|
+ 2008 + 2009 + 2010 1-2/2011 3-4/2011 5-6/2011 7-8/2011 9-10/2011 11-12/2011 13/2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2011 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 97 | |
| NEŠTO O KLASIČNO-GOSPODARSKOJ VRIJEDNOSTI ŠUMA |  
|
|
| Kada govorimo o vrijednosti šuma, uvijek napominjemo i potcrtavamo, kako uz klasično-gospodarsku, ona ima i općekorisnu ulogu, pa time i vrijednost. Ona je u načelu višestruko veća (i do 50 puta) od klasično gospodarske vrijednosti, ovisno o njenoj ekološkoj (hidrološkoj, vodozaštitnoj, protuerozijskoj, klimatskoj, protuemisiskoj), socijalnoj (estetskoj, zdravstvenoj, rekreacijskoj, turističkoj) i ekofiziološkoj (genetskoj, bioraznolikosnoj, fiziološkoj) ulozi.Vrednovanje općekorisne uloge određuje se na temelju procjene, a većina korisnika te uloge šume teško je spremna priznati tu vrijednost, pai platiti je, iako je ona zapravo neprocjenjiva kao ljubav majke prema djetetu, kako napominju neki autori. Klasično gospodarska vrijednost pak može se puno egzaktnije utvrditi. Ona se temelji na mjerljivim pokazateljima: količinama, kvaliteti, uporabi ovisnoj o vrsti, načinui stupnju finalizacije,potražnji na tržištu i naposljetku otržišnim cijenama, od šumskih drvnih proizvoda dovisoko finaliziranih proizvoda drvoprerađivačke industrije. U šumarstvu se gospodarskom osnovom propisuju zadaci i cilj gospodarenja, a potrebnom količinom i kvalitetom uzgojnih radova utječemo na količine (prirast) i kvalitetu šumskih drvnih proizvoda. Cilj je naravno proizvesti što veću količinu i čim više najkvalitetnijih proizvoda koje pojedina šumska vrsta drveća može dati,staviti na tržište sve, a ne samo neke šumske drvne proizvode, i naposlijetku polučiti najveću moguću tržišnu cijenu. Poželjno je,trebalo bi i logično je s obzirom na blizinu proizvoda neopterećenog velikim troškovima prijevoza, da kupac bude uvjetno rečeno domaći drvoprerađivač, koji što većom finalizacijom pravilno koristi kvalitetan šumski proizvod ostvaren sukladno postavljenom cilju gospodarenja, čime stvara dodanu vrijednost iosiguravaviše radnih mjesta. Takav kupac, plativši pravu cijenu šumskog drvnog proizvoda,vjerujemo daneće primjerice iz furnirskog trupca proizvoditi parket, jer mu se to neće isplatiti. Kako je gotovo 80 % naših šuma u državnom vlas ni štvu, potrebno je reći i uputiti one koji ne razmišljaju na ovakav način i dopuštaju, pa i potiču da se radi, kao što se kod nas radi, da sudjeluju u rasipanju nacionalnog bogatstva i obezvređuju rad nekoliko generacija šumarskih stručnjaka: Drvoprerađivači pak, proizvodeći i izvozeći nisko finalizirane prozvode (poluproizvode), prepuštaju drugima stvaranje dodane vrijednosti. Ozbiljne visokofinalne proizvođačedanas možemo nabrojiti prstima jedne ruke, proizvođače poluproizvoda prstima dvije ruke, a pilanara je “bezbroj”. Da li uopće znamo tko i kakav proizvod iz naše visoko vrijedne sirovine proizvodi, koliko radnih mjesta osigurava a koliko ih “prosipa”, koliko plaća radnu snagu legalno a koliko na crno, da li dobit ulaže u kadrove, opremu i nove tehnologije kako bi postao konkurentan,ili su ga primamile trenutno lihvarske zarade pa ulaže primjerice u stanove, kojima sada kada ih ne može prodati plaća drvnu sirovinu?Gotovo svima njima je, usput rečeno, drvna sirovina kažu preskupa, iako sudjeluje s manje od 20 % u ukupnim troškovima proizvodnje, a cijena i nije tržišna, jer ne diktiraje tržište, nego uvjetno rečeno država (u proklamiranom tržišnom gospodarstvu!). Rokovi plaćanja su posebna priča, 60 a obično idu naprosječno i 90 dana, što implicira da je koeficijent obrtaja potraživanja samo 4 puta i trebao bi svakog privrednika,pa i državu ozbiljno zabrinuti. I još nešto, upravo drvoprerađivači kod prodaje svojih proizvoda koriste certificiranost hrvatskih šuma, a ne razmišljaju da jeona i rezultat ulaganja u njihovo uzgajanje i zaštitu. Uz pitanje racionaliziranja troškova i reorganizacije i šumarstvu možemo postaviti pitanje glede finaliziranih proizvoda, kao što je: zašto se ne bavi iznalaženjem profitabilnijeg načina pridobivanja do sada nekorištene drvne biomase iz šume, a ne prodajom sječke umjesto lokalnih financijskih službi? I naposljetku zašto, kao primjerice Austrija, neproizvodi i prodaje finalni proizvod – energiju umjesto biomase. Ili, što je s drvnim proizvodima iz privatnih šuma. Tko se time i da li se bavi, jer Zakon o šumama i svi ostali zakoni vrijede za sve šumovlasnike! Pitanja je mnogo i na jednoj i drugoj strani, i kada bi objektivno odgovorili na njih, našli bi i rješenje za ukupni boljitak, no glavno je pitanje možemo li mi to ihoćemo li? Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ugarković, D., I. Tikvić, Z. Seletković, M. Oršanić, I. Seletković, M. Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S. Redžepović | UDK 630* 114.2 + 231 (Abies alba Mill.) (001) |
99 |
| Neke mikrobiološke značajke tala i prirodno pomlađivanje šumskih otvora oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru |
|
|
| Sažetak: Obična jela (Abies alba Mill.) je najoštećenija vrsta šumskog drveća u Republici Hrvatskoj. Kao posljedica promjene prirodnih stanišnih čimbenika javlja se propadanje i iznenadno odumiranje njezinih stabala. Zbog intenzivnog odumiranja stabala dolazi do prekida sklopa i stvaranja manjih ili većih šumskih otvora. Takve pojave izazivaju promjenu mikroklimatskih i mikrobioloških uvjeta te probleme kod pomlađivanja. Istraživanja su provedena u Gorskom kotaru, u području bukovo-jelovih i jelovih šuma. Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi promjene kemijskog i mikrobiološkog sastava tla šumskih otvora, te prirodno pomlađivanje na njima. Obavljene su kemijske i mikrobiološke analize šumskog tla. Mikrobiološke analize tla obuhvaćale se određivanje broja bakterija i gljiva, kao i zastupljenost funkcionalnih skupina mikroorganizama. Prema kemijskim pokazateljima utvrđene su veće vrijednosti u kontrolnim plohama (šumska sastojina) u odnosu na velike šumske otvore. Iznimka je bio mali šumski otvor, gdje su vrijednosti kemijskih varijabli tla bile veće u otvoru nego na pripadajućoj kontrolnoj plohi. U pogledu zastupljenosti pojedinih funkcionalnih skupina mikroorganizama mali šumski otvor ima srednju biogenost tla, dok veliki otvori imaju slabu biogenost tla. U velikom otvoru u šumi bukve i jele utvrđen je manji broj aerobnih asimbiotskih fiksatora dušika i celulolitičkih gljiva u odnosu na kontrolnu plohu. Mali otvor u šumi bukve i jele imao je veću zastupljenost pojedinih funkcionalnih skupina mikroorganizama tla u odnosu na pripadajuću kontrolnu plohu, osim celulolitičkih gljiva. Najveća biogenost tla utvrđena je u malom otvoru. U velikom otvoru u šumi jele s rebračom u odnosu na kontrolnu plohu utvrđen je značajno manji ukupan broj gljiva i celulolitičkih gljiva. S obzirom na brojnost starijih biljaka utvrđena je dobra pomlađenost listopadnim vrstama drveća unutar samih otvora i to gorskim javorom i običnom bukvom. Ključne riječi: funkcionalne skupine mikroorganizama u tlu; mikrobiološke značajke tala; obična jela; odumiranje stabala; prirodno pomlađivanje.; šumski otvori |
autori: UGARKOVIĆ, Damir ŠL TIKVIĆ, Ivica  ŠL SELETKOVIĆ, Zvonko ŠL ORŠANIĆ, Milan ŠL SELETKOVIĆ, Ivan ŠL Blažinkov, Mirela  Mrkonjić Fuka, Mirna Redžepović, Sulejman | |
| Kutnar, L., A. Kobler | UDK 630* 188 + 111.8 (001) | 113 |
| Prognoza promjena šumske vegetacije zbog različitih scenarija klimatskih promjena u Sloveniji |
|
|
| Sažetak: Rezultati istraživanja promjene klime pokazuju da bi rizici uzrokovani ekstremnim vremenskim pojavama mogli značajno porasti u budućnosti (IPCC 2001, 2007). Topliji i sušniji uvjeti pridonijet će češćim i dužim sušama, posebice u području Sredozemlja (IPCC 2007). Vrlo je vjerojatno da će na šumske ekosustave značajno utjecati klimatske promjene i druge globalne promjene (Shaver et al. 2000, Blennow and Sallnäs 2002, Askeev et al. 2005, Kellomäki and Leinonen 2005, Maracchi et al. 2005, IPCC 2007). U ovom su istraživanju analizirane moguće promjene šumske vegetacije u Sloveniji zbog globalnih klimatskih promjena. Potencijalne promjene vegetacije u prostoru simulirali smo pomoću empirijskog GIS modela, koji prognozira prostornu raspodjelu šumske vegetacije u odnosu na klimatske i druge ekološke čimbenike. Ovaj prostorni model – osim gore spomenutih – ne uzima u obzir druge važne čimbenike, koji značajno doprinose distribuciji šumske vegetacije, kao što su: sukcesije i proširivanje šuma, antropogeni čimbenici te utjecaj sekundarnih čimbenika (bolesti šumskog drveća, zoo-komponenta šuma, požari). Prognozirajući budući sastav šumske vegetacije, koristili smo postojeća očekivanja klimatskih promjena za Sloveniju te predvidjeli tri različita scenarija: srednji scenarij, pesimistički scenarij i optimistički scenarij (Bergant 2007, Kutnar et al. 2009). Na temelju tri različita klimatska scenarija (svi tri predviđaju zagrijavanje klime), simulacije pokazuju da će se prostorni raspored i udio trinaest vrsta šumske vegetacije (skupina sličnih šumskih zajednica) mijenjati pod utjecajima promjene klime (tablica 1). Zbog toga možemo očekivati pomicanje vegetacijskih pojaseva prema gore (grafikon 4). Postoji velika vjerojatnost da će se u Sloveniji do kraja 21. stoljeća bitno sniziti udio šuma bukve (Fagus sylvatica) –ponajprije na uštrb širenja različitih termofilnih šuma (vrsta) (tablica 1, slika 1 i 2); od današnjih 14.2 % površina acidofilnih šuma bukve (Fagus sylvatica) do površine između 0.0 % (pesimistički scenariji) i 5.0 % (optimistički scenariji); pretplaninske (Submontanske) šume bukve (Fagus sylvatica) (13,0 %) od 0.0 % do 4.0 %. Predviđa se postepeno smanjenje (Alti-)montanskih šuma bukve u (Pre-)dinarskoj regiji (11,2 %) među kojima dominiraju dinarske šume bukve i obične jele (Abieti-Fagetum dinaricum, sin.Omphalodo-Fagetum) (grafikon 1). Prema pesimističkom scenariju i uz pretpostavku da se ekološka niša dinarskih šuma bukve i obične jele neće promijeniti u bliskoj budućnosti, ovaj tip šuma mogao bi – na području Slovenije – u potpunosti nestati do kraja 21. stoljeća. Dinarske šume bukve i obične jele spadaju među najvažnije šume za proizvodnju drveta, a značajna je i njihova ekološka uloga te uloga na području zaštite prirode. Na području ovih šuma nalazi se središnji dio staništa triju velikih zvijeri europske važnosti – smeđi medvjed (Ursus arctosL.), ris (Lynx lynxL.), i vuk (Canis lupusL.), te mnogo drugih organizama od posebne važnosti po Direktivi o staništima (1992). Veći dio tih šuma uključen je u ekološku mrežu Natura 2000 (Skoberne 2004). Zato je vjerojatno, da bi gubitak staništa dinarskih šuma bukve i obične jele istovremeno označio i izumiranje određenih ključnih vrsta. Opisani model predviđa povećanje udjela termofilnih šuma, gdje djelomično prevlađuje bukva, uz mnoštvo vrsta drveća, koja su izrazito otporna na sušu, kaoOstrya carpinifolia,Fraxinus ornus,Sorbus aria,Quercus pubescens, Q.cerris,Q. ilexiQ. petraea, tePinus sylvestrisiP.nigra, sa dosadaš njih 14 % – od cjelokupne površine šuma u Sloveniji – na razinu od 50 % (prema optimističkom scenariju) do čak 87 % (prema pesimističkom scenariju) (grafikon 2). Do kraja dvadeset i prvog stoljeća, dominantne polu-prirodne šume mezičnih staništa, koje uglavnom pripadaju redu Fagetalia sylvaticae, bit će vjerojatno zamijenjene rijetkim šumama i šumarcima reda Quercetalia pubescentis, Erico-Pinetalia ili čak sredozemnim zimzelenim šumama i makijama reda Quercetalia ilicis. Prema prognozi modela, značajan dio crnogorice, u kojima dominiraju smreka (Picea abies) i jela (Abies alba), mogao bi se u postupnosti pretvoriti u listopadne šume (bjelogoricu) (grafikon 3). Čak štoviše, prirodne šume crnogorice, koje su obilježene vlažnim staništima te relativno nižim prosječnim temperaturama, mogle bi u potpunosti nestati, uzevši u obzir najpesimističniji scenarij, koji predviđa brzi porast temperature te pad količina padavina. Ključne riječi: klimatska promjena; klimatski scenariji; model; simulacija; šumska vegetacija |
autori: Kutnar, Lado Kobler, Andrej | |
| Buzjak, N., S. Buzjak, D. Orešić | UDK 630* 111 +120 : 164 (001) | 127 |
| Florističke, mikroklimatske i geomorfološke značajke ponikve Japage na Žumberku (Hrvatska) |
|
|
| Sažetak: Urušna ponikva Japage nalazi se u zapadnom dijelu Žumberka. Istraživanjem je utvrđeno da je oblikovana u tektonski razlomljenim karbonatnim naslagama gornjokredne starosti (vapnenci i breče). Svojim dimenzijama ističe se kaonajveća takva pojava na području Žumberka. Volumen ponikve je oko 54 000 m3. Mjerenjima mikroklimatskih parametara u Japagama (s prekidima od 2007. do 2009. godine) dokazana je temperaturna inverzija u toplom dijelu godine. U vege tacijskom periodu 2007. i 2008. godine na području Japaga istraživana je i flora. Popisivane su vrste koje rastu na različitim dubinama i ekspozicijama. Ukupno je zabilježeno 59 svojti biljaka. Od vrsta svojom nazočnošću prevladavale su paprati i to posebice u donjem dijelu ponikve i na dnu gdje je smanjena osvijetljenost i povećana vlažnost zraka i tla u odnosu na rub ponikve. Zabilježene biljke podvrgnute su i analizi ekoloških indikatorskih vrijednosti i životnih oblika. Ključne riječi: ekološke indikatorske vrijednosti; flora; geomorfologija; Japage; mikroklima; Žumberak |
autori: Buzjak, Nenad Buzjak, Suzana Orešić, Danijel | |
| Sedlar, Z., V. Hršak, R. Šoštarić | UDK 630* 187 (001) | 139 |
| Numerička i fitosociološka analiza zajednice Junipero sibiricae -pinetum dalmaticae Domac (1956) 1965 te usporedba s mediteranskim šumama s dominantnom vrstom Pinus nigra Arn. s.l. |
|
|
| Sažetak: Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae Domac (1956) 1965 karakterizira Pinus nigrasubsp. dalmatica (Vis) Franco – endemična svojta prisutna u obalnom području te nekim otocima južne Dalmacije, ali i na južnim padinama Dinarida (Biokovo), na nadmorskim visinama od 350 do 1000 m. Uz jak utjecaj mediteranske klime koja je izražena do viših dijelova planine, zbog svoje nadmorske visine prisutni su i oslabljeni planinski i alpski uvjeti na samim vrhovima. Budući da je Biokovo na granici mediteranske i eurosibirsko-sjevernoameričke regije, u istraživanoj zajednici prisutne su vrste iz obje regije, što povećava posebnost zajednice. Mnogi znanstvenici su se do sada bavili sintaksonomskim položajem zajednice Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae, ali je uvijek opisivana kao jedinstven tip vegetacije. Šume s crnim borom (Pinus nigras.l.) često u svojoj strukturi imaju velik broj lokalnih, za razliku od zonalne vegetacije. Zato zajednice s crnim borom, prisutne na različitim područjima mediterana, imaju mali broj međusobno podudarajućih vrsta i više izražene lokalne florističke karakteristike, nego što to imaju drugi, zonalni, tipovi vegetacije. Prema trenutnim sintaksonomskim rješenjima, istraživana zajednica pripada submediteranskoj sveziCarpinion orientalisunutar reda Quercetalia pubescentis u razredu Querco-Fagetea. Cilj ovoga rada bio je analizirati ekološke i sintaksonomske karakteristike zajednice Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae. Za analiziranje podataka upotrijebili smo klastersku analizu, analizu prema indikatorskim vrstama (ISA) te nemetričko višedimenzionalno skaliranje (NMS). Pomoću klasterske analize te ISA, uspoređivali smo sve sintaksone u kojima dominira dalmatinski bor, dok smo pomoću nemetričkog višedimenzionalnog skaliranja (NMS) uspoređivali šume u kojima dominira vrsta Pinus nigra s.l. u ostalim dijelovima Mediterana (Grčka, Pirenejski poluotok, Korzika i Sicilija) sa istraživanom zajednicom u Hrvatskoj. Numeričke i sintaksonomske analize pokazuju da se zajednica Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticaesa Biokova razlikuje od ostalih vegetacijskih tipova s dalmatinskim borom. Klasterska analiza pokazala je da se Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticaejasno odvaja od ostalih sintaksona (Slika 2) u kojima dominiraPinus nigrasubsp. dalmatica, dok su pomoću ISA (Tablica 1) utvrđene indikatorske vrste koje ju odvajaju, ponajprijeJuniperus communis L.subsp.nanaSymeteSesleria robustaSchott, Nyman & Kotschy. NMS metodom pokazana je bliskost zajedniceJunipero sibiricae-Pinetum dalmaticaes grčkom zajednicomSeslerio robustae-Pinetum pallasianaeBarbéro & Quézel 1976 corr. Bergmeier 1990 (Slika 3) te njihovo zajedničko grupiranje odvojeno od ostalih mediteranskih zajednica s crnim borom, grupiranih prema goegrafskom području na kojemu su prisutne (zapadni i centralni mediteran). Ova je zajednica također pionirska, a sloj drveća formiraPinus nigrasubsp. pallasiana. Struktura ovih zajednica je također međusobno vrlo slična, sloj drveća u kojemu dominira vrstaPinus nigras.l. s manje više otvorenim sklopopm krošanja, gusti sloj niskog grmlja koje uglavnom čini Juniperus communissubsp.nanai relativno mali broj prizemnih vrsta u kojemu dominira Sesleria robusta. Obje zajednice javljaju se na sličnim nadmorskim visinama te imaju slične ekološke i biljnogeografske karakteristike, a prema klasifikaciji staništa iz 2003 uvrštene su u istu skupinu, Mediteranske šume s endemskim vrstama crnoga bora. Time smo utvrdili da bi istraživana zajednica trebala biti klasificirana unutar razreda Pino-Juniperetea, reda Juniperetalia haemisphaericae i istočnomediteranske sveze Berberido creticae-Juniperion foetidissimae. Zajednice prisutne u ovome razredu raspršene su po cijelom području mediterana, a vegetacija koja mu pripada nalazi se na suhom tlu i završni je stadij klimazonalne vegetacije za južna eurosibirska i mediteranska područja. Zajednice razreda Pino-Juniperetea sadržavaju mnoge endemske vrste koje pridonose njihovoj teritorijalnoj autonomiji. Sličnost zajednice Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae sa istočnomediteranskim zajednicama i njezino uvrštavanje u spomenute sintaksone fitocenološki i ekološki je potvrđena. Ključne riječi: Biokovo; multivarijatna analiza; Pinus nigra subsp. dalmatica; sintaksonomija |
autori: Sedlar, Zorana Hršak, Vladimir Šoštarić, Renata | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Nodilo, Marija | UDK 630* 272 | 153 |
| Vrt u Benediktinskom samostanu Sv. Marije na Mljetu |
|
|
| Sažetak: Godine 1151. dukljanski knez Desa daruje otok Mljet benediktincima pulsanskoga reda u isključivi posjed. Stoga oni u 12. stoljeću na otočiću Sv. Marije na Mljetu grade romanički samostan i crkvu Sv. Marije. U 15. i 16. stoljeću romanički samostan preuređen je i dograđen u novi, renesansni. Zgrada dobiva izgled renesansnog ljetnikovca, a samostan ima i renesansni vrt u klaustru. U 17. stoljeću zgrada se dodatno utvrđuje kulom i obrambenim zidom pa vrt ostaje zatvoren unutar zgrade. U ovom radu nastoji se predočiti polazišta za obnovu i uređenje renesansnog vrta unutar zgrade samostana. Povijesna polazišta jasno pokazuju kako je pravokutan tlocrt vrta zapravo bio podijeljen u dva kvadrata, omeđen pergolom od vinove loze i posađen voćem. Nadgrobna ploča nađena u klaustru vrta zapravo je spomen na graditelje samostana, jer su oni zadržavali pravo na ukop u građevini. Zna se također da je krajem 14. st. u samostanu bila karantena, pa je tako utvrđeno da je to prva karantena u Hrvatskoj. Tako dolazimo do podatka kako su se fratri bavili ljekarništvom. Cijeli otočić bio je u prošlosti maslinik, o čemu svjedoči stotinjak stabala maslina. S vremenom je postao lijepa šetnica za posjetitelje. Održavanjem maslinika i uređenjem šetnice dobivamo lijepi prostor za ugodne šetnje posjetitelja. Ključne riječi: benediktinski samostan; maslinik; prijedlog uređenja; uređenje otočića; vrt u klaustru |
autori: NODILO, KOLAREVIĆ, Marija ŠL | |
| Puača, B., Ž. Najvirt, A. Miličević | UDK 630* 188 + 114 | 161 |
| Neke pedološko-florističke i gospodarske značajke šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis (Slavonija) |
|
|
| Sažetak: U radu su prikazana specifična pedološko-floristička obilježja šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis na području Krndije iznad sela Gradište. Ustanovljeno je da se na navedenom lokalitetu isprepliću elementi šumske zajednice sladuna i cera i zajednice medunca i crnog jasena (Orno-Quercetum pubescentisKlika1938) uvjetovane geološko-litološkim i edafskim čimbenicima. Ključne riječi: Eutrični ranker; medunac; selo Gradište; sladun; trahiandeziti |
autori: PUAČA, Berislav ŠL NAJVIRT, Željko ŠL MILIČEVIĆ, Ante ŠL | |