavanja, potom kao pokretanje inovativnih poslovnih modela koji su generatori proizvodnje. Šumarski sektor bilježi sve veći udio inovativnih inženjerskih usluga namijenjenih za državne i privatne šume. Glavno obilježje još uvijek najzastupljenijih vrsta poduzetničkih aktivnosti u šumarskom sektoru je primarna primjenjivost u državnim šumama na djelatnostima sječe, privlačenja i daljinskog transporta te potom na uzgojnim radovima. Institucije i potpore na državnoj i EU razini imaju ulogu poticanja novih poduzetnika kroz „start-up“ modele na pokretanje inovativnih poslovnih rješenja primjenjivih u cijelom šumarkom sektoru. Ključne riječi: inovacije; gospodarski razvoj; start-up; potpore |
autori: BAKARIĆ, Matija ŠL MARTINIĆ, Ivan ŠL ŠPORČIĆ, Mario ŠL David Mijoč Matija Landekić | |