+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
1-2/2022
3-4/2022
5-6/2022
7-8/2022
9-10/2022
11-12/2022
new


HR  EN   

11-12/2022

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   473
Na kraju 2022. godine      
Riječ uredništva
Ove smo godine, kao i prethodnih, nastojali biti aktualni te kroz ovu rubriku izražavali razmišljanja i o hrvatskom šumarstvu, ali isto tako i o europskom pa i svjetskom. Dinamika svekolikih promjena koje se događaju na planeti Zemlji sve više utječe i na naše šume i šumarstvo. To je bilo vidljivo u više naših uvodnika. Tako smo se dva puta osvrtali na istu tematiku energetike kroz uvodnike u broju 3-4/2022 pod naslovom „Da li i kako koristimo biomasu kao energent?“ i broju 7-8/2022 „Zašto kasnimo u zelenoj tranziciji i energetskoj neovisnosti?“. Oba naslova su završila upitnikom, a u i tekstu su postavljena pitanja na koja još nema odgovora. Da je ova tematika duže aktualna, vidi se po tome što se o istome pisalo i 2010. godine. Uostalom, Hrvatsko šumarsko društvo još je 2005. godine osnovalo svoju sekciju pod nazivom Hrvatska udruga za biomasu. Svojim djelovanjem kroz 17 godina sekcija je imala pionirsku ulogu u razjašnjavanju i educiranju o važnosti korištenja resursa koje naše šume imaju. Želja je bila usmjeriti Republiku Hrvatsku prema smanjenju uporabe fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova te povećanju energetske neovisnosti i klimatske neutralnosti.
Uvodnik u broju 5-6/2022 osvrnuo se na 15. svjetski šumarski kongres održan početkom svibnja u Južnoj Koreji. Moto kongresa bio je „Izgradnja zelene, zdrave i otporne budućnosti sa šumama“, dok jedan od zaključaka kongresa glasi: „Šume nadilaze političke, društvene i ekološke granice i vitalne su za biološku raznolikost i cikluse ugljika, vode i energije na planetarnoj razini.“. Ponukani dosadašnjim lošim iskustvima u primjeni raznih deklaracija na globalnoj razini, preostaje nada kako će čovječanstvo napokon shvatiti da mu vrijeme za primjereni odnos prema planeti sve više ističe.
U broju 9-10/20 više smo se bavili domaćom temom „Šume u službi decentralizacije i demografskog oporavka Hrvatske“. Dok broj stanovnika u svijetu uglavnom raste, Republika Hrvatska ima suprotni trend starenja i smanjenja stanovništva. To je problem i čitave Europe kao sve starijeg kontinenta. Smatramo da su nam naše šume jedna od prilika za preokretanje negativnog trenda u depopulaciji i sve većem propadanju ruralnog prostora.
U nadi da će nam sljedeći uvodnici donijeti i svjetlije tonove, opraštamo se za ovu godinu s vama. Svim čitateljima Šumarskog lista želimo ugodno blagdansko vrijeme, čestit Božić i uspješnu novu 2023. godinu.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Nikola Pernar, Darko Bakšić, Mario Ančić, Ivan Perković  UDK 630* 114 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.1
475
Kemijske značajke površinskog dijela tla u odnosu na litolologiju i geomorfologiju visokog krša      
Sažetak
Visokogorsko područje dinarskog krša obilježeno je raznolikošću reljefnih formi, koje su u kombinaciji s humidnom klimom i različitim odnosima dolomita i vapnenaca, posebice u pogledu brzine i načina trošenja, dodatni izvor varijabilnosti fiziografije tla. U Nacionalnom parku Risnjak dimenzijama se ističu dvije ponikve (Viljska ponikva - VIP i Velika ponikva - VP) gdje smo testirali hipotezu o postojanju značajnih razlika u fiziografiji površinskog dijela tla. Cilj je bio istražiti u kojoj se mjeri uzduž osojne i prisojne padine ponikve mijenjaju kemijske značajke površinskog dijela tla i očituje li se pri tomu i razlika između dviju ponikvi, s obzirom na postojanje razlike u njihovoj litološkoj građi i poziciji unutar gorskog masiva. Istraživanja su provedena tako da je u svakoj ponikvi postavljen transekt u pravcu ~sjever-jug preko dna ponikve, na komu je obavljeno uzorkovanje tla do dubine od 15 cm (ili do stijene, ako je tlo pliće). Pokazalo se da je u VIP izraženija diferencijacija prirode humusa u organičnom horizontu i da ona dobro korespondira s diferencijacijom vegetacije. U VP se fizička trošivost stijena (dolomitični supstrat) odražava na fiziografiji tla u obliku karbonatnosti i više pH-vrijednosti, koja u VIP raste od dna prema rubu ponikve, dok se u VP pH-vrijednost značajno ne mijenja uzduž padina. Na osojnoj ekspoziciji u VIP je udio organskog ugljika u tlu značajno veći (377 g kg–1) od udjela na prisojnoj ekspoziciji (97 g kg–1), pri čemu na osojnoj ekspoziciji udio organskog ugljika opada od dna prema rubu ponikve, a na prisojnoj ekspoziciji se očituje blagi rast. Za razliku od navedonoga, u VP udjel organskog ugljika ima obrnuti trend. Slične odnose i trendove pokazuje i udjel ukupnog dušika, osim pri dnu osojne padine u VIP, gdje je Ntot relativno nizak, a Corg relativno visok.
Zaključno, fiziografija tla dubokih gorskih ponikvi krša pod snažnim je utjecajem prirode stijena u pogledu dolomitičnosti. Tlo povrh dolomita i dolomitičnih vapnenaca obilježeno je karbonatnošću. U ponikvama u masivima čvrstih vapnenaca može se očekivati na njihovim osojnim padinama karakteristične trendove pH-vrijednosti tla te udjela organskog ugljika i ukupnog dušika zbog vrlo izraženog hidrotermičkog, odnosno bioklimatskog trenda. Na prisojnim ekspozicijama takvih ponikvi analogni trendovi s karakterističnim gradijentima izostaju, što korespondira i s izostankom prepoznatljivog vegetacijskog slijeda.

Ključne riječi: tlo; organski ugljik tla; dušik tla; ponikve; krš; Nacionalni park Risnjak

    autori:
    PERNAR, Nikola      ŠL
    BAKŠIĆ, Darko      ŠL
    ANČIĆ, Mario    ŠL
    PERKOVIĆ, Ivan      ŠL
 
Milica Kovač, Branislav Kovačević, Lazar Kesić, Erna Vastag, Vanja Vuksanović, Saša Orlović  UDK 630* 231 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.2
487
Varijabilnost i diskriminacijska moć anatomskih parametara kod linija polusrodnika juglans regia podrijetlom iz prirodnih sastojina u Đerdapskoj klisuri, Srbija u rasadničkim uvjetima      
Sažetak
Domaći orah (Juglans regia L.) jednodoma je dugovječna vrsta značajna ponajprije zbog svojih jestivih plodova i tvrdog visokokvalitetnog drveta, ali i zbog široke primjene u ozelenjavanju urbanih područja, kao i u agrošumarsrtvu i uslugama ekosustava. Proučavanje varijabilnosti je vrlo značajno za očuvanje vrste i temelj za daljnju selekciju, očuvanje i poboljšanje germplazme. U radu su prikazani rezultati analize anatomskih parametara listova u linijama polusrodnika Juglans regia koji potječu iz prirodnih sastojina u Đerdapskoj klisuri u Srbiji. Domaći orah smatra se autohtonom vrstom na ovome području, i zastupljen je u mnogim fitocenozama poli i oligodominantnog tipa. Na pet lokaliteta odabrano je 35 majčinskih stabala, a iz njihovog sjemena su tijekom tri vegetacijske sezone u rasadničkim uvjetima uzgajane linije polusrodnika, označene prema brojevima majčinskih stabala od R1-R35. Ispitano je dvadeset izmjerenih i izvedenih parametara koji opisuju svojstva puči i poprečnog presjeka letka. Prema analizi varijacije poduzorka, varijacija većine osobina koje opisuju svojstva puči značajno je ovisila o učinku linija polusrodinika. Učinak varijacije biljaka unutar linija polusrodnika bio je značajan za sva ispitivana svojstva puči. Međutim, uz svojstva poprečnog presjeka plojke, učinak varijacije biljaka unutar linija polusrodnika bio je značajan samo za debljinu spužvastog tkiva (SL). Diskriminantni model sa sedam selektiranih svojstava ostvario je 60,5 % ispravne alokacije, dok je model sa svih 20 ispitanih svojstava postigao 81,6 % ispravne alokacije biljaka u odgovarajuće linije polusrodnika. Prema rezultatima kanoničke i stupnjevite diskriminantne analize, svojstva s najjačom snagom diskriminacije bili su omjer širine aperture puči/duljinu aperture puči (Wb/La) i omjera duljine aperture puči/duljine stanice zatvaračice (La/LA). Klasterska analiza je pokazala da se linije polusrodnika grupiraju u 5 klastera, među kojima dominiraju prvi (koji potječu uglavnom od majčinskih stabala na lokalitetima Štrbac i Zlatica) i drugi (koji potječu uglavnom od majčinskih stabala na lokalitetima Porečke šume i Bojana). Prikazani rezultati snažno podupiru primjenu parametara puči i poprečnog presjeka plojke u budućim studijama varijabilnosti Juglans regia.

Ključne riječi: varijabilnost; anatomski parametri; polusrodnici; Juglans regia

    autori:
    Milica Kovač  
    Branislav Kovačević  
    Lazar Kesić  
    Ema Vastag  
    Vanja Vuksanović  
    Saša Orlović  
 
Milorad Danilović, Ljupčo Nestorovski, Slavica Antonić, Vladimir Puđa, Vladimir Ćirović  UDK 630* 360 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.3
497
Analiza isplativosti harvestera John Deere 1470D Eco III u nasadima topola (Populus × Canadensis) – studija slučaja      
Sažetak
Posljednjih nekoliko godina harvesteri se sve više koriste u sastojinama listopadnih vrsta drveća. Korištenje harvestera u Srbiji počelo je 2008. godine sa John Deere 1470D Eco III i služio je za sječu stabala i proizvodnju drvnih sortimenata u nasadima topola u nizinskom području. Cilj ovoga rada je odrediti maksimalnu dobit angažiranjem harvestera u zadanim uvjetima, kao i utvrditi ukupne troškove sredstava. Harvester je postigao ukupno 18,392 strojna sata (MH), s prosjekom od 1,415 sati godišnje. Prosječna potrošnja goriva tijekom cijelog razdoblja iznosila je 16.3 l/h, odnosno 0.76 l/m3. Najveći trošak rezervnih dijelova bio je u 6. godini (oko 66,000 eura) i u 12. godini (oko 82,000 eura). Ukupni troškovi rezervnih dijelova i usluga bili su 656,878 eura. Na temelju planiranja da je broj radnih dana u godini 200, dobiva se razdoblje amortizacije od 7 godina (točka presjeka tekućeg i prosječnog rasta dobiti). Ova informacija nam govori da bismo nakon 7. godine trebali harvester prodati i kupiti novi. No, ovo su samo početna istraživanja, koja će se nastaviti s podacima o nekoliko harvestera, koji su u međuvremenu nabavljeni.

Ključne riječi: harvester; nasadi topola; troškovi; učinkovitost; amortizacija

    autori:
    Milorad Danilović  
    Ljupčo Nestorovski  
    Slavica Antonić  
    Vladimir Puđa  
    Vladimir Ćirović  
 
Fahrettin Atar  UDK 630* 164 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.4
507
Populacijska varijabilnost običnoga graba (Carpinus betulus L.) u sjeveroistočnom dijelu Turske prema morfološkim obilježjima ovoja      
Sažetak
Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti varijabilnost populacija običnoga graba (Carpinus betulus L., Betulaceae) u Turskoj prema morfološkim obilježjima ovoja. Ukupno je uzorkovano 12 prirodnih populacija običnoga graba, smještenih u četiri različita sliva istočnog Crnog mora iz tri različite visinske zone do 1200 m n.v. Ovoji su ispitani biometrijski, analizom 13 morfoloških karakteristika. Provedenim istraživanjem utvrđena je velika varijabilnost morfoloških obilježja, a za sve proučavane karakteristike potvrđene su razlike na međupopulacijskoj i unutarpopulacijskoj razini. Nadalje, otkriveno je grupiranje populacija prema eko-geografskom načelu. Varijabilnost ovoja iz slivova Camlıhemşin, Çaykara i Trabzon-Maçka bila je povezana s promjenom nadmorske visine. Stabla na višim nadmorskim visinama karakterizirali su sitniji ovoji u odnosu na stabla na nižim nadmorskim visinama. Međutim, ovaj trend nije uočen na području regije Giresun-Espiye. Štoviše, stabla na tom području na nižim nadmorskim visinama imala su manje ovoje u odnosu na stabla s viših nadmorskih visina. Sveukupno, naši rezultati potvrđuju da je regija istočnog Crnog mora jedno od žarišta biološke raznolikosti te da je morfološka varijabilnost ovoja rezultat složenog evolucijskog procesa povezanog s prilagodbom i plastičnošću.
 

Ključne riječi: obični grab; morfologija; nadmorska visina; varijabilnost; populacija

    autori:
    Fahrettin Atar  
 
Korhan Enez, Gamze Savaci, Temel Sariyildiz  UDK 630* 114 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.5
517
Učinak drvnih ostataka i traktorskog puta na stopu raspadanja listinca i otpuštanje hranjivih tvari crnoga bora (Pinus nigra Arnold) i običnog bora (Pinus sylvestris L.)      
Sažetak
U istraživanju se proučavao učinak drvnih ostataka i traktorskih puteva na raspadanje igličnog listinca i otpuštanje hranjivih tvari čistih sastojina crnog bora i običnog bora na tri različite mikroekološke lokacije (traktorski put, drvni ostaci i mineralni površinski sloj tla) i na kontrolnoj lokaciji (područje neiskorištavanja šume). Prvo je analizirana ukupna koncentracija ugljika i hranjivih tvari (N, P, K, Ca, S, Mg, Mn i Fe) u igličnim listincima crnog bora i običnog bora. Eksperiment raspadanja listinca proveden je pomoću metode vreća na otvorenom u periodu od 18 mjeseci. Iglični listinci običnog bora raspali su se brže od listinca crnog bora. Obje vrste igličnog listinca pokazali su veće prosječne gubitke mase ispod mineralnog površinskog sloja i drvnih ostataka nego ispod traktorskog puta i na kontrolnoj lokaciji.

Ključne riječi: kvaliteta listinca; mikroekološko područje; raspadanje listinca; hranjive tvari; vrste drveća

    autori:
    Korhan Enez  
    Gamze Savaci  
    Temel Sariyildiz  
 
Linda Bjedov, Marko Vucelja, Josip Margaletić  UDK 630* 159 (001) https://doi.org./10.31298/sl.146.11-12.6 529
Utjecaj veličine tijela i obojenosti prilikom odabira partnera kod prugastog smrdljivca (Graphosoma lineatum L.) (Hemiptera: Pentatomidae)      
Sažetak
Odabir partnera od strane ženke, kao i mužjaka, već je prepoznat kod mnogih kukaca. Evoluirale su različite strategije odabira partnera na temelju veličine tijela i zabilježene su kod mnogih vrsta kukaca, uključujući i neke smrdibube (Hemiptera: Pentatomidae). Osim veličine tijela kod kukaca je zabilježen i utjecaj obojenosti na odabir partnera. Osobine odgovorne za odabir partnera prugastog smrdljivca (Graphosoma lineatum L.) nisu detaljno istražene. Ovaj se rad usredotočuje na utjecaj veličine tijela i obojenosti oba spola kod odabira partnera prugastog smrdljivca. Ukupno 10 dana su na dvije lokacije prikupljane kopulirajuće jedinke, kao i slobodne (nekopulirajuće) jedinke. Životinjama je determiniran spol, izmjerena duljina tijela, širina pronotuma i zabilježena boja. Jedinke u kopulaciji su brojevno označene u svrhu izuzimanja iz analize podatke ponovljenih parenja. Podaci uključuju ukupno 65 različitih kopulacijskih kombinacija, 44 jedinki kontrolnih ženki i 53 kontrolna mužjaka. Za sve tri mjerene osobine nisu pronađene statistički značajne razlike između kopulirajućih i kontrolnih (nekopulirajućih) jedinki, što ukazuje da ne utječu na preferencije prilikom odabira partnera. Rezultati također ne pokazuju dokaze asortativnog parenja, barem što se tiče duljine tijela i širine pronotuma. Kod oba spola čini se da sve tri mjerene osobine nemaju utjecaja na izbor partnera. Unatoč dobivenom, potrebna su daljnja ispitivanja kako bi se u potpunosti isključila važnost veličine tijela i boje u odabiru partnera prugastog smrdljivca, kao i ispitivanja vezana uz mogući utjecaj kemijskih i vibracijskih signala.

Ključne riječi: prugasti smrdljivac; odabir partnera; veličina tijela; obojenost

    autori:
    Linda Bjedov  
    Marko Vucelja  
    MARGALETIĆ, Josip      ŠL
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Goran Matijević, Velibor Peulić, Marijan Cesarik, Željko Zečić, Matija Landekić  UDK 630* 304 + 964
https://doi.org/10.31298/sl.146.11-12.7
535
Opća kvalifikacija ozljeda sudionika prometnih nesreća s osvrtom na šumarstvo      
Sažetak
Gledano globalno, ali i općenito u Hrvatskoj te na razini poduzeća Hrvatske šume d.o.o., ozljede nastale kao rezultat prometnih nesreća predstavljaju značajan javnozdarsvtveni i ekonomski trošak. Obveza liječnika koji je prvi pregledao ozlijeđenog u bilo kojem događaju, pa tako i prometnoj nesreći ili događaju koji ima obilježja ozljede na radu, je prijavljivanje ozljeda policiji. U predmetnoj prijavi, uz opće podatke, liječnik je dužan kvalificirati tjelesnu ozljedu. O klalifikaciji predmetne ozljede ovosit će sve daljne radnje tijekom kriminalističkog istraživanja, te hoće li se pokrenut prekršajni, kazneni ili disciplinski postupak. Na temelju navedenog, primarni cilj istraživanja odnosi se na izradu okvira za kvalitetnije, točnije i ujednačenije kvalificiranje ozljeda sudionika prometnih nesreća. Sekundarni cilj istraživanja vezan je za prikaz trenda i kvalifikacije ostalih ozljeda pri radu u prometu unutar poduzeća koje gospodari državnim šumama. Kod analize općih mehanizama ozljeđivanja i povezanih ozljeda tj. kvalifikacije ozljeda sudionika prometnih nesreća, primijenjena je metoda analize, sinteze, kompilacije i klasifikacije, a kod analize numeričkih podataka primijenjena je tehnika deskriptivne statistike. Rezultati istraživanja vezani za kvalifikaciju ozljeda prikazani su unutar četiri pregledne tablice glede mehanizma nastupanja ozljeda kod frontalnih sudara, bočnih sudara, sudara u vožnji u slijedu i kod prevrtanja vozila. Najveći broj kvalificiranih ozljeda (n=58) utvrđen je kod frontalnih sudara, kod kojih je utvrđen i najveći broj mehanizama ozljeda (n=4). Najmanji broj mehanizama ozljeđivanja (n=1) i najmanji broj kvalificiranih ozljeda (n=7) identificiran je kod sudara u vožnji u slijedu. Udio priznatih ostalih ozljeda pri radu u prometu (službeno putovanje, dolazak na posao, odlazak s posla) unutar poduzeću Hrvatske šume d.o.o. za promatrano razdoblje, u odnosu na ukupan broj ozljeda, kreće se u rasponu od 5,14 % do 2,59 %. Spoznaje i rezultati predmetnog istraživanja široj stručnoj i znanstvenoj zajednici postavljaju potencijalni okvir za ujednačavanjem i podizanjem razine kvalitete kvalifikacije ozljeda kod četiri osnovna tipa prometnih nesreća.

Ključne riječi: prometne nesreće; kvalifikacija ozljeda; ozljede na radu; šumarstvo

    autori:
    Goran Matijević  
    Velibor Peulić  
    Marijan Cesarik  
    ZEČIĆ, Željko      ŠL
    Matija Landekić