|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 1-2/2025 3-4/2025 5-6/2025 new HR EN |
1-2/2025 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD-a | 3 | |
| 260 godina hrvatskog šumarstva (1765. – 2025.) |  
|
|
| Hrvatsko šumarstvo utemeljeno je 23. veljače 1765. godine. Toga dana u sjedištu Karlovačkog generalata Hrvatske vojne krajine u Karlovcu zaključena je sjednica povjerenstva na kojoj je odlučeno o postavljanju šumara i ustrojavanju šumarske službe u tri sjedišta: Baškim Oštarijama za šume ličke pukovnije, Krasnu za šume otočke pukovnije i dio šuma ogulinske pukovnije te na Petrovoj gori za preostale šume ogulinske pukovnije i šume slunjske pukovnije. Oštarijskome šumaru dodijeljeno je osam lugara. Šumaru sa sjedištem u Krasnu s obzirom na veću površinu o kojoj je morao skrbiti pripalo je dvanaest lugara i jedan šumar – lovac. Šumaru na Petrovoj gori dodijeljeno je pet lugara. Za svakoga su određeni iznos plaće i mjesto stanovanja. Sastavljena je privremena instrukcija odnosno naputak po kojem će šumari raditi i podučavati osoblje. Time su utemeljene naše prve tri šumarije. U to doba, tijekom 1764. i 1765., na istom području obavljeni su prvi pregled, opis i podjela šuma na okružja. Zahvaljujući preciznoj inventuri šuma danas znamo da je na 126.141 hektara raslo 42.017.128 stabala različitih vrsta drveća od čega je 27 % jelovih i 50 % bukovih u odnosu na ostale vrste drveća. Izrađene su prve izvorne karte šuma ličke, otočke i ogulinske pukovnije koje se danas čuvaju u Ratnom arhivu u Beču. Drugi izvorni primjerak karte šuma ličke pukovnije čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Razdoblje postanka hrvatskog šumarstva završava 1769. objavom Šumskog reda Marije Terezije. To je naš prvi zakon o šumama, prva instrukcija za uređivanje šuma i prvi udžbenik šumarstva na hrvatskom jeziku. U njemu su propisane sječne zrelosti (ophodnje) za glavne vrste drveća. Gospodarenje šumom uređeno je metodom razdiobe šumske površine na godišnje sječine čiji broj odgovara broju godina ophodnje. Time je prije više od dva i pol stoljeća u šumarstvu Hrvatske uvedeno načelo potrajnosti koje je tek krajem 20. stoljeća pod nazivom održivi razvoj postalo okosnicom globalne ekološke politike. Obljetnica 260 godina hrvatskog šumarstva svakako je važan dio kulturnog nasljeđa naše domovine. Hrvatsko šumarstvo može se ponositi činjenicama kako je vjerojatno jedina naša struka koja ima 260 godina star izvorni dokument s datumom utemeljenja, isto toliko stare izvorne karte šumskog područja s opisom šuma i 256 godina star zakon kojim je na hrvatskom jeziku regulirano potrajno odnosno održivo gospodarenje šumama. Ponosimo se time i proslavimo naš jubilej tijekom 2025. godine. Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD-a | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Željko Španjol, Ivana Gašparović, Damir Barčić, Ana Šujica, Martina Obradović, Mario Ančić, Mihaela Jankavić, Sanja Stevanović, Boris Dorbić | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.1 |
7 |
| Biološko-ekološka i prostorna analiza spomenika parkovne arhitekture-park oko dvorca Hellenbach u Mariji Bistrici |
|
|
| Perivoji su sastavni dijelovi dvorca i uglavnom se zaštićuju kao prostor dvorca. Zaštićeni su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99; 151/03; 157)03; 87/09; 88/10; 61/11; 25/12; 136/12; 157/13; 152/14; 98/15; 44/17; 90/18; 32/20; 62/20; 117/21; 114/22) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13; 15/18; 14/19; 127/19). Perivoj u sklopu dvorca Hellenbach u Mariji Bistrici predmet je ovog istraživanja, zbog izrazito velike povijesne i kulturne važnosti na nacionalnoj razini. Ovaj rad se temelji na analizi inventarizacija dendroloških svojti perivoja Hellenbach u nešto više od četrdeset godina (inventarizacije provedene: 1978., 2007., 2011. i 2021. godine) te promjenama koje su u smislu prisutnosti svojti te njihovih udjela protokom vremena dogodile. Posljednju inventarizaciju, terenski rad, izmjeru i prikupljanje podataka obavili su autori rada u svibnju 2021. godine. Izmjerena su sva stabala i grmovi, a prikupljeni podaci korišteni su za usporedbu sadašnjeg s prijašnjim stanjem. Rezultati analize temelj su za definiranje mjera obnove i očuvanja perivoja oko dvorca u budućnosti. Na temelju potonjeg, glavna smjernica za uređenje perivoja na temelju inventarizacije, analize i buduće namjene, nameće se kombinacija revitalizacije i konzervacije dvorca s perivojem. Terenskim dijelom istraživanja utvrđeno je da je zdravstveno stanje perivoja zadovoljavajuće, ali s nužnim radovima sanacije dendroflore perivoja. Autori predlažu, nakon izrade Stručne podloge, širenje granice obuhvata zaštite perivoja kao spomenika parkovne arhitekture na cjelokupnom prostoru od 5,5 ha, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13; 15/18; 14/19; 127/19). Zaštita cjelokupnog prostora povijesnog perivoja omogućuje njegovu potpuno funkcionalno vrednovanje (povijesno, krajobrazno, uporabno), aktivniju zaštitu i održavanje. Upravljanje dvorcima i perivojima moglo bi se provesti kroz plan upravljanja ili gospodarenja na osnovi prihodovanja od posjetitelja, što bi bio sastavni dio modernog kulturnog turizma u Hrvatskom zagorju. |
autori: Željko Španjol ŠL Ivana Gašparović Damir Barčić ŠL Ana Šujica Martina Obradović Mario Ančić Mihaela Jankavić ŠL Sanja Stevanović Boris Dorbić | |
| Esmera Kajtaz, Dženita Alibegić, Haris Nikšić, Željko Španjol, Boris Dorbić | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.2 |
25 |
| Varijacije u sadržaju ukupnih fenola i antioksidacijske aktivnosti sviježih Listova čuvarkuće (Sempervivum tectorum L.) s obzirom na provenijenciju iz urbane i ruralne sredine : područje Mostara, Bosna i Hercegovina |
|
|
| Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi antioksidacijsko djelovanje i ukupni fenolni sastav svježih listova Sempervivum tectorum L. s obzirom na provenijenciju iz urbane i ruralne sredine. Svježi listovi biljnog materijala čuvarkuće prikupljeni su za sunčanog dana sredinom lipnja 2024. god. Homogenizirani uzorak je podvrgnut ekstrakciji maceracije na sobnoj temperaturi uz uporabu destilirane vode i vodene otopine etanola 70 % i 50 % te metanola 70 % i 50 %. Ukupni sadržaj fenola određen je Folin-Ciocalteu metodom, a antioksidacijska aktivnost procijenjena je DPPH „scavenging“ metodom te izražena primjenom standarda Trolox-a kao ekvivalenta (µmol TE/g). Udio ukupnih fenola kretao se u rasponu od 42,91 ± 0,83 do 115,96 ± 0,48 mg GAE/g, u ovisnosti od vrste korištenog otapala i porijeklu biljnog materijala. Najviše vrijednosti antioksidacijske aktivnosti pokazao je metanolni ekstrakt s vrijednošću 672,51 ± 2,47 µmol TE/g, a najniže vodeni ekstrakti biljnog materijala oba porijekla. Uzorci lista čuvarkuće s više nadmorske sredine pokazali su izuzetnu antioksidacijsku aktivnost s vrijednostima od 672,51 ± 2,47 do 359,79 ± 3,97 µmol TE/g, dok uzorci prikupljeni na nižim nadmorskim visinama pokazuju nižu sposobnost uklanjanja radikala prema DPPH metodi s vrijednostima od 366,86 ± 6,91 do 232,78 ± 4,55 µmol TE/g. Uporabom multipla linearne regresije, pokazano je kako su provenijencija (ß = -0,64; t = -3,167; 0,0016 < 0,05) i otapalo (ß = 0,552; t = 2,734; 0,029 < 0,05) značajni prediktori sadržaja ukupnih fenola za analizirane uzorke. Provenijencija (ß = 0,78; t = 4,55; 0,003 < 0,05) i otapalo (ß = -0,422; t = 2,445; 0,044 < 0,05) predstavljaju također značajne prediktore i za rezultate antioksidacijske aktivnosti analiziranih uzoraka čuvarkuće. Rezultat t-testa je pokazao da postoji statistički značajna razlika (0,013 < 0,05) za antioksidacijsku aktivnost s obzirom na provenijenciju biljnog materijala (urbano/ruralno). |
autori: Esmera Kajtaz Dženita Alibegić Haris Nikšić Željko Španjol ŠL Boris Dorbić | |
| Biljana M. Nikolić, Jelena Božović, Dalibor Ballian, Saša Eremija, Zorica S. Mitić, Marija S. Marković, Nevena Čule | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.3 |
35 |
| Varijabilnost mikroelemenata u iglicama prirodnih populacija Picea omorika |
|
|
| Ovo je prva studija varijabilnosti mikroelemenata u iglicama sedam populacija Picea omorika (Panč.) Purk. iz Srbije. Putem ICP spektometra analizirano je sedam bitnih, tri korisna i šest toksičnih mikroelemenata. Njihov raspon bio je sljedeći: Mn > Fe > Zn > Al > Na > B > Cu > Ni > Cr > Cd > Co. Mikroelementi Mo, As, Hg, Pb and Se otkriveni su u tragovima. Sadržaj Al, B, Co, Cr i Na po prvi je put utvrđen u iglicama P. omorika. Među korisnim mikroelementima najobilniji je Al, a među toksičnim Cr. Najjužnija populacija, kanjon Mileševke, imala je najviše vrjiednosti Zn, Cu, Ni, Co i Cd i najniže vrijednosti B. Diskriminantna i klaster analiza pokazale su najveće razlike od ostalih populacija. U budućnosti bi bilo bi korisno istražiti čimbenike koji izazivaju ugrožavanje P. omorika u njihovoj prirodnoj rasprostranjenosti ili sprječavaju prirodnu obnovu vrste. |
autori: Biljana M. Nikolić Jelena Božović Dalibor Ballian Saša Eremija Zorica S. Mitić Marija S. Marković Nevena Čule | |
| Zümrüt Kurtulgu, Atinç Pirti | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.4 |
45 |
| Novi pristup klasifikaciji terenskih točaka šumskoga područja temeljem podataka prikupljenih zračnim laserskim sustavom |
|
|
| LiDAR sustavi sve se učestalije i učinkovitije koriste u svim aspektima šumarstva. Imaju važnu ulogu u mnogim primjenama kao što je primjerice izrada detaljnih šumskih karata, dobivanje visoko preciznih podataka o visini, gustoći i rasporedu stabala, a koriste se i za detaljno mapiranje topografije šumskoga tla, kontrolu klizišta i erozijskih procesa, pri planiranju šumskih cesta te upravljanju vodenim površinama. Topografske karte šuma i šumskih zemljišta mogu se izraditi s velikom preciznošću zahvaljujući LiDAR tehnologiji. U našem istraživanju predstavljamo novi pristup korištenja LiDAR podataka pri kreiranju fizičkih karakteristika šumskog zemljišta. U ovom pristupu, LiDAR podaci prikupljeni iz zraka podijeljeni su u skupove podataka prema povratima. Kreirana su tri skupa podataka: drugi povrat, posljednji povrat i prvi/posljednji povrat te je svaki skup podataka pozicioniran u mrežnu strukturu, a daljnje filtriranje izvršeno je prema srednjim vrijednostima visine točaka u ćeliji. Tijekom analize i obrade podataka korišten je DBSCAN algoritam klasteriranja, što predstavlja jednu od metoda strojnog učenja. Epsilon vrijednost, jedan od parametara korištenih u DBSCAN algoritmu, određena je prema indeksu obrisa terena, a LiDAR terenske točke zatim su klasificirane. Klasificirane LiDAR terenske točke uspoređene su s postojećim terenskim kontrolnim točkama. Kao rezultat dobivena je kombinacija skupa podataka drugog povrata i posljednjeg povrata koja pokazuje uspješne rezultate s kappa vrijednošću od 82,27 % i vrijednošću F1 rezultata od 0,71. Isto tako stvoreni su i uspoređeni digitalni modeli terena. Kako bi se pokazala učinkovitost predloženog pristupa, podaci su uspoređeni s CSF algoritmom, koji predstavlja jednu od tradicionalnih metoda filtriranja. Nakon procjene točnosti, bilo je moguće klasificirati više LiDAR terenskih točaka pomoću predloženog pristupa. Stoga smatramo da LiDAR terenski podaci mogu stvoriti detaljnu i točnu topografsku kartu, definirati značajke šume i šumskoga zemljišta te doprinijeti procesu donošenja odluka za različite aspekte šumarskih djelatnosti. |
autori: Zümrüt Kurtulgu Atinç Pirti | |
| Özdemir Şentürk, Mehmet Güvenç Negiz, Serkan Gülsoy | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.5 |
57 |
| Ekološka klasifikacija i mapiranje okruga Gölhisar temeljeno na hijerarhijskom modelu |
|
|
| U ovom istraživanju provedeno je hijerarhijsko modeliranje temeljeno na ekološkoj klasifikaciji zemljišta te mapiranje u okrugu Gölhisar s vegetacijskim skupinama. Podaci o prisutnosti i odsutnosti drvenastih biljnih vrsta zabilježeni su na 398 pokusnih ploha. U istraživanju su definirane varijable nadmorske visine, nagiba, orijentacije, indeksa zračenja, indeksa topografskog položaja i geološke podloge potrebne za klasifikaciju temeljenu na modelu i procese mapiranja. U procesu statističke evaluacije prvo su određene razlikovne skupine klasterskom analizom, a zatim su modelne skupine određene pomoću klasifikacijskog stabla. Hi-kvadrat test primijenjen je za određivanje odnosa između područja poduzorkovanja u skupinama dobivenih klasterskom analizom i područja poduzorkovanja u skupinama modela dobivenih tehnikom klasifikacijskog stabla. Kao rezultat ovih postupaka dobivene su ukupno četiri različite vegetacijske skupine u okrugu po principu hijerarhijskog razlikovanja. U posljednjoj fazi proveden je proces regionalizacije korištenjem varijabli koje strukturiraju model stabla pomoću tehnike klasifikacijskog stabla te je tako dobiveni model stabla mapiran. Kao rezultat ovog istraživanja, okrug Gölhisar podijeljen je u četiri različite vegetacijske skupine. Na temelju te hijerarhijske klasifikacije vegetacije, utvrđene su najvažnije varijable kao što su nadmorska visina, indeks zračenja, indeks topografskog položaja i vrste geološke podloge. Dok prva i druga skupina izdvojenih vegetacijskih skupina odgovaraju gornjim dijelovima eu-mediteranskog i sub-mediteranskog klimatskog pojasa, može se reći da treća i četvrta skupina odgovaraju planinskoj (iznad 1200 – 1300 m) i oro-sredozemnoj klimatskoj zoni. |
autori: Özdemir Şentürk Mehmet Güvenç Negiz Serkan Gülsoy | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Ana Romana Armanda, Mario Bjeliš | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.6 |
67 |
| Pregled invazije i mogućnosti upravljanja kontrolom Cydalima perspectalis (Lepidoptera, Crambidae) |
|
|
| Šimširov moljac, Cydalima perspectalis, porijeklom iz istočne Azije, prisutan je u 40 zemalja u Europi i na Bliskom istoku, kao i u dvije države u Sjevernoj Americi. Točan put invazije nije do kraja poznat, ali vjeruje se da je do Europe i Sjedinjenih Država stigao višestrukim unošenjem uvezenih biljaka šimšira, nakon čega je uslijedilo daljnje širenje zbog bioloških karakteristika vrste, klimatskih uvjeta i široke rasprostranjenosti biljke domaćina. Cilj ovog preglednog rada jest pružiti pregled literature o visoko invazivnoj vrsti C. perspectalis i razmotriti buduća perspektivna rješenja za učinkovitu kontrolu i praćenje. Moguće metode suzbijanja uključuju insekticide i ekološki prihvatljive metode kao što su primjena entomopatogenih bakterija, gljivica, nematoda, biljnih insekticida i metode konfuzije. Primjena metoda integrirane zaštite ključna je za kontrolu C. perspectalis. Metode detekcije, strategije prevencije, praćenje štetnika i zaraze, procjena sposobnosti prezimljavanja i razvoj učinkovitih mjera kontrole ključne su buduće perspektive. Istraživanjem, suradnjom i strateškim intervencijama moguće je ublažiti utjecaj C. perspectalis i zaštititi osjetljive ekosustave od razornih posljedica ovog invazivnog štetnika. |
autori: Ana Romana Armanda Mario Bjeliš | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir Miškulin, Nives Salopek, Dalibor Babić, Matea Vuković, Tihana Otmačić | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.7 |
77 |
| Analiza uspješnosti sanacija vjetroizvala u državnim šumama na području Parka prirode Medvednica |
|
|
| Medvednica svojim položajem u neposrednoj blizini glavnog grada dobiva izuzetno veliku pozornost građana. Uz ekološke i ekološko-socijalne funkcije šuma, do izražaja značajno dolaze i socijalne općekorisne funkcije: turističke, rekreacijske, zdravstvene i estetske. Unutar Parka prirode Medvednica velika pozornost javnosti usmjerena je na gospodarenje šumama, a brojni upiti vezani suza biološku obnovu šuma koja uključuje i uklanjanje stabala. Jedini održivi način gospodarenja koji provodimo omogućava održavanje optimalnog stanja šumskih ekosustava kako bi se pratili zahtjevi prirode koja svakodnevno od nas traži razumijevanje prirodnih procesa i promjena. Šume na području Parka prirode Medvednica u proteklih su 12 godina pretrpjele nekoliko velikih i više manjih olujnih nevremena, koja su ostavila značajan trag na krajobrazu tog područja, narušila strukturu i stabilnost sastojina, te promijenila planove gospodarenja šumama tog područja. Hrvatske šume d. o. o. koje gospodare državnim šumama Medvednice uložile su izuzetne napore u svim fazama sanacije vjetroizvala i za nastavak daljnjeg potrajnog gospodarenja. Sanacije vjetroizvala možemo podijeliti u tri faze: 1. hitne intervencije na javnoj infrastrukturi, 2. izmjera i izvoz drvne mase uz uspostavu šumskog reda, 3. biološka obnova šuma. Svrha je rada dobiti prikaz provedenih radova na sanaciji kako bi poslužili kao primjer dobre prakse u okolnostima klimatskih ekstrema. Cilj je ovog rada prikazati količine drvne mase sanirane u proteklih 12 godina i ukazati na važnost kontinuiranog gospodarenja za stabilnost šuma na Medvednici kako bismo upravo time pokušali smanjiti utjecaj klimatskih promjena. Također ćemo prikazati kako je sanacija vjetroizvala utjecala na planirano gospodarenje propisano šumsko-gospodarskim planom te kako nekontrolirano izvaljivanje drvne mase zbog vjetra utječe na izgled Medvednice, a time zahtjeva opasne i skupe zahvate sanacije. Posljedično, ulažu se veliki trud i sredstva u informiranje javnosti o svim šumskim radovima na području Medvednice te se nastoji približiti načela šumarske struke i ukazati na svrhu organiziranog gospodarenja šumama radi uspostave povjerenja između javnosti i šumarske struke. |
autori: Damir Miškulin ŠL Nives Salopek ŠL Dalibor Babić ŠL Matea Vuković Tihana Otmačić | |