|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 1-2/2013 3-4/2013 5-6/2013 7-8/2013 9-10/2013 11-12/2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
5-6/2013 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 277 | |
| ŠUMARSTVO SA I BEZ NAKNADE ZA OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA |   
|
|
| Ovih dana ponovo se pokreće rasprava o naknadi za općekorisne funkcije šuma, pa se pitamo da li to znači da se sprema njeno potpuno ukidanje. Ponavljat ćemo se ako opetovano ukazujemo kako je drvo kao sirovina za primarnu i finalnu obradu samo sporedni proizvod potrajnog gospodarenja šumama, a prava i višestruka vrijednost (i do 50 puta) su općekorisne funkcije šuma. Trudimo se ukazati političarima koji donose odluke, ne-biolozima, pa i kvazi biolozima, kako je: zaštita tla od erozije vodom i vjetrom, sprječavanje bujica i uravnoteženje vodnih odnosa, pročišćavanje voda i opskrba izvorišta pitkom vodom, povoljan utjecaj na klimu i pročišćavanje onečišćenoga zraka, utjecaj na poljodjelsku djelatnost, na ljepotu krajobraza, na razvoj turizma, na osiguranje prostora za odmor i rekreaciju, na očuvanje biološke raznolikosti i genofonda, na ublažavanje efekta staklenika i dr., glavna uloga šume i iz toga razloga i najodgovornija zadaća šumarstva – održati je u optimalnom stanju. Uz tvrtku kojoj je država kao vlasnik šuma povjerila gospodarenje državnim šumama i koja iz prihoda dobivenih prodajom drvnih sortimenata ulaže u očuvanje općekorisnih funkcija šuma na površini tzv. gospodarskih šuma, neophodno je da i ostale pravne osobe koje u RH obavljaju gospodarsku djelatnost uplaćuju naknadu za općekorisne funkcije šuma, upravo za ulaganja na onim površinama na kojima se ne ostvaruje prihod, jer nema klasičnog gospodarskog proizvoda šume, drvnog sortimenta. Ta naknada je bila 0,07 % od ukupnog prihoda, pa je od 1. srpnja 2010. pala na 0,0525, a potom je od 24. veljače 2012. smanjena na 0,0265 %, da bi se sada najavljivalo njeno potpuno ukidanje. Neki tu naknadu svrstavaju u parafiskalne namete, čak što više, spominju je najčešće među prvima koje bi trebalo ukinuti, što zaista začuđuje, jer je primjerice normalno plaćati za slušanje glazbe, a za ono "što nam život znači", ne. Neke poreze možemo nazivati nametima, no značenje pojma namet nije precizno definiran i ovisi o funkciji za što se upotrebljava, pa bi u ovome slučaju priličnije bilo upotrijebiti pojam pristojba. Interesantno je pogledati koga bi to oslobodili toga teškog nameta? Hrvatsko šumarsko društvo se uz brojna savjetovanja na tu temu, na 4 stranice teksta očitovalo glede naknade za općekorisne funkcije šuma, navodeći detaljno općekorisne funkcije, % prijašnje i sadašnju naknadu, taksativno utrošena ta sredstva za biološku obnovu i zaštitu šuma tijekom 2012. god. (od oko 253 mil. kn), predvidive posljedice ukidanja naknade za općekorisne funkcije šuma i naposljetku navelo 20 vodećih pravnih osoba (8 u domaćem vlasništvu) koje bi ukidanjem bile oslobođene toga "parafiskalnog nameta". Na ovome ćemo mjestu radi ilustracije navesti u % samo 5 (od 15) značajnih stavki utrošenih sredstava: u gospodarenje šumama na kršu oko 17 %, u šume privatnih šumovlasnika 13,5 %, u čuvanje šuma 12 %, u šumsku infrastrukturu 10 % i razminiranje 10 %, što čini ukupno oko 62,5 %. "Parafiskalnog nameta" pak oslobodili bi se najveći platiše – navodimo samo njih 5 od 20, koje nose gotovo 50 % iznosa kojega tih 20 monopolista uplaćuju: primjerice INA (61,6 mil. kn), Konzum (32,6 mil. kn), Hrvatska elektroprivreda (30,5 mil. kn), Hrvatski telekom (18 mil. kn.), Zagrebačka banka (17,6 mil. kn), Privredna banka (12,4 mil. kn) itd. Izračunat je i iznos od 265 kn naknade za općekorisne funkcije šuma koje pravna osoba plaća na 1 mil. kn prihoda, što nije veliko opterećenje. Naposljetku, Hrvatsko šumarsko društvo kao zaključak sugerira i moguća rješenja. Sada se vraćamo na početak ovoga teksta, na rečenicu "Trudimo se ukazati..... " te kako imamo očuvane i 95 % prirodne šume s velikom bioraznolikošću, kao rezultat uvažavanja načela potrajnog gospodarenja, kojega za razliku od Europe nismo nikada napuštali. Očito je da unatoč brojnim raspravama i pisanim materijalima, priznanjima inozemnih stručnjaka, pa i znanstvenim monografijama, današnje političare nismo uspjeli uvjeriti i ukazati im s kakvim bogatstvom raspolažemo, pa i što to raritetno i najvrjednije unosimo u EU. Jednostavno do njih ne možemo doprijeti, jer među njima nema nikoga tko će struku poduprijeti. Naši kolege članovi vladajuće koalicije šute, dozvoljavaju da ih se ništa i ne pita, što ukazuje na slabu ocjenu njihovog političkog, pa i stručnog ugleda. Da nije tako ne bi primjerice dozvolili nanošenje nove sramote struci, izborom agronoma za doministra za šumarstvo. Unatoč upozorenju i obećanjima da neće biti zabijen i posljednji čavao u "lijes šumarstva", on je zabijen. Ako se iz novog Zakona o šumama izbaci članak o naknadi za općekorisne funkcije šuma, kako se naslućuje, tada će prva tražena zadaća novoga doministra biti obavljena, i to bez Povjerenstva za izradu ZOŠ-a i demokratske rasprave. Tako će vlasnik Konzuma moći bez problema odmah kupiti novu jahtu, na kojoj očekujemo da će ugostiti velikog "prijatelja šumarstva" ministra financija, koji je kako kažu začetnik i podupiratelj ove nakane. Mi pak samo možemo razmišljati i zamišljati kako sada dalje, a posljedice ove odluke predobro znamo? Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Krešimir Greger, Ksenija Šegotić, Tomislav Grladinović, Kristina Bičanić, Ivana Perić | UDK 630* 836 (001) | 279 |
| RANGIRANJE KRITERIJA PRI UTVRĐIVANJU SPOSOBNOSTI TEHNOLOŠKOG PROCESA U PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA |
|
|
| Sažetak Današnji trend globalizacije svjetskog tržišta, konkurencije i sve veći zahtjevi potrošača učinili su kvalitetu proizvoda i usluga presudnim čimbenikom s kojim se osvaja tržište. Sve se to neupitno odražava i na proizvodnju namještaja u Republici Hrvatskoj zbog njene trajne orijentiranosti na izvoz kao jedini mogući način postizanja tržišne konkurentnosti. Istraživački poligoni su bile dvije tvornice pločastog namještaja. Tijekom godinu i pol dana snimljeni su, prikupljeni i obrađeni podaci odabranih proizvoda, na osnovi kojih su prikazani najutjecajniji činitelji sposobnosti procesa za svaki od poligona. Za rangiranje kriterija pri utvrđivanju sposobnosti tehnološkog procesa primijenjena je metoda Analitičkog Hijerarhijskog Procesa (AHP). Istraživanje je pokazalo da su kriteriji koji najviše utječu na sposobnost tehnološkog procesa u proizvodnji namještaja: čovjek, materijal i stroj. Na osnovi dobivenih rezultata ovaj je rad prilog raspravi o poznatom i suvremenom razumijevanju kontrole kvalitete i predstavlja znanstvenu podlogu za izradu odgovarajućeg modela sposobnosti i stabilnosti. Ključne riječi: proizvodnja namještaja; kvaliteta; AHP metoda; sposobnost i stabilnost tehnološkog procesa |
autori: GREGER, Krešimir ŠL ŠEGOTIĆ, Ksenija ŠL GRLADINOVIĆ, Tomislav ŠL Bičanić, Kristina Perić, Ivana | |
| Branislav Trudić, Marko Kebert, M. Boris Popović, Dubravka Štajner, Saša Orlović, Vladislava Galović, Andrej Pilipović | UDK 630* 165 | 287 |
| UTJECAJ ONEČIŠĆENOSTI TLA TEŠKIM METALIMA NA KLONOVE TOPOLA IZ SRBIJE |
|
|
| Sažetak Oksidacijski stres je poznat kao narušena ravnoteža između antioksidacijskog mehanizma zaštite i proizvodnje reaktivnih kisikovih vrsta, što može negativno utjecati na normalne biološke i metaboličke procese u živim organizmima, kao na primjer kod topola. U cilju opstanka, aerobni organizmi su stekli mehanizme antioksidacijske zaštite, gdje su od enzimskih najistraženije aktivnosti antioksidativnih enzima kao što su katalaze, peroksidaze, glutation peroksidaze i superoksid dismutaza. Fitoremedijacija je obećavajuća biotehnička metoda čišćenja zagađenih tala raznim onečišćujućim tvarima poput: teških kovina, organskih kontaminanata, pesticida i dr. Do danas, topole su pokazale potencijal za regeneraciju onečišćenih tala tijekom fitoremedijacijskog procesa. Biokemijsko profiliranje statusa oksidacijskog stresa u drvenastim biljkama nije često istraživana u Srbiji i stoga je cilj ovoga pokusa bio ispitati utjecaj različitih koncentracija tri jona teških kovina, Ni3+, Cu2+ i Cd2+ na razinu oksidacijskog stresa tri klona, dvije različite vrste topole (Populus euramericana-M1; PE 19/66 i B-229 oba Populus deltoides vrsta). Biokemijski parametri za određivanje razine oksidacijskog stresa su: lipidna peroksidacija (LPx), test redukcijske snage željeza (FRAP), superoksid dismutaze (SOD) aktivnost i sadržina topivih bjelančevina. Ovi rezultati mogli bi dati smjernice u odabiru klonova iz kolekcije Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu Univerziteta u Novom Sadu za buduće fitoremedijacijske uporabe ovih genotipova topola. Pješčano fluvisol tlo u pokusnim posudama je zagađeno različitim tretmanima teških kovina, koji su prikazani u tablici 1. Biljni ekstrakti izrađeni su od 2 g biljnog materijala (izbojci) i homogenizirani s kvarcnim pijeskom i suspenzirani u 10 cm3 0,1 mol/dm3 K2HPO4 pH 7,0. Homogenati su centrifugirani za 10 min na 4000 g (Quy Hai sur., 1975). Sva očitavanja apsorbancija za sadržaj topivih proteina, SOD i FRAP odrađeno pomoću Janway UV / VIS spektrofotometra 6505 i za čitanje količine nastalog MDA korišten je višefrekvencijski Spectrum Termo Corporation. Sve analize izvedene su u tri ponavljanja. Statistička usporedba između uzoraka izvedena je u programu Statistica 9, koristeći Duncan test, s statističkom značajnosti p <0,05. Dobiveni rezultati prikazani su grafički preko histograma (slike 1. do 4.) i iznad njih su slova koja označuju statistički značajne razlike između rezultata i kontrola (od a do e). Usporedni postotak je izračunat prema formuli: Δ (%) = (100 * uzorak / kontrola) –100, gdje vrijednosti mogu rezultirati pozitivno (+) ako je došlo do povećanja u odnosu na kontrolu i rezultiralo negativno (–), ako je došlo do smanjenja u odnosu na kontrolu. Trudić i sur. (2012) analizirali su kroz iste metode okdisacijskog stresa ekstrakte lišća i korijena spomenutih klonova topola. Uspoređujući ove rezultate, B229 klon je kroz lišće i korijenje pokazao više prihvatljiv antioksidacijski odgovor, dok je, u ovom istraživanju, M1 klon pokazao najprihvatljivije antioksidacijske odgovore kroz ekstrakte izbojaka. Parametri iz Pilipović i sur. (2012), Trudić i sur. (2012) i naše studije, mogu predstavljati udružen fiziološki i antioksidacijski marker sustav za buduće različite fitoremedijacijske primjene ovih klonova na tlima onečišćenim raznim tvarima. Rezultati ovog istraživanja mogu ukazati na genotipske specifičnosti svih ispitivanih biokemijskih parametara i obilježava klonove topola, kao što je M1 kao primarni, a B229 klon kao potencijalno sljedeći u primjeni fitoremedijacije tala onečišćenih teškim kovinama. Ipak, za stjecanje novih, dubljih rezultata u vezi s oksidacijskim stresom izazvanim onečišćavanjem tala teškim kovinama, potrebne su dalje in vitro antioksidacijske analize. Ključne riječi: klonovi topola; oksidacijski stres; fitoremedijacija; izbojci |
autori: Trudić, Branislav Kebert, Marko Popović, Boris M. Štajner, Dubravka Orlović, Saša Galović, Vladislava Pilipović, Andrej | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Behiye Banu BILGEN, Murat ALAN, Yusuf KURT | UDK 630* 165 | 297 |
| ZNAČAJ EFEKTIVNOG BROJA KLONOVA U KLONSKIM SJEMENSKIM PLANTAŽAMA: KOMPARATIVNO ISTRAŽIVANJE ZA SEDAM CRNOGORIČNIH VRSTA U TURSKOJ |
|
|
| Sažetak Mediteranski bazen jedan je od glavnih središta biljne raznolikosti u Sjevernoj hemisferi. Istočni Mediteran također je područje iznimne genetske raznolikosti četinjača. Istraživanjem su obuhvaćene klonske sjemenske plantaže Turske s ciljem utvrđivanja efektivnog broja klonova. Srednji broj klonova (N) procijenjen je na 33,12. Srednji efektivni broj klonova (Nc) iznosi 27,59, a srednji relativni efektivni broj klonova (Nr = Nc / N) je 0,827. Procijenjeni proporcionalni genetski diverzitet iznosio je 0,973, s rasponom od 0,922 – 0,983. Stoga je potrebno voditi računa da se koristi gotovo podjednaki broj rameta tijekom osnivanja i održavanja klonskih sjemenskih plantaža. Prijetnje poput klimatskih promjena, požara, bolesti i kukaca moraju se uzeti u obzir kod osnivanja plantaža. Potrebno je uzorkovati velik broj populacija sa šireg područja, a klonske sjemenske plantaže najbolje je osnivati lokalno uvažavajući ekološka obilježja četinjača. Ovime se također osigurava održivo gospodarenje šumskim genetskim bogatstvom. Kod osnivanja budućih klonskih sjemenskih plantaža nužno je pribaviti podatke o fenotipskoj selekciji kao i rezultate molekularne genetičke analize potencijalnih klonova. Ključne riječi: klimatske promjene; efektivni broj klonova; genetska raznolikost; varijabilnost rameta; sjemenska plantaža |
autori: BANU BILGEN, Behiye ALAN, Murat KURT, Yusuf | |
| M. Georgieva, G. Georgiev, D. Pilarska, P. Pilarski, P. Mirchev, I. Papazova-Anakieva, S. Naceski, P. Vafeidis, M. Matova | UDK 630* 453 | 307 |
| PRVI NALAZ ENTOMOPHAGA MAIMAIGA (ENTOMOPHTHORALES: ENTOMOPHTHORACEAE) U POPULACIJAMA LYMANTRIA DISPAR U GRČKOJ I REPUBLICI MAKEDONIJI |
|
|
| Sažetak Entomopatogena gljiva Entomophaga maimaiga Humber, Shimazu & Soper (Entomophtorales: Entomophtoraceae) prvi je puta utvrđena u populacijama gubara, Lymantria dispar (L.) (Lepidoptera: Erebidae) u Grčkoj i Republici Makedoniji nakon introdukcije ovog patogena u Bugarsku 1999. godine. Tijekom 2012. godine obavljen je pregled hrastovih sastojina na tri lokacije u području Xanthi u Grčkoj i na tri lokacije u okolici Prilepa u Makedoniji. Gusjenice gubara sakupljane su većinom u četvrtom do šestom larvalnom stadiju u razdoblju svibanj–lipanj. Tijekom laboratorijskog uzgoja smrtnost gusjenica sakupljenih u Grčkoj iznosila je od 36,4 do 89,3 %. Smrtnost gusjenica s lokaliteta u Makedoniji bila je između 16,7 i 87,8 %. Uginule gusjenice analizirane su pomoću svjetlosnog mikroskopa na prisutnost E. maimaiga i ostalih patogena. Patogena gljiva E. maimaiga utvrđena je na uzorku s jednog lokaliteta u Grčkoj (Kidaris) i na uzorcima svih lokaliteta u Makedoniji (Toplica, Belovodica i Kruševo). Azigospore E. maimaiga utvrđene su u 78,6 % uginulih gusjenica s lokaliteta Kidaris i između 8,3 i 16,3 % uginulih gusjenica s tri lokaliteta u Makedoniji. Nedavni nalazi E. maimaiga u Srbiji i europskom dijelu Turske te najnoviji nalazi u Grčkoj i Republici Makedoniji ukazuju na vjerojatnost da je ovaj patogen već inficirao populacije gubara u ostalim dijelovima balkanskog poluotoka. Ključne riječi: Entomopatogena gljiva; Entomophaga maimaiga; prvi nalaz; Lymantria dispar |
autori: Georgieva, Margarita Georgiev, Georgi Pilarska, Daniela Pilarski, Plamen Mirchev, Plamen Papazova-Anakieva, Irena Naceski, Sterja Vafeidis, Panagiotis Matova, Maria | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Željko Španjol, Roman Rosavec, Damir Barčić, Josipa Filipović | UDK 630* 43 | 313 |
| ŠUMSKI POŽARI NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICA SENJ 1991–2009. |
|
|
| Sažetak U radu je prikazana problematika šumskih požara i izgorene površine na području uprave šuma Podružnica Senj, promatrana s nekoliko stajališta. Analiza je provedena na području cijele uprave šuma Podružnica (UŠP) Senj. Ova uprava šuma Podružnica sastavni je dio tvrtke Hrvatske šume d.o.o.. UŠP Senj podijeljena je na sedam šumarija. To su kontinentalne šumarije Novi Vinodolski, Krasno, Senj i Crikvenica, te otočne šumarije Krk, Rab i Pag. Provedenom analizom na području UŠP Senj u razdoblju od 1991. do kraja 2009. godine ustanovljena su 126 požara. Najviše požara dogodilo se u šumariji Senj, njih 57, zatim slijede šumarija Crikvenica s 23 požara i šumarija Krasno s 19 požara. Veličina izgorene površine iznosi 3 940,93 ha, a godišnji prosjek iznosi 29,37 ha po požaru. Uzročnici nastanka požara u većini slučajeva su nepoznati, kao i izazivači. U 19,8 % slučajeva kao izazivač utvrđen je ljudski čimbenik, a u dva slučaja utvrđeno je namjerno izazivanje požara. Ključne riječi: požari; izgorena površina; uprava šuma Podružnica Senj |
autori: ŠPANJOL, Željko  ŠL ROSAVEC, Roman ŠL BARČIĆ, Damir ŠL FILIPOVIĆ, Josipa | |
| Marilena Idžojtić, Igor Poljak, Marko Zebec | UDK 630* 271 | 325 |
| DETERMINACIJA DRVEĆA I GRMLJA U ARBORETUMU LISIČINE U OKVIRU PROJEKTA OBNOVE – 2. DIO |
|
|
| Sažetak U radu su prikazane svojte drveća i grmlja u dijelu arboretuma Lisičine u kojem se nalaze biljke s područja Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Taj dio bio je nepristupačan prije radova obavljenih u okviru IPA projekta prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska (IPA CBC HU-HR 2007–2013). Projektom je bila obuhvaćena hortikulturna i infrastrukturna revitalizacija arboretuma. Determinirano je 145 svojti (vrsta, podvrsta, križanaca i kultivara), od kojih su 44 golosjemenjače, a ostalih 101 su kritosjemanjače. Determinirane svojte pripadaju u 59 različitih rodova, a najveći broj svojti je iz sljedećih rodova: Pinus – borovi (13), Acer – javori (12), Abies – jele (10), Quercus – hrastovi (8), Picea – smreke (7) i Betula – breze (6). Usporedbom s popisom svojti u hortikulturnom dijelu arboretuma, vidljivo je da je 47 od 145 determiniranih svojti zajedničko u ovome i u hortikulturnom dijelu, odnosno da je novih 98 svojti. To znači da je u cijelom arboretumu Lisičine ukupno determinirano 512 različitih svojti. Kao posebno vrijedne vrste, koje su vjerojatno jedini primjerci posađeni u Hrvatskoj ili su prisutni vrlo rijetko, možemo izdvojiti sljedeće: Abies firma (momi-jela), A. holophylla (mandžurska jela), A. homolepis (nikko-jela), A. sachalinensis (sahalinska jela), Picea engelmannii (Engelmannova smreka), Pinus attenuata (kvrgavi bor), P. coulteri (Coulterov bor), P. koraiensis (korejski bor), P. monticola (zapadnoamerički bjelokori bor), P. resinosa (američki crveni bor), P. rigida (smolavi bor), Tsuga sieboldii (Sieboldova čuga), Alnus japonica (japanska joha), Betula alleghaniensis (žuta breza), B. medwediewii (transkavkaska breza), B. nigra (mrka breza), B. papyrifera (bijela breza), Magnolia denudata (julanska magnolija), M. obovata (japanska velelisna magnolija), Malus coronaria, Ostrya virginiana (virdžinijski crni grab), Pyrus betulifolia (brezolisna kruška), Quercus dentata (japanski carski hrast), Q. imbricaria (lovor-hrast) i Q. variabilis (kineski hrast plutnjak). Ključne riječi: arboretum; Lisičine; determinacija; drveće; grmlje |
autori: IDŽOJTIĆ, Marilena ŠL Poljak, Igor ZEBEC, Marko ŠL | |