|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 1-2/2012 3-4/2012 5-6/2012 7-8/2012 9-10/2012 11-12/2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2012 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 429 | |
| ZAPOŠLJAVANJE U ŠUMARSTVU |  
|
|
| Prateći aktualna događanja u državnim poduzećima, posebice glede izjava o višku zaposlenika i otpuštanjima, ili kako se to danas uvriježilo govoriti o zbrinjavanju, vidimo da se i u šumarstvu računa s oko 2000 zaposlenih koje treba "zbrinuti". Interesantno je to zbrinjavanje koje se u svim državnim poduzećima kreće od umirovljenja, prijevremenog umirovljenja ili otpremnina, tako da čovjek pomisli kako glavni cilj Vlade nije smanjiti nezaposlenost, nego postići omjer zaposlenih i umirovljenih 1:1, iako se stalno spominje nepovoljan omjer, kojega smo usput rečeno "napumpali" s onima koji mirovinu nisu zaslužili radom, barem ne iz sredstava mirovinskog fonda. Za otpremnine bi bilo novaca, a za poticanje i organiziranje novoga posla za taj višak zaposlenih nema. Pravo pitanje je da li je rukovodstvo nezainteresirano ili nesposobno naći riješenje ili pak postoji neki treći nama neznani razlog. Kada je pak riječ o višku zaposlenih u šumarstvu, naravno da govorimo o stanju u Hrvatskim šumama d.o.o., jer njima je povjereno gospodarenje na gotovo 80 % šumske površine Hrvatske na kojoj se odvija gotovo sva proizvodnja.
Uz pozitivno poslovanje, prije Domovinskog rata bilo je oko 16 000 zaposlenih u šumarstvu, sada 8 500, a nastavno bi ih trebalo biti 6 000. Zanimljivo bi bilo vidjeti izračun stvarno potrebnog broja zaposlenika. U više navrata ukazivali smo na potrebu analize sadašnjega stanja, ponajprije temeljeći je na poslovima koje je nužno obavljati da bi se održalo načelo potrajnog gospodarenja, a potom odrediti optimalan broj i stručnu kvalifi ciranost izvršitelja potrebnih za obavljanje zadanih poslova. Zapravo bi vlasnik (Država) putem resornoga ministarstva trebao na temelju barem srednjoročne strategije šumarstva propisati i strogo kontrolirati izvršenje poslova, pa i utvrditi da li je poduzeće kojemu je povjereno gospodarenje u stanju obaviti sve tražene poslove, ili će ono težeći za iskazivanjem profi ta primjerice izostaviti ili ovlaš obaviti za šumu neophodne radove, stalno ih odgađajući za "bolja vremena", ne razmišljajući o dugoročnim negativnim posljedicama. Osim toga, sukladno s općom strategijom gospodarstva, vlasnik bi trebao inzistirati na sveobuhvatnom, racionalnom i stručno prihvatljivom korištenju proizvoda šume. Tada bi se na drugi način razmišljalo o racionalnom, na tržišnoj osnovi zasnovanom korištenju klasičnih šumskih proizvoda, biomase i naposljetku općekorisnih vrijednosti šume kao obnovljivog prirodnog resursa. Šume jesu obnovljiv prirodni resurs, no i one mogu na određenim površinama postati neobnovljive, primjerice ako nakon požara ne obnovimo šumu, doći će do erozije i nestat će šumsko tlo na kojemu je do tada rasla šuma. Isto vrijedi i za šume, gdje zbog intezivnih irigacija dolazi do pada podzemne vode i sušenja šuma. Svakako, trebalo bi analizirati što se to promijenilo u šumarstvu da je broj zaposlenih pao na ispod 40 % predratnog broja? Tehnoligije rada? Možda, ali ne drastično, jer i tada se radilo s motornom pilom, izvlačili i izvozili iz šume sortimenti traktorima, žičarama i forvarderima. Promjene su najčešće nastale u smislu povećanja sigurnosti i zaštite na radu, što ne implicira manji broj izvršitelja. No, kada bi i bilo većih promjena, to bi se ponajprije odnosilo na uvjetno rečeno fizičke radnike. Ali što je s inženjerima i tehničarima? Već unatrag nekoliko godina nema zapošljavanja inženjera na neodređeno vrijeme, nego na određeno i to na kojekakve ugovore, a upravo ovih dana odlukom Vlade svi oni ostaju bez posla. Ako se sjećamo, prirodni odljev šumarskog visokoškolskog kadra u mirovinu kretao se oko 40 godišnje, a to je u prosjeku bio i broj novo diplomiranih inženjera. Kada je pak riječ o šumarskim tehničarima, logično bi bilo da oni imaju sve više mjesta u danas sofi sticiranim, a u prošlosti klasično fizičkim poslovima. U uvodnicima Šumarskoga lista, našega znanstveno stručnog i staleškog glasila, želimo poticati struku na razmišljanje i zauzimanje stavova glede aktualnih događanja, ali i tražiti saznanja što se trenutno događa. Naime, osim što smo "izgubili" šumarstvo u nazivu resornoga ministarstva, izgleda da smo tamo, pa i u Državi, "zadnja rupa na svirali". Što se pak događa u Hrvatskim šumama d.o.o. također nije znano, čak ni zaposlenicima, a kamoli šumarskoj struci izvan toga sustava. Da li je uvijek tako bilo, ili se na razini struke demokratski, pa i u nedemokratsko vrijeme raspravljalo o značajnim promjenama u šumarstvu? Da li imamo pravo znati što se to događa i u Ministarstvu i Hrvatskim šumama d.o.o.?. Da, jer svaki vlasnik mora znati što mu se događa s vlasništvom, a vlasnik šume kao općega dobra smo svi mi, a samo formalno Država, osim ako neki kojima je samo povjereno gospodarenje našim vlasništvom misle "Država to sam ja". Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Nikola PERNAR, Emil KLIMO, Darko BAKŠIĆ, Ivan PERKOVIĆ, Michal RYBNÍČEK, Hanuš VAVRČÍK, Vladimír GRYC | UDK 630*114.2 (001) | 431 |
| Akumulacija ugljika i dušika u sastojini crne johe (Alnus glutinosa Gaertn.) u Podravini |
|
|
| Sažetak: Istraživanja su provedena u 95-godišnjoj visokoproduktivnoj sastojini crne johe (Alnus glutinosa Gaertn.) u Podravini. Cilj ovoga rada je istražiti glavna obilježja akumulacije i dinamike ugljika i dušika u sastojini crne johe, kao indikatora stabilnosti ekosustava i održivosti gospodarenja ovom sastojinom. Analiza dinamike i akumulacije ugljika i dušika tijekom godine obuhvatila je istraživanje tla, posebice šumske prostirke i A- horizonta, drva i kore crne johe te lista neposredno nakon odbacivanja. Masa šumske prostirke kreće se od 4,71 Mg ha–1 nakon odbacivanja lista, preko 3,36 Mg ha–1 u proljeće, do 0,51 Mg ha–1 u jesen prije ponovnog odbacivanja lista. Od jeseni do proljeća raste sadržaj ugljika i dušika u A- horizontu, a zatim ponovno opada. Akumulacija ugljika u nadzemnoj biomasi sastojine sredinom ljeta je 214,6 Mg ha–1, a u tlu je prosječno 143,5 Mg ha–1. S druge strane akumulacija dušika veća je u tlu – u nadzemnoj biomasi je 2 Mg ha–1, a u tlu dosiže čak i preko 14 Mg ha–1 (prosječno 13,8). Sveukupna akumulacija organskog ugljika u ekosustavu je 359,5 Mg ha –1, a dušika 15,8 Mg ha–1. Istraživanje je pokazalo da se radi o izuzetno vitalnoj sastojini, očito s izuzetno dobrim ekološkim uvjetima za rast crne johe. Njena se vitalnost i dugoročna stabilnost najbolje odražavaju u postojanom indeksu širine godova u posljednjih 80 godina, što potvrđuje i vrlo velika drvna zaliha, koja za sastojinu starosti 93–98 god. iznosi 751 m3 ha–1 (iznad taksacijske granice od 7 cm). Ključne riječi: crna joha; šumska prostirka; A- horizont; dendrokronološka analiza; akumulacija ugljika; akumulacija dušika |
autori: PERNAR, Nikola  ŠL Klimo, Emil  BAKŠIĆ, Darko ŠL Perković, Ivan Rybníček, Michal Vavrčík, Hanuš Gryc, Vladimir | |
| Joso VUKELIĆ, Dario BARIČEVIĆ, Irena ŠAPIĆ | UDK 630*188 (001) | 445 |
| Submontansko-subpanonske bukove šume sjeverne Hrvatske |
|
|
| Sažetak: Standardnom metodom srednjoeuropske fi tocenološke škole (Braun-Blanquet 1964) istražena je i opisana nova asocijacija bukove šume s dugolisnom naglavicom – Cephalanthero longifoliae-Fagetum ass. nova, koja se rasprostire u kolinskosubmontanskom pojasu panonskoga gorja sjeverne Hrvatske, na visinama od 200 do 700 m, na lesnim i romboidnim naslagama povrh kojih se najčešće nalazi luvisol. Obilježava ju relativno siromašan i homogen florni sastav, izostanak brojnih vrsta ilirske sveze Aremonio-Fagion (Horvat 1938) Borhidi in Törek, Podani et Borhidi 1989, izrazita prevlast vrsta Festuca drymeia i Carex pilosa te stalnost vrsta srednjoeuropskih bukovih šuma. Svrstana je unutar srednjoeuropske sveze Fagion sylvaticae Laquet 1926. U odnosu na sastav ostalih bukovih šuma iste sinsistematske pripadnosti ističu se dijagnostičke vrste Festuca drymeia, Polystichum setiferum, Cephalanthera longifolia, Rubus hirtus, Tilia tomentosa, Potentilla micrantha i Ruscus hypoglossum. U radu je prikazano 15 novih i 137 već objavljenih fitocenoloških snimaka, na osnovi kojih je analizirana građa, sociološki i sintaksonomski karakter asocijacije Cephalanthero longifoliae-Fagetum te odnos prema srodnim asocijacijama na južnom i jugozapadnom rubu Panonske nizine i u susjednim područjima. Ključne riječi: bukove šume; Cephalanthero longifoliae-Fagetum; sjeverna Hrvatska; Fagion sylvaticae |
autori: VUKELIĆ, Joso ŠL BARIČEVIĆ, Dario ŠL Šapić, Irena | |
| Lea BARIĆ, Miljenko ŽUPANIĆ, Milan PERNEK, Danko DIMINIĆ | UDK 630*443 (001) | 461 |
| Prvi nalazi patogene gljive Chalara fraxinea u Hrvatskoj – novog uzročnika odumiranja jasena (Fraxinus spp.) |
|
|
| Sažetak: Odumiranje običnog jasena (Fraxinus excelsior) uzrokovano gljivom C. fraxinea, u posljednjih je 10 godina zahvatilo velik broj europskih zemalja. Osim na običnom jasenu, vrsta je utvrđena u Europi na poljskom jasenu ( F. angustifolia), te na američkim i azijskim vrstama jasena. Odumiranje je izraženo u krošnji stabala i obuhvaća velik broj simptoma, od sušenja i prijevremenog opadanja lišća, do nekroze i diskoloracije kore i drva. Izolacijom gljive na umjetnoj hranjivoj podlozi dolazi do razvoja tipičnih morfoloških obilježja kultura. Askomicetni telemorf, gljiva Hymenoscyphus pseudoalbidus, stvara svoja plodišta (apotecije) na otpalim prošlogodišnjim lisnim peteljkama. Askospore savršenog stadija prenose se vjetrom i odgovorne su za širenje zaraze. U Hrvatskoj je patogena gljiva Chalara fraxinea prvi put uočena u Gorskom kotaru 2009. godine na stablima običnog jasena različite dobi na lokaciji Zalesina. Tijekom 2010. i 2011. godine istraživanjem prisutnosti simptoma utvrđena je nova bolest na običnom jasenu u Lici i Međimurju, te na poljskom jasenu u Međimurju i Slavoniji. U svibnju 2011. na području Gorskog kotara postavljene su četiri pokusne plohe običnog jasena na kojima se prate promjene stanja bolesnih stabala. Na označenim plohama obavljena je procjena osutosti krošanja stabala i sakupljene su prošlogodišnje lisne peteljke s razvijenim apotecijima savršenog stadija H. pseudoalbidus. Ključne riječi: obični jasen; poljski jasen; odumiranje stabala; C. fraxinea; H. pseudoalbidus; nekroza; diskoloracija |
autori: Barić, Lea ŽUPANIĆ, Miljenko ŠL PERNEK, Milan ŠL DIMINIĆ, Danko ŠL | |
| Vlado GOGLIA, Jozef SUCHOMEL, Josip ŽGELA, Igor ĐUKIĆ | UDK 630*302 + 384 (001) | 471 |
| Učinkovitost uzgojnih radova u svjetlu Directive 2002/44/EC |
|
|
| Sažetak: Da bi se moglo pristupiti određivanju mjera zaštite na radu za radnika izloženog previsokim dozama vibracija, potrebno je najprije odrediti razinu tzv. energetskog ekvivalenta vibracija A(8). Sama razina energetskog ekvivalenta nije dovoljna. Uz nju je potrebno ustanoviti njegovu strukturu te razinu vibracija svake pojedine komponente, kao i njihovu vremensku zastupljenost tijekom uobičajenog radnog dana. Za poduzimanje posebnih mjera trebat će odrediti i frekvencijske karakteristike ubrzanja vibracija po pojedinim osima za sve sastavnice. Poduzetim mjerama zaštite, dnevnu dozu izloženosti treba svesti u granice koje postavlja “Directive 2002/44/EC" te slijedom iste i nacionalni “Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu". Za većinu radnih mjesta postoje i jasno određeni dnevni učinci koji se očekuju od zaposlenika. To vrijedi i za većinu proizvodnih radnih mjesta u šumarstvu. Na sadašnjem stupnju poznavanja problema nije moguće odrediti jesu li postojeće norme uopće primjenjive, ili će se morati korigirati u skladu s dopuštenim razinama izlaganja vibracijama. Stoga je u poduzeću Hrvatske šume d.o.o. pokrenut istraživačko-znanstveni projekt kojemu je cilj ustanoviti povezanost dnevnih normi s razinom izloženosti vibracijama. Početna su istraživanja obavljena na području Uprave šuma Koprivnica na uzgojnim radovima. Rezultati istraživanja posebno su važni zbog činjenice da se na te radove upućuju radnici ograničene radne sposobnosti. U radu se iznose rezultati provedenih istraživanja. Ključne riječi: ergonomija; vibracije; izloženost; granične vrijednosti |
autori: GOGLIA, Vlado ŠL Suchomel, Jozef ŽGELA, Josip ŠL Đukić, Igor | |
| Igor POLJAK, Marilena IDŽOJTIĆ, Marko ZEBEC, Nikola PERKOVIĆ | UDK 630*164 (Castanea sativa Mill.) (001) |
479 |
| Varijabilnost europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području sjeverozapadne Hrvatske prema morfološkim obilježjima plodova |
|
|
| Sažetak: U radu je prikazana varijabilnost pet populacija europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području sjeverozapadne Hrvatske: Ivanščica, Kalnik, Macelj, Markuševačka gora i Samoborsko gorje. Unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost utvrđena je na osnovi deset morfoloških značajki plodova te osam izvedenih omjera, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Navedenim istraživanjem najmanje varijabilnim značajkama pokazale su se varijable koje opisuju oblik ploda i hiluma te odnos duljine i širine hiluma sa širinom i debljinom ploda, dok su visoki koeficijenti varijabilnosti svojstveni za masu ploda te za broj i duljinu ureza endokarpa u sjemenku i njihov odnos s debljinom ploda. Unutarpopulacijska varijabilnost veća je nego međupopulacijska. Stabla unutar populacija signifikantno se razlikuju za sva analizirana svojstva, dok je razlikovanje između populacija značajno za većinu značajki. Klasterskom i diskriminantnom analizom utvrđeno je da su međusobno najsličnije populacije Samoborsko gorje i Markuševačka gora na koje se nadovezuje populacija Ivanščica. Zatim slijedi populacija Macelj koja se odliku je najkrupnijim plodovima te populacija Kalnik koja se najviše razlikuje u odnosu na ostale istraživane populacije. Ključne riječi: Castanea sativa Mill.; varijabilnost; plodovi; sjeverozapadna Hrvatska |
autori: Poljak, Igor IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL ZEBEC, Marko ŠL Perković, Nikola | |
| Mile RADOČAJ, Mario BOŽIĆ, Mislav VEDRIŠ | UDK 630*569 (001) | 491 |
| Uporabljivost Vertexa pri izmjeri strukture brdske bukove sastojine primjenom uzoraka promjenjive vjerojatnosti selekcije |
|
|
| Sažetak: Uporabljivost ultrazvučnog visinomjera/daljinomjera Vertex pri izmjeri strukture brdske bukove sastojine primjenom uzoraka promjenjive vjerojatnosti selekcije ocijenjena je na temelju rezultata procjene strukturnih elemenata i vremena, odnosno novčanih sredstava utrošenih za izmjeru. Istraživanje je provedeno u čistoj bukovoj sastojini na području Uprave šuma Podružnice Karlovac, Šumariji Slunj u gospodarskoj jedinici Mašvina. Na kvadratnoj mreži 100x100 metara postavljeno je 25 stajališta na kojima je provedena izmjera prsnih promjera Bitterlichovom metodom (PPS). Za odabir stabala korišten je Bitterlichov štapić (faktor temeljnice 1) i Bitterlichov zrcalni relaskop (faktori temeljnice 1, 2 i 4). Provjera udaljenosti rubnih stabala provodila se Vertexom, a uz faktore temeljnice 2 i 4 i mjernom vrpcom. Kao referentna metoda postavljena je kružna ploha radijusa 20 m. Na temelju izmjera različitim metodama izračunate su vrijednosti strukturnih elemenata (broj stabala, temeljnica i volumen) za pojedine plohe i sastojinu u cjelini. Analizom varijance ponovljenih mjerenja nije utvrđena statistički značajna razlika u prosječnim vrijednostima strukturnih elemenata između različitih metoda izmjere uz razinu značajnosti 0,05. Za odabrane PPS metode provedena je studija vremena i procjena troškova inventure. Uz veće faktore temeljnice znatno se smanjuje vrijeme i trošak inventure (i do 71 %). Ukupno vrijeme i troškovi inventure primjenom faktora temeljnice 2 uz korištenje Vertexa su 20 % manji, a kod faktora temeljnice 4 su 12 % manji nego kada se udaljenost rubnih stabala provjerava mjernom vrpcom. Ovim istraživanjem potvrđeno je da se troškovi izmjere PPS metodama mogu smanjiti primjenom Vertexa, a jednako tako i primjenom odgovarajućih faktora temeljnice, kao i organizacijom rada (prijevoz ekipa). Ključne riječi: daljinomjer Vertex; Bitterlichova metoda uzorkovanja; troškovi; izmjera šuma; primjerne plohe |
autori: RADOČAJ, Mile ŠL BOŽIĆ, Mario ŠL VEDRIŠ, Mislav ŠL | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Maja JURC, Miloš ČERNÝ, Dušan JURC | UDK 630*453 | 501 |
| Prvi nalaz stranog štetnika Ophiomyia kwansonis (Diptera: Agromyzidae) u Europi i njegovo fi tosanitarno značenje |
|
|
| Sažetak: U jesen 2011. g. pronađene su mine na listovima graničice (Hemerocallis spp.) u Ljubljani, Slovenija. Mine su bile zapažene na lišću više kultivara vrsta Hemerocallis fulva, H. lilioasphodellus i nekim drugim Hemerocallis vrstama. Sakupljeni minirani listovi s ličinkama uzgajani su u laboratoriju i izašla imaga determinirana su kao Ophiomyia kwansonis. Godine 2012. mine su nađene na lokaciji Veliko Trebeljevo (23 km zračne udaljenosti od Ljubljane), Šmihel u blizini Pivke (50 km od Ljubljane), arboretum Volčji Potok – Radomlje (20 km od Ljubljane) i u Podturnu kod Dolenjskih Toplica (54 km od Ljubljane). Imaga štetnika nađena su na domaćinu od svibnja nadalje. Muha je autohtona na Tajvanu i u Japanu, odakle je unešena u Sjedinjene Američke Države i determinirana 2011. godine. U novim staništima lisni miner graničice ponaša se kao strana vrsta, štetna za vrste roda Hemerocallis, pa predviđamo njeno brzo širenje u Europi. U radu se daje i osvrt na fitosanitarni značaj O. kwansonis za ukrasne vrste graničica, kao i za autohtone šumske zajednice u kojima se pojavljuje H. lilioasphodellus u Sloveniji i mogućnosti za usporenje njezinog širenja. Ovo je prvo izvješće o pojavi O. kwansonis u Sloveniji i Europi. Ključne riječi: štetnik; Hemerocallis; graničice; Slovenija; šume; trgovina ukrasnim biljem |
autori: Jurc, Maja Černý, Miloš Jurc, Dušan | |