|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 + 2025 1-2/2026 3-4/2026 5-6/2026 7-8/2026 new HR EN |
7-8/2026 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD | 295 | |
| Što je pokazala Druga nacionalna inventura šuma? – What Did the Second National Forest Inventory Reveal? |  
|
|
| Veliki amfiteatar Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu 9. lipnja 2026. bio je popunjen s velikim brojem zainteresiranih slušatelja. Razlog okupljanja bila je prezentacija Druge nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske (CRONFI II). O važnosti teme svjedočila je i nazočnost potpredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića. Detaljnije o samoj nacionalnoj inventuri moći će se pročitati u članku posvećenom samoj inventuri u sljedećem broju Šumarskog lista.
Nacionalna inventura šuma propisana je Zakonom o šumama, a detaljno razrađena Pravilnikom o postupku provođenja Nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske i odobravanju njezinih rezultata svakih 10 godina. Svrha provođenja nacionalne inventure šuma je višestruka te uključuje prikupljanje informacija o stanju šuma za potrebe šumarske politike i šumarske operative, ekologije, lovstva, zaštite okoliša, zaštite prirode, drvoprerađivačke industrije te za potrebe državnih i međunarodnih organizacija radi ispunjavanja obveza međunarodnih izvješćivanja. Zasniva se na jedinstvenoj metodologiji Forest Resources Assessment (FRA) koju je uspostavila organizacija FAO, što je zbog standardizacije metoda rezultata čini usporedivom s rezultatima inventura drugih država. Terenska izmjera obavljena je na stalnim plohama postavljenim u sklopu Prve nacionalne inventure šuma. Druga nacionalna inventura provedena je tijekom 2024. i 2025. godine.
Prva nacionalna inventura šuma u Hrvatskoj izrađena je između 2005. i 2009. godine. Rezultati inventure objavljeni su 2010. godine i tada su u dijelu javnosti izazvali oštre kritike na račun gospodarenja šumama u RH. Razlog je bila razlika u odnosu na podatke iz šumskogospodarske osnove područja RH za razdoblje 2006. – 2015. godine, što je uvjetovano različitom metodologijom izmjere i dobivanja podataka.
Podaci dobiveni Drugom nacionalnom inventurom šuma omogućili su usporedbu s Prvom nacionalnom inventurom te su potvrdili njenu kvalitetnu izradu. Osnovne razlike između dvaju nacionalnih inventura (2010. i 2026. godine) očituju se u sljedećem: ukupna površina šuma i šumskih zemljišta porasla je za 417 tisuća ha s 2,581 milijuna ha na 2,997 milijuna ha, pokrivenost kopnene površine RH šumama i šumskim zemljištima porasla je za 7 % s 46 % na 53 %, obrasla površina šumskih zemljišta porasla je za 53 tisuće ha s 2,378 milijuna ha na 2,431 milijuna ha, površina šuma u državnom vlasništvu smanjila se sa 77 % na 71 %, a površina šuma u privatnom vlasništvu povećala se s 23 % na 29 %, ukupna drvna zaliha smanjila se za 4 milijuna m3 s 552 milijuna m3 (232 m3/ha) na 548 milijuna m3 (227 m3/ha), zastupljenost najrasprostranjenije vrste drveća po drvnoj zalihi obične bukve smanjila se s 35 % na 34 %, udio godišnjeg etata u volumnom prirastu smanjio se za 13 % sa 75 % na 62 %, mrtvo drvo (ležeće i stojeće) u šumi povećalo se za 22 milijuna m3 s 33 milijuna m3 na 55 milijuna m3 (dijelom zbog promjene izmjere, a dijelom zbog veće osviještenosti šumoposjednika o važnosti mrtvog drva), a spremljeni ugljik u šumama povećao se za 4 milijuna tona sa 639 milijuna tona (269 t/ha) na 643 milijuna tona (266 t/ha).
Koliko može radovati povećanje šumovitosti Hrvatske toliko se treba zabrinuti jer se to povećanje dobrim dijelom temelji na napuštanju ruralnih krajeva i zarastanju napuštenih poljoprivrednih površina. Šumarstvo kao gospodarska djelatnost ima veliku ulogu u opstanku i razvoju ruralnih zajednica, ali i privlačenju mlađeg stanovništva u te krajeve. Odgovorno gospodarenje sve većim površinama šuma od dobrobiti je i vrlo značajnim općekorisnim funkcijama šuma. Sve veća važnost šuma u svjetlu klimatskih promjena zahtijevat će veću posvećenost praćenju stanja šuma te pronalaženje novih rješenja za njihov opstanak i prilagodbu novim uvjetima. |
autori: Uredništvo HŠD | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Joso Vukelić, Lovro Turkalj, Tonko Megyery, Pavle Gašparović, Nikola Magdić | https://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.1 |
297 |
| Zaštićena i ugrožena vaskularna flora u šumama Nacionalnog parka Plitvička jezera – Protected and Endangered Vascular Flora in the Forests of Plitvice Lakes National Park |
|
|
| U radu je inventarizirano i analizirano prisustvo 34 strogo zaštićene i 11 ugroženih vrsta vaskularne flore u šumskoj vegetaciji NP Plitvička jezera. Inventarizacija je provedena na temelju prijašnjih relevantnih rezultata i vlastitih terenskih opažanja na 323 cjelovita ili djelomična kvadranta dimenzija 1 × 1 km. Rezultati prisustva vrsta na kvadrantima razvrstani su u pet kategorija, od vrlo rijetke rasprostranjenosti (? 10 kvadranata, I. kategorija) do širokih areala koji se pružaju na više od 60 % njegove površine (? 201 kvadrant, V. kategorija). Ustanovljeno je da 14 vrsta ima vrlo ograničenu rasprostranjenost, s pojavnošću na manje od 3 % ukupne šumske površine (? 10 kvadranata). Sljedećih 11 vrsta zabilježeno je u rasponu od 11 do 50 kvadranata (manje od 17 % površine), dok preostalih 20 vrsta pokazuju znatno veću učestalost i širu distribuciju unutar šumskih ekosustava Parka. Kategorije vrlo rijetkih i rijetkih vrsta obuhvaćaju svojte uže ekološke valencije (stanišni specijalisti). One nastanjuju specifična, osjetljiva i prostorno ograničena staništa, poput vlažnih i poplavnih područja, otvorenijih vapnenačkih obronaka i padina, ekotona te nešumskih površina. Budući da ova skupina obuhvaća i vrste čija brojnost opada prijelazom s nešumskih prostora prema sklopljenim i sjenovitim šumskim sastojinama, one su svakako prisutne i u okolnim sukcesijskim i otvorenim staništima. Kategorije rijetko rasprostranjenih svojti obuhvaćaju nekoliko tipičnih šumskih vrsta, prije svega orhideje (Cypripedium calceolus, Corallorhiza trifida, Epipactis sp.) te božikovinu (Ilex aquifolium) i tisu (Taxus baccata). Na temelju dostupnih podataka, njihova se trenutna distribucija smatra stabilnom, iako se za tisu i božikovinu pretpostavlja da su povijesno zauzimale veći areal koji je s vremenom smanjen uslijed dugotrajnog antropogenog utjecaja. Uz navedene rijetke svojte, značajan udio u flori Parka čine široko rasprostranjene šumske vrste koje mu daju prepoznatljiv prirodni identitet. Analiza rasprostranjenosti i ugroženosti inventariziranih svojti ukazuje na to da one u NP Plitvička jezera trenutno zauzimaju stabilne areale. Predviđa se očuvanje takvoga stanja jer se u Parku ne provode zahvati koji bi doveli do fragmentacije, degradacije ili promjene šumskih staništa. Ipak, dugoročnu prijetnju, osobito za stanišne specijaliste, predstavljaju potencijalne promjene vodnog režima, progresivna sukcesija na nešumskim površinama te kumulativni učinci klimatskih promjena. Stoga je nužno uspostaviti sustavni monitoring osjetljivih vrsta na stalnim plohama i provoditi ciljane mjere očuvanja. Dobiveni rezultati služe kao relevantna stručna podloga za unaprjeđenje strategija upravljanja te osiguranje dugoročne zaštite bioraznolikosti Parka. |
autori: Joso Vukelić ŠL Lovro Turkalj Tonko Megyery Pavle Gašparović Nikola Magdić ŠL | |
| Igor Poljak, Patricija Palorec, Jelena Ćaćić | https://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.2 |
307 |
| Drvenaste biljke povijesnog perivoja Ribnjak u Zagrebu – Woody Plants of the Historic Ribnjak Park in Zagreb |
|
|
| Povijesni perivoji u urbanim sredinama Europe imaju višestruku vrijednost: oni su žarišta bioraznolikosti, prostori od povijesno-kulturnog značaja i hortikulturnog eksperimentiranja, ali i važni elementi oblikovanja identiteta gradova. Grad Zagreb baštini niz takvih perivoja nastalih u 19. stoljeću, a među njima Ribnjak, smješten podno katedrale, zauzima posebno mjesto. Njegov današnji izgled oblikovan je kroz gotovo dva stoljeća promjena – od romantičarskog krajobraza s vodenim površinama, preko modernističkih intervencija nakon Drugog svjetskog rata pa sve do suvremenih sadržaja. Biljke su u perivojima 19. stoljeća, u vremenu kada je nastao Ribnjak, bile važan oblikovni element jer su transformirale prostor u idealizirani prirodni krajobraz koji je spajao estetsku ljepotu, botaničku strast prema egzotičnim vrstama i prostor za društveni prestiž. Upravo zbog te važnosti od proljeća do jeseni 2022. godine provedena je inventarizacija dendroflore perivoja Ribnjak. Utvrđeno je 97 svojti, među kojima prevladavaju stabla, uz manji broj grmova i penjačica. Premda dominiraju listopadne vrste, prisutne su i vazdazelene, osobito četinjače, koje osiguravaju postojanost u zimskim mjesecima. Među njima se ističu primjerci tise (Taxus baccata), vrste od povijesne i konzervacijske važnosti. Biogeografska analiza pokazuje visok udio alohtonih svojti, što je obilježje perivoja oblikovanih u 19. stoljeću. Usporedba s popisom iz 1957., kada je zabilježeno 107 svojti, potvrđuje 51 svojtu i ukazuje na gubitak dijela dendroflore, ali i na kontinuitet – jer su mnoge vrste sađene u 19. stoljeću bile prisutne sredinom prošlog stoljeća i danas opstaju, potvrđujući dugotrajnu vrijednost povijesnih hortikulturnih izbora. Raznolikost dendroflore u istraživanom perivoju oblikuje ambijente i vizure koje se nadovezuju na prostorne elemente parka. Staze, prostori za odmor, cvjetne gredice, livade i skulpture zajedno stvaraju slojeviti prostorni doživljaj, dok vizure prema katedrali potvrđuju Ribnjak kao kulturni pejzaž. On se stoga pokazuje kao prostor u kojem se povijesni kontinuitet, raznolikost biljaka i prostorni elementi isprepliću u prepoznatljiv povijesni ambijent Zagreba. |
autori: Igor Poljak Patricija Palorec Jelena Ćaćić | |
| Fahrettin Atar, Halil Bariş Özel, Deniz Güney, Ebru Atar | https://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.3 |
317 |
| Assessing Phenotypic Diversity and Population-Level Differentiation in Laurus nobilis L. Seedlings from the Southwestern Black Sea Region |
|
|
| Yassina Amirat, Fazia Krouchi, Samir Ait Said, Naima Belmihoub, Arezki Derridj | https://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.4 |
329 |
| Structural Dynamics of Atlas Cedar in the Tala Guilef Forest: A Favorable Situation that can be Improved by Controlling Anthropogenic Pressure |
|
|
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Martina Đodan, Sanja Perić, Martina Zorić, Zoran Galić, Andrija Barišić | https://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.5 |
341 |
| Suvremeni izazovi i ograničenja obnove šuma hrasta lužnjaka: Studija slučaja Hrvatska i Srbija – Contemporary Challenges and Restoration Constraints in Pedunculate Oak Forests: A Case Study of Croatia and Serbia |
|
|
| Šume hrasta lužnjaka imaju istaknutu povijesnu vrijednost s gospodarskog, biološkog i društvenog aspekta u obje zemlje. Danas su te šume izložene sve brojnijim prijetnjama, što je potaknulo zabrinutost operative u šumarstvu, ali i istaknulo važnost obnove šuma. Izvješća iz Hrvatske i Srbije u posljednjem desetljeću ukazuju na porast učestalosti i intenziteta biotskih i abiotskih prijetnji. Kako bi se očuvale ove šume i njihove brojne koristi za prirodu i društvo te spriječilo njihovo propadanje, nužno je provoditi aktivnosti obnove šuma. Međutim, obnova šuma hrasta lužnjaka u operativi suočava se s raznim preprekama i ograničenjima. Stoga je cilj rada olakšati obnovu šuma hrasta lužnjaka analizom postojećih znanstvenih spoznaja te prepoznavanjem: 1) prijetnji koje ugrožavaju šume hrasta lužnjaka, 2) ograničenja i prepreka te 3) smjernica i mogućnosti za obnovu šuma. Pregledom dostupne literature utvrđene su najčešće zabilježene prijetnje koje ugrožavaju šume hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i Srbiji, među kojima se ističu mrežasta stjenica, pepelnica, vjetrolomi te složena interakcija štetnih biotskih i abiotskih čimbenika. Obnova šuma suočava se s nizom sustavnih i praktičnih prepreka. Najčešće prepreke koje je potrebno riješiti su okolišne, političke, ekonomske, društvene, tehničke i pravne naravi. Za svaku prepreku dani su opis i ključni problemi vezani uz obnovu šuma hrasta lužnjaka, kao i mogućnosti za prevladavanje prepreka. Prepoznavanje i razumijevanje ograničenja i mogućnosti koji potiču obnovu ključno je za izradu učinkovitih strategija obnove šuma. S obzirom na to da su i znanost i praksa obnove još uvijek u razvoju, ovakvi su uvidi od presudne važnosti za unapređenje i poboljšanje rezultata obnove. |
autori: Martina Đodan ŠL Sanja Perić ŠL Martina Zorić Zoran Galić Andrija Barišić | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Ahmet Arpacik, Furkan Can Özcelep | https://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.6 |
353 |
| Woody Plant Species in the Diet of the Golden Jackal (Canis aureus Linnaeus, 1758) in Trabzon, Türkiye |
|
|