|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 1-2/2025 3-4/2025 5-6/2025 new HR EN |
5-6/2025 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD | 217 | |
| Treba li se čuditi većem izvozu drva nego namještaja iz Hrvatske? |  
|
|
| Krajem svibnja ove godine u Večernjem listu objavljen je članak o analizi dr. sc. Gorana Buturca s Ekonomskog instituta Zagreb „Izbor Hrvatske: izvoz drva ili proizvodnja namještaja?” Prema analizi u posljednjih 20 godina izvoz drva se udvostručio i danas je 3,3 puta viši od izvoza namještaja. Između ostaloga, navodi se poražavajuća slika hrvatske drvne industrije i njene konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu. Hrvatsko šumarsko društvo „umorilo se” opetovano pišući u uvodnicima o (ne)učinkovitom korištenju državnih resursa i bez velikih analiza. Dugi niz godina kroz ove uvodnike iskazivao se stav struke i Hrvatskoga šumarskog društva vezano za netržišno raspolaganje državnim dobrom u obliku drvnih sortimenata s uvriježenim terminom „RASPODJELA SIROVINE”, što nije bilo poznato ni u vremenu planske privrede do 1991. godine. Počevši od bliže prošlosti navodimo neke od uvodnika Šumarskog lista u kojima smo se potpuno ili djelomično bavili zadanom temom, što je lako provjerljivo s nekoliko klikova u digitalnoj arhivi časopisa https://www.sumari.hr/sumlist/rijecurednika.asp. Krenimo redom: 3-4/2024 Što Hrvatsko šumarsko društvo očekuje od budućih nositelja vlasti?, 7-8/2021 Tko je kriv za loše poslovanje drvoprerađivača?, 1-2/2020 Da li baš sve treba platiti šuma?, 1-2/2019 Da li je kriva struka ili sustav?, 11-12/2018 Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?, 5-6/2018 Kako dalje s ovom rubrikom?, 3-4/2018 Šumarski propisi i politika, 1-2/2018 Vrijedi li Zakon o šumama za sve vlasnike šuma?, 11-12/2017 Šumarska struka i odnos s javnošću, 9-10/2016 Vrednovanje šuma u klimatskoj politici i kaskadna uporaba šuma, 1-2/2016 Problem tvorbe konzistentne šumarske i drvoprerađivačke politike u Hrvatskoj, 9-10/2015 Jesmo li iz povijesti nešto naučili?, 3-4/2013 Kuda nas je dovelo stranačko kadroviranje i netržišno gospodarenje?, 5-6/2012 Odnos šumarstva i prerade drva, 5-6/2011 Strategija (strategije) razvoja i 7-8/2010 Da li i kako koristimo biomasu kao energent? Da rezimiramo, u proteklih 15 godina 16 puta pisali smo o istoj temi, dakle u prosjeku jednom godišnje. Citirat ćemo sami sebe dijelom uvodnika Šumarska struka i odnos s javnošću iz Šumarskog lista broj 11-12/2017, što je sukus stava o tržišnom gospodarenju šumama i učinkovitom korištenju državnih resursa: Ponajprije zagovaramo načelo tržišnog gospodarenja šumama kod prodaje šumskih proizvoda, što znači nadmetanje za kupnju drvne sirovine, a ne dobava po ugovorima/raspodjeli s cijenama puno nižima od onih, ne samo u EU, nego i u bližem okruženju. Upozoravali smo da tako niske cijene, posebice najvrjednijih drvnih sortimenata omogućuju rasipanje nacionalnog bogatstva i dobru zaradu već u primarnoj obradi drva, čime se ne potiče proizvodnja visoko finaliziranih proizvoda, koji osim uz ekonomično korištenje sirovine, osiguravaju veliku zaposlenost i to stručnih radnika i inženjera. Pravim finalistima tržišne cijene sirovine nikada nisu predstavljale problem. Čitajući u novinama – tekst objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, u kojemu se hvali preradu drva kao važnu sastavnicu BDP-a i izvoza koji raste, osim namještaja, upitajmo se zašto ne raste samo izvoz namještaja. Odgovor je vrlo jednostavan – mi smo izvoznici drvne sirovine uglavnom najniže obrade, a time i radnih mjesta u korist inozemnih kupaca. Još kada tome dodamo da smo im uz tu sirovinu osigurali FSC certifikat, kompletirali smo svoje rasipništvo. Podsjetit ćemo još i na ovo: drvo kao osnovna sirovina u visoko finaliziranom proizvodu sudjeluje s oko 14 % do maksimalno 20 % vrijednosti proizvoda, što znači da cijena drva nije odlučujući čimbenik u troškovima proizvodnje. A ponavljamo i ovo: Komparirajući prodajne cijene glavnih drvnih sortimenata s tržištima u okruženju (Austrija, Italija, Mađarska, BiH i Srbija) s onima po kojima Hrvatske šume d.o.o. prodaju drvne sortimente našim drvoprerađivačima, dolazimo do brojke od oko 500 mil. kuna (66 mil. eura) godišnje, kojim Država već potiče drvoprerađivače. Bez obzira na to, većinu medijskog prostora u dužem vremenskom razdoblju zaokuplja CIJENA drvnih sortimenata i način njene RASPODJELE. Nakon svega navedenog ne treba se čuditi većem izvozu drva nego namještaja iz Hrvatske. Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Tatjana Mandić Bulić, Marilena Idžojtić | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.1 |
219 |
| Drvenaste biljke nacionalnog parka Brijuni |
|
|
| U radu su inventarizirane i analizirane drvenaste biljke Nacionalnog parka Brijuni. Istražene su autohtone i alohtone svojte prisutne 2021. i 2022. godine na otocima Veli Brijun, Mali Brijun i Krasnica (Vanga). Analizirani su sljedeći podaci: broj svojti, pripadnost porodici, areal, habitus, trajnost listova, jedinstvene, razmjerno rijetko prisutne i invazivne svojte u Hrvatskoj. Zabilježeno je 228 drvenastih vrsta, podvrsta, varijeteta, kultivara i križanaca, od čega je 27 golosjemenjača, iz 13 rodova, a 201 kritosjemenjača, iz 128 rodova. Najviše rodova ima porodica Rosaceae, zatim slijede Lamiaceae, Asparagaceae i Cupressaceae. Najveći broj svojti imaju rodovi Prunus i Ficus. Prema habitusu, najzastupljenije su svojte drveća, dok su prema trajnosti listova najbrojnije vazdazelene svojte. Među zabilježenim svojtama nijedna nije jedinstvena za Hrvatsku, ali osam ih je razmjerno rijetko prisutno u uzgoju. Na području Nacionalnog parka Brijuni zabilježena je samo jedna u Hrvatskoj strogo zaštićena biljna vrsta, obična tisa (Taxus baccata L.), kao i dvije invazivne vrste, pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) i bagrem (Robinia pseudoacacia L.). Na temelju istraživanja i dostupnih literaturnih podataka provedena je usporedba sadašnjeg stanja dendroflore s podacima s početka i kraja prošlog stoljeća. Istraživanje je pokazalo da je tijekom nešto više od jednog stoljeća došlo do značajne izmjene u sastavu drvenaste flore. Rezultati ovog rada pružaju vrijedan uvid u raznolikost i dinamiku dendroflore Nacionalnog parka Brijuni te naglašavaju važnost kontinuiranog monitoringa. |
autori: Tatjana Mandić Bulić Marilena Idžojtić ŠL | |
| Esmera Kajtaz, Dženita Alibegić, Haris Nikšić, Željko Španjol, Boris Dorbić | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.2 |
233 |
| Određivanje antioksidacijskog profila uzoraka esencijalnog ulja i ekstrakata dobivenih iz lavande (Lavandula angustifolia Miller) |
|
|
| Obična lavanda (Lavandula angustifolia Miller) je niska, višegodišnja grmasta biljka koja raste u zemljama oko zapadnog Mediterana. Potekla je iz sunčanih stjenovitih područja i prvenstveno se uzgaja zbog svojih esencijalnih ulja. Različite studije pokazale su da određene vrste ljekovitih biljaka, kao što je L. angustifolia Miller, koje sadrže linalol i linalil acetat ester, imaju blagi sedativni učinak i koriste se u aromaterapiji i fitoterapiji za ublažavanje stresa. Svrha ove studije je utvrditi antioksidacijsku aktivnost uzoraka obične lavande. Uzorci biljnog materijala prikupljeni su sa sljedećih područja: Gubavica (općina Mostar) i Šehovina (grad Mostar). Pri tome su analizirana četiri uzorka: esencijalno ulje dobiveno hidrodestilacijom biljnog materijala (Gubavica), uzorak maceriran u etil acetatu (Šehovina), prikupljeni vodeni ostatak nakon hidrodestilacije (Gubavica) te komercijalno esencijalno ulje. Određivanje antioksidacijske aktivnosti uzoraka provedeno je s pomoću sljedećih metoda: DPPH, ABTS i FRAP. Hidrodestilirano esencijalno ulje, kao i komercijalno ulje, pokazali su slabiju antioksidacijsku aktivnost, što je potvrđeno svim korištenim metodama. Slabija antioksidacijska aktivnost također je zabilježena u analizi uzorka etil acetata. Praćenjem tijeka reakcije za navedene uzorke nije bilo moguće izračunati IC50 vrijednost. Vodeni ostatak nakon hidrodestilacije pokazao je najvišu antioksidacijsku aktivnost prema svim korištenim metodama, što je potvrđeno IC50 vrijednošću prema DPPH metodi, koja je bila 0,032 ± 0,006 mg/mL, dok je za ABTS metodu IC50 vrijednost bila 0,135 ± 0,003 mg/mL. Također, prema FRAP metodi, vodeni ostatak nakon hidrodestilacije pokazao je najbolju antioksidacijsku aktivnost (1099,45 ± 25,39 mg Evit. C/g ekstrakta). Usporedbom kemijskog sastava i antioksidacijske aktivnosti ispitivanih uzoraka može se zaključiti da su za antioksidacijsko djelovanje odgovorni fenolni spojevi koji su bili sadržani u vodenom ostatku nakon hidrodestilacije esencijalnog ulja, koji je i pokazao najbolju aktivnost, a da spojevi koji čine esencijalno ulje imaju neznatnu učinkovitost kad je u pitanju određivanje antioksidacijskog kapaciteta. |
autori: Esmera Kajtaz Dženita Alibegić Haris Nikšić Željko Španjol ŠL Boris Dorbić | |
| Ayşegül Tekeş, Serkan Özdemir, Candan Aykurt, Serkan Gülsoy, Kürşad Özkan | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.3 |
243 |
| Modeliranje distribucije vrsta crvenog gloga (Crataegus monogyna Jacq.) kao odgovor na klimatske promjene |
|
|
| Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti sadašnji i budući potencijalni status vrste Crataegus monogyna Jacq., vrste važne za dobivanje nedrvnih šumskih proizvoda, u planinama Bozdaglar u egejskoj regiji Turske. MaxEnt metoda korištena je za modeliranje potencijalne distribucije i mapiranje ciljnih vrsta. Klimatski podaci dobiveni su iz baze podataka WorldClim. Podaci o budućim klimatskim uvjetima preuzeti su iz projekcije UKESM1-0-LL za razdoblje 2081.-2100. Kao rezultat procesa modeliranja, vrijednost AUC skupa podataka za treniranje iznosi 0,802, a vrijednost AUC testnog skupa podataka 0,609. Varijable koje oblikuju model su BIO12 (godišnja oborina), BIO7 (godišnji raspon temperature (BIO5-BIO6)), HI (indeks topline), TPI (indeks topografskog položaja) i BIO13 (oborine najkišovitijeg mjeseca). Procijenili smo da će se pogodno područje rasprostranjenosti ciljane vrste, koje trenutno iznosi 182.214 ha, prema najgorem scenariju SSP5 8.5 smanjiti za 7.311 ha, dok će se neprikladna površina, koja trenutno iznosi 75.490 ha, povećati za 250.393 ha. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem pomoći će u razvoju strategija očuvanja i planova upravljanja specifičnih za navedeno područje važnih za šumarsku struku. |
autori: Ayşegül Tekeş Serkan Özdemir Candan Aykurt Serkan Gülsoy Kürşad Özkan | |
| Ali Bayraktar, Deniz Güney, Fahrettin Atar, Ibrahim Turna | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.4 |
255 |
| Procjena ukorjenjivanja reznica Lagerstroemia indica L. u različitim uvjetima staklenika, medijima za ukorjenjivanje i primjenama fitohormona |
|
|
| Lagerstroemia indica L. omiljena je ukrasna biljka u projektima uređenja krajobraza, a njezini različiti vegetativni dijelovi uvelike se koriste u medicini. Ova studija imala je za cilj razmnožiti tu vrstu korištenjem drvenastih reznica zbog njezinih poželjnih značajki. U tu svrhu postavljena su tri različita staklenička medija (SM), svaki sa supstratima perlita i treseta za ukorjenjivanje (UM). U svakom mediju, uz kontrolu, korištene su reznice tretirane s dozama od 1000 ppm i 5000 ppm indol-3-maslačne kiseline (IMK) i ?-naftalenoctene kiseline (NAK), koje pripadaju skupini fitohormona (FH) auksina. Rezultati istraživanja pokazali su da su SM-2 (temperatura zraka: 20±2 °C; temperatura stola za ukorjenjivanje: 25±2 °C) i SM-3 (staklenik s najlonskim tunelom) imale veće postotke ukorjenjivanja (PU) i duljine korijena (DK) u usporedbi s SM-1 (temperatura zraka i stola za ukorjenjivanje: 20±2 °C), koji je imao najveći broj korijena (BK). U svim trima uvjetima staklenika, perlitni supstrat pokazao je jasnu prednost u pogledu postotka ukorjenjivanja; ipak, tresetni supstrat uglavnom je dao bolje rezultate u pogledu duljine i broja korijena. Kao rezultat istraživanja, najviši postotci ukorjenjivanja zabilježeni su u perlitnom mediju za ukorjenjivanje, s 90.00 % u tretmanu NAK 1000 ppm u SM-2 i tretmanu NAK 5000 ppm u SM-3. Na temelju rezultata studije, za postizanje visokog uspjeha ukorjenjivanja preporučuje se koristiti reznice tretirane s NAK 1000 ppm u perlitnom supstratu za ukorjenjivanje u stakleničkom mediju gdje je temperatura stola za ukorjenjivanje postavljena 5 ? više od temperature zraka. |
autori: Ali Bayraktar Deniz Güney Fahrettin Atar Ibrahim Turna | |
| Hediye Aktaş Aytepe, Ali Kavgaci | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.5 |
265 |
| Sintaksonomski prilog klasifikaciji vegetacije Turske iz JZ Anatolije: žarište raznolikosti biljaka |
|
|
| Ova studija provedena je kako bi se utvrdili raznolikost vegetacije i ekološki gradijenti na planini Bencik u jugozapadnoj Anatoliji (Turska), koja je žarište raznolikosti biljaka. Terensko uzorkovanje provedeno je u skladu s metodologijom Braun-Blanqueta. Za klasifikaciju biljnih zajednica korištena je hijerarhijska klaster analiza. Ekološka interpretacija definiranih zajednica provedena je metodom nemetričkog višedimenzionalnog skaliranja s pasivnom projekcijom topografskih varijabli. Identificirano je pet biljnih zajednica koje pripadaju različitim tipovima vegetacije (šuma, makija i regresivna sukcesivna faza). Osim gariga, ostali tipovi vegetacije opisani su na razini asocijacije, od čega su tri opisane po prvi puta. Šume u kojima dominira bor predstavljene su asocijacijama Hymenocarpo circinnati-Pinetum brutiae unutar sveze Styraco officinalis-Pinion brutiae (Pinetalia halepensis, Pinatea halepensis) i Vicio lathyroidis-Pinetum pallasianae unutar sveze Adenocarpo-Pinion pallasianae (Erico-Pinetalia, Erico-Pinetea). Obje su nove asocijacije. Poplavna područja predstavljena su asocijacijom Nerio oleandri-Platanetum orientalis unutar sveze Platanion orientalis (Populetalia albae, Alno glutinosae-Populetea albae). Makija je predstavljena asocijacijom Daphno gnidiois-Quercetum cocciferae, novom asocijacijom koja pripada svezi Quercion cocciferae (Quercetalia cocciferae, Quercetea ilicis). Regresivna sukcesivna faza je predstavljen zajednicom Aegilops triuncialis-Clypeola jonthlaspi, koja je rezultat pretjerane ispaše i intenzivne ljudske upotrebe makije vrste Quercus coccifera. Floristička diferencijacija vegetacije na području istraživanja značajno je povezana s topografskim varijablama (nadmorska visina i ekspozicija). Ova studija ne samo da ukazuje na raznolikost vegetacijskog bogatstva na istraživanom području i njegovu vrijednost za očuvanje prirode, već također daje važan doprinos razumijevanju mediteranske vegetacije u Turskoj. |
autori: Hediye Aktaş Aytepe Ali Kavgaci | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Igor Anić | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.6 |
279 |
| Povijest obnove šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj |
|
|
| Povijesnim slijedom analizirane su metode obnove šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj: obnova prašuma, obnova šuma nepotpunom oplodnom sječom, obnova šuma dovršnom sječom s petogodišnjom predzabranom, šumsko-poljsko gospodarenje, obnova šuma oplodnom sječom, obnova šuma prevođenjem sastojinskog oblika i obnova šuma oplodnom sječom na malim površinama u obliku pruga i krugova. Zajednički nazivnik većine metoda je prirodna odnosno prirodi bliska obnova šuma pod zastorom krošanja starih (matičnih) stabala. To je važno povijesno obilježje gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i glavni razlog njihove velike prirodnosti. Očuvanju prirodnosti i kvaliteti šuma hrasta lužnjaka neposredno je pridonijelo uvođenje načela zagrebačke škole uzgajanja šuma u prvoj polovici 20. stoljeća. Zajednički nazivnik većine metoda je prirodna odnosno prirodi bliska obnova šuma pod zastorom krošanja starih (matičnih) stabala. To je važno povijesno obilježje gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i glavni razlog njihove velike prirodnosti. Očuvanju prirodnosti i kvaliteti šuma hrasta lužnjaka neposredno je pridonijelo uvođenje načela zagrebačke škole uzgajanja šuma u prvoj polovici 20. stoljeća. |
autori: Igor Anić ŠL | |