+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
1-2/2014
3-4/2014
5-6/2014
7-8/2014
9-10/2014
11-12/2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
new


HR  EN   

1-2/2014

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   5
LEDENA KIŠA U GORSKOM KOTARU      
Na visini od oko 3000 m, kada je temperatura zraka između 5 i 10 °C ispod nule, u oblacima nastaje snijeg koji počinje padati, a pri padanju prolazi kroz toplu zonu na visini između 800 i 2000 m, gdje se pahuljice snijega otapaju i padaju kao kiša. Prolazeći kroz zonu hladnog zraka ispod 800 m visine, one se više nikada ne mogu vratiti u pahuljice snijega, nego padaju i dalje kao kiša koja se na tlu pri dodiru s hladnim predmetima odmah ledi. To je prema meteorološkom obrazloženju tzv. prehladna kiša, jer je temperatura kapi ispod 0 °C (može biti i ispod –40 °C), ali čim dotakne tlo ledi se.
Ovakva ili slična struktura (razdioba) zračnih masa po visini koja omogućuje ledenu kišu, očito se stvorila unutar sredozemne ciklone Ilija, a utjecala je na vrijeme u Hrvatskoj u nedjelju 2. veljače 2014. god., kada je velik dio Gorskog kotara zasula ledena kiša. Pod težinom leda nastale su ogromne štete na društvenim i privatnim posjedima, i u prirodi i na infrastrukturi. Stradale su šume, voćnjaci, elektrovodovi, zaleđene su ceste, a neke su ceste zbog srušenih stabala i grana koje su se pod težinom leda nadvile nad iste, djelomično ili u potpunosti na više dana zatvorene. Oko 80 % stanovništva (14 000 kućanstava) ostalo je bez električne energije. Župan je na odnosnom području proglasio stanje elementarne nepogode. Na teren su izašle ekipe za raščišćavanje (zaposlenici i šumarska infrastruktura, vatrogasci, monteri i dr.), koje su kroz 10-ak dana učinile ono najnužnije za normalizaciju života, a nastale štete sanirat će se još mjesecima, pa i godinama. Obavlja se procjena i prijava šteta za društvene i privatne subjekte na odnosnom području.
Naravno, ovdje ćemo se ponajprije osvrnuti na štete u šumi i na šumi. Ovih su dana trgovačko društvo "Hrvatske šume" d.o.o., Nacionalni park Risnjak i Šumarski fakultet, napravili procjenu šteta na području koje im je povjereno na gospodarenje i upravljanje, a u izradi su programi sanacije. Procjene šteta su između ostalog dostavljene Primorsko-goranskoj županiji, koja će ih pribrojiti svim ostalim nastalim štetama te izraditi program sanacije, kao i zatražiti pomoć iz EU fondova. Prema procjeni trgovačkog društva "Hrvatske šume" d.o.o. šteta je nastala na 43.025 ha državnih (uključujući NP Risnjak) i 9.723 ha privatnih šuma, a oštećena je drvna masa u iznosu od 2.494.651 m3 tehničkog drva (2.183.154 m3 u državnim + 311.497 m3 u privatnim šumama) i ogrjevnog drva 1.774.426 m3 (1.256.537 + 517.889). Bez NP Risnjak na površini na 39.172 ha (29.449 + 9.723) uništeno je 1.517.544 m3 tehničkog i ogrjevnog drva (1.035.735+ 418.809) u vrijednosti od 285,185 mil. kn (214,312 + 70,813). Iskoristiva drvna masa tehničkog i ogrjevnog drva procijenjena je na 750.234 m3 (483.175 + 267.059 m3) u vrijednosti od 138,470 mil. kn (98,214 + 40,256 kn), što znači da je šteta od 146,655 mil. kn (116,097+30,558 kn). Procijenjena je i šteta na šumskim cestama u iznosu od 3,389 mil. kn, šumskim vlakama na 9,115 mil. kn, uz radove obavljene na javnim cestama u iznosu od 0,468 mil. kn. Za NP Risnjak šteta je procijenjena na 24,084 mil. kn., a za Šumarski fakultet na 0,131 mil. kn. (samo za gosp. jed. "Sungerski lug", jer u Zalesini nije bilo štete). Naravno, ovim troškovima treba pribrojiti troškove sanacije. Najviše su stradale listače. Postotak uništene od oštećene drvne mase kreće se od šumarije Rijeka 60 %, Crni Lug 48 %, Gerovo 43 %, Fužine 38 %, Tršće 34 %, Prezid 34 %, Lokve 23 %, Delnice 23 %, Mrkopalj 6 %, Skrad 2 % do šumarija Ravna Gora, Vrbovsko i Gomirje, gdje nije bilo oštećenja, ili prosječno 30 % za UŠP Delnice.
Sagledavajući činjenično stanje, razvidno je da pred svima onima koji gospodare i upravljaju odnosnim šumama stoji velik stručni izazov na sanaciji nastalih šteta, a vjerujemo da su sposobni odgovoriti na taj izazov.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Igor Poljak, Marilena Idžojtić, Irena Šapić, Joso Vukelić, Marko Zebec  UDK 630*164 (001) 7
VARIJABILNOST POPULACIJA BIJELE (Alnus incana /L./ Moench) I CRNE JOHE (A. glutinosa /L./ Gaertn.) NA PODRUČJU MURE I DRAVE PREMA MORFOLOŠKIM OBILJEŽJIMA LISTOVA      
Sažetak
Morfološka varijabilnost listova bijele (Alnus incana /L./ Moench) i crne johe (A. glutinosa /L./ Gaertn.) istražena je u pet prirodnih populacija na području Podravine i Međimurja, uz rijeke Dravu i Muru. Unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost utvrđena je na osnovi deset morfoloških značajki listova i četiri izvedena omjera, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Provedenim istraživanjem utvrđena je visoka varijabilnost istraživanih populacija. Unutarpopulacijska varijabilnost veća je od međupopulacijske varijabilnosti kod obje vrste. Stabla unutar populacija signifikantno se razlikuju za sva analizirana svojstva. Klasterskom i kanoničkom diskriminantnom analizom dobiveno je jasno razdvajanje populacija bijele i crne johe, a na području Podravine utvrđena je prisutnost jedinki s prijelaznim značajkama koje odgovaraju hibridima među tim vrstama. U odnosu na roditeljske vrste, hibridi pokazuju intermedijarna svojstva za većinu istraživanih značajki. Populacije crne johe međusobno se signifikantno razlikuju u četiri istraživane značajke, dok se populacije bijele johe signifikantno ne razlikuju.

Ključne riječi: bijela joha; crna joha; varijabilnost listova; hibridi; Mura; Drava

    autori:
    Poljak, Igor  
    IDŽOJTIĆ, Marilena      ŠL
    Šapić, Irena  
    VUKELIĆ, Joso      ŠL
    ZEBEC, Marko    ŠL
 
Jaroslav Holuša, Emanuel Kula, Filip Wewiora, Karolina Lukášová  UDK 630*453 (001) 19
ROJENJE, GUSTOĆA I RASPORED POPULACIJE NA LOVNIM STABLIMA I PREZIMLJAVANJE ARIŠEVOG POTKORNJAKA (Ips cembrae) U ČEŠKOJ      
Sažetak
Na cijelom arealu, od najniže nadmorske visine do subalpinskog pojasa, glavni domaćin potkornjaku Ips cembrae je europski ariš, Larix decidua Mill. Samo ponekad ova vrsta naseljava i smreku, Picea abies (L.) Karsten. Osnovna bionomija potkornjaka I. cembrae razlikuje se od ostalih vrsta roda Ips i više-manje je poznata. Unatrag nekoliko godina publicirano je tek nekoliko istraživanja vezano za bionomiju i zaštitu šuma od ovog štetnika. Cilj ovog rada je stjecanje novih saznanja oRojenju, kroz pokus korištenja sintetskih mamaca; kornjaši I. cembrae su se lovili pomoću Theysohn® naletnih klopki te korištenjem feromonskih pripravaka Cembräwit®;
Prostornoj i vremenskoj distribuciji kornjaša na lovnim stablima; u drugom dijelu ožujka zdrava stabla ariša obarana su radi postavljanja prvog seta lovnih stabala u razmaku od 10–15 m na rubovima sastojina. Krajem srpnja drugi set postavio se unutar sastojine. Ulazne rupe evidentirane su na četiri sekcije svakog lovnog stabla;
Prezimljavanju kornjaša; pet trupčića dužine 0,7 m dobivene iz gornjeg dijela četiriju lovnih stabala. Četiri trupčića iz svakog lovnog stabla postavljeni su na pet mjesta u ariševoj sastojini. Od kraja rujna u mjesečnim intervalima (listopad–siječanj) setovi sekcija postepeno su se premještali u kaveze u laboratoriju.
Ukupna sanitarna sječa koja se u Češkoj provodi zbog napada potkornjaka I. cembrae mala je u odnosu ukupnu sanitarnu sječu radi potkornjaka. S druge strane, u nekim europskim zemljama takvi napadi predstavljaju ozbiljan problem. Primjerice ekstremna suša u 2003. godini uzrokom je gradacija u Srednjoj Europi. Drvna masa zaražena potkornjacima I. cembrae u Češkoj kulminirala u 2006. godini sa trendom opadanja (slika 1, tablica 1), dok je u Poljskoj količina potkornjacima zaražene drvne mase povećana za šest puta između 2006. i 2007. godine.
Potkornjak I. cembrae najčešće ima 2 generacije godišnje (Slika 2). Proljetno izlaženje iz zimovališta počinje na nižim i srednjim nadmorskim visinama početkom svibnja, rjeđe krajem travnja. Potkornjaci druge generacije izlaze na prijelazu lipnja i srpnja. Nova generacija imaga obavlja dopunsko žderanje u kasno ljeto u granama mladih stabala ili u blizini larvalnog hodnika gdje ima svježe kore. Nakon dopunskog žderanja imaga prezimljavaju dijelom u hodnicima ispod tanke kore oblovine ili češće u šumskoj stelji.
U slučaju kada se ne stignu potpuno razviti, prezimljavaju kao ličinka ili kao kukuljica. Tada njihovo preživljavanje ovisi o vremenskim prilikama u zimi. Razmjer populacije koja prezimljava u stadiju imaga i njihova niša prezimljavanja ovisi o vremenskim prilikama u jesen i uvjetima koji vladaju kada završavaju razvoj. Dio potkornjaka koji rano završi razvoj napušta to mjesto i prezimljava u šumskoj stelji ili ostaje na mjestu gdje se hrani. Ispitali smo prisutnost prezimljujućih potkornjaka u trupčićima u zimi i njihovu aktivnost nakon što su premješteni u laboratorijske uvjete (slika 3). Produženo vrijeme napuštanja pokusnih trupčića potvrdilo je kako dio populacije prezimljuje kao larva i kukuljica. Potkornjaci koji prezimljavaju u stelji to čine blizu stabala na kojemu završavaju svoj razvoj.
Potkornjaci prve generacije naseljavaju lovna stabla kontinuirano od polovice svibnja, a druge generacije od polovice srpnja (tablica 2). Naseljavanje donjih dijelova stabla bilo je jednoliko u gotovo svim slučajevima, a samo je ponekad veća abundanca nađena u gornjem dijelu.
Duži materinski hodnici s manjem brojem položenih jaja i larvalnih hodnika (tablica 3) karakteriziraju sekcije iz gornjeg dijela debla lovnog stabla. Taj je odnos eksponencijalan, što se tumači interspecifičnom kompeticijom na prostoru za polaganje jaja između ženki i ograničenog resursa hrane između ličinki. Kako je gustoća hodnika na lovnim stablima bila jednolika, ženke su u tanjem floemu reagirale manjim brojem položenih jaja i povećavanjem udaljenosti između materinskih hodnika. Na taj način larvama su omogućile izradu dužih larvalnih hodnika i pristup adekvatnoj hrani.
Kontrola potkornjaka I. cembrae istovjetna je sa drugim vrstama potkornjaka koji dolaze na četinjačama i obavlja se:
(i) uzgojnim zahvatima: čistom sječom, selektivnom proredom, selekcijom;
(ii) kemijskim tretiranjem oborenih stabala;
(iii) mjerama izlova: lovnim stablima, lovnom oblovinom, klopkama, lovnom sječkom;
(iv) monitoringom uz pomoć feromonskih atraktanata, lovnih stabla/oblovine, vizualnim nadzorom, upitnicima.
U Europi se koriste četiri tipova feromonskih pripravaka: Cembräwit® (www.witasek.com), Cemprax (Shell Agrar Ltd.) (www.witasek.com), Cemsan (www.fluegel-gmbh.de) i Cembrodor. Feromonski pripravak Cembräwit® koristi se za ciljani ulov I. cembrae; tijekom pokusa i pregledavanjem ulova feromonskih klopki nisu zabilježeni ulovi neciljane floemofaune.
U terenskim pokusima, drvo posječeno u travnju prvo jer bilo napadnuto i intenzivno naseljavano. Za vrijeme pokusa lovna stabla promjera d1.3 30–45 cm pripremljena u drugoj polovici ožujka na osunčanoj poziciji bila su intenzivno napadnuta, a lovna stabla ostala su aktivna sve do prve kukuljice. Bez obzira na veliku abundancu ulaznih rupa, naseljavanje lovnih stabala nije se zaustavilo. Moguće je i da su se prethodno ubušeni potkornjaci ponovno ubušivali.
U usporedbi s drugim europskim vrstama potkornjaka roda Ips, evidentan je problem zaštite protiv I. cembrae iz razloga što se: (i) razvija u granama; (ii) određen dio populacije može prezimiti u šumskoj stelji (kao i druge Ips vrste), i (iii) stabla obrađena harvesterom nisu zaštićena protiv napada.
I. cembrae se razvija u granama koje su od 3 cm promjera. To se mora uzeti u obzir prilikom poduzimanja zaštitnih mjera. Uz to treba uništiti drvne ostatke i izbojke (paljenjem i malčiranjem) kako ne bi došlo do žderanja i rasploda štetnika u tom materijalu. Prorjedama u mladim sastojinama nezbrinuti drveni ostaci također budu napadnuti.
Kako I. cembrae može prezimiti u šumskoj stelji, uklanjanje stabala napadnutih potkornjacima, vjerojatno nije dovoljna učinkovita mjera u smanjivanju gustoće populacije. Produljen vegetacijski period te povoljne temperature povećavaju broj imaga koji prezimljuju u šumskoj stelji, što intenzivira opasnost od napada u proljeće.
Ariš nakon obrade modernim harvesterima u proljeće može biti uspješno koloniziran jedinkama Ips cembrae, ponajprije dijelova s tankom korom, što znači da je zaštita i dalje potrebna. Kada prorjedom materijal dodatno ostaje u sastojini, napad postaje ozbiljniji, zbog čega treba ostaviti prostorni ili vremenski razmak između sječe i prorjede.

Ključne riječi: Ips cembrae; lovno stablo s feromonskim pripravkom; lovno stablo; rojenje; disperzija; prezimljavanje

    autori:
    Holuša, Jaroslav  
    Kula, Emanuel  
    Wewiora, Filip  
    Lukášová, Karolina  
 
Bojan GAVRILOVIĆ, Branka GAVRILOVIĆ, Srećko ĆURČIĆ, Dejan STOJANOVIĆ, Dragiša SAVIĆ  UDK 630*453 (001) 29
ZLATICE (COLEOPTERA: CHRYSOMELIDAE) PLANINE FRUŠKE GORE (VOJVODINA, SJEVERNA SRBIJA), SA PREGLEDOM BILJAKA HRANITELJICA      
Sažetak
Zlatice (Chrysomelidae) za sada nisu dovoljno dobro proučene u Srbiji. Vrste ove obitelji istraživane su tijekom razdoblja od 11 godina (2001–2011) u zaštićenom području – Nacionalnom parku "Fruška gora". Planina Fruška gora je izolirana otočna planina u Panonskoj nizini, koju karakterizira kompleksni sklop šumskih, livadskih, žbunastih, travnatih, kultiviranih, močvarnih i vodenih fitocenoza. Kukci su prikupljeni sa 35 lokaliteta, odnosno različitih tipova staništa. Ukupno 99 vrsta zlatica iz 42 roda i 11 podobitelji identificirano je iz ovoga područja. Zajedno s rezultatima Grueva (1984, 1986), koji je vršio ranija istraživanja, fauna zlatica obuhvaća 135 vrsta iz 46 rodova i 11 podobitelji. Podobitelji Chrysomelinae i Alticinae obuhvaćaju najveći broj vrsta. Podaci o ishrani i biljkama hraniteljicama prikupljenih Chrysomelida dobiveni su na osnovi vlastitih zapažanja u prirodi. Zlatice su prikupljene sa 128 vrsta biljaka iz 84 roda i 26 obitelji. Većina je asocirana s biljkama klase Magnoliopsida. Gospodarski važne vrste zlatica (štetnici šuma i usjeva) identificirane su i kratko spomenute. Prema zoogeografskoj analizi registrirane vrste mogu se svrstati u sedam horotipova Holarktika i tri horotipa Europe. Velik broj vrsta ima široku distribuciju u Europi, ali su brojne i zapadnopalearktičke i euroazijske vrste. Zabilježeno je devet vrsta koje se tipično javljaju u brdsko-planinskim regijama.

Ključne riječi: Chrysomelidae; Srbija; bioraznolikost; trofičke asocijacije; distribucija

    autori:
    GAVRILOVIĆ, Bojan  
    GAVRILOVIĆ, Branka  
    ĆURČIĆ, Srećko  
    STOJANOVIĆ, Dejan  
    SAVIĆ, Dragiša  
 
Ante P. B. KRPAN, Željko TOMAŠIĆ, Igor STANKIĆ  UDK 630* 537 + 562 (001) 43
ISTRAŽIVANJA BIOPRODUKCIJSKIH I ENERGETSKIH POTENCIJALA AMORFE (Amorpha fruticosaL.)      
Sažetak
U radu su prikazani rezultati treće godine istraživanja vezanih za biopotencijal i energetske značajke amorfe. Cjelokupno istraživanje planira se završiti unutar razdoblja od 6 godina. Prema utvrđenome godišnjem planu, istraživanja su provedena na plohama 1 i 3. Istraživački blok poligon postavljen je u trinaestogodišnjoj amorfi u odjelu 126a u Gospodarskoj jedinici Posavske šume, Šumarija Sunja, UŠP Sisak. Istraživanja se provode na temelju protokola projekta i godišnjih planova rada na četiri pokusna polja, svako sa po šest pokusnih ploha veličine 5 x 5 m. Temeljna zadaća znanstveno-istraživačkog projekta je utvrđivanje trendova kretanja bioproizvodnog, odnosno bioenergijskog kapaciteta u od prirode zakorijenjenoj amorfi pri ponavljanim sječama. Vremenski ritam istraživanja određen je pripadnim brojem plohe, definiran uz to projektnim protokolom i godišnjim planovima rada.
Na plohama 1, koje se sijeku svake godine po završetku vegetacije, utvrđeno je da godišnja bioproizvodnost zelene i suhe biomase varira. Nakon prve vegetacije 2008. suha je tvar iznosila 12 t/ha (Krpan i Tomašić 2009), nakon druge (2009) 7,87 t/ha (Krpan et al. 2011b), a nakon treće (2010) 9,79 t/ha, pa se može zaključiti da je trend bioproizvodnje amorfe u opadanju u odnosu na prvu vegetaciju. Godišnja prosječna proizvodnja u dvogodišnjoj ophodnji amorfe je 8,19 t/ha, a u trogodišnjoj 7,03 t/ha. Zelena biomasa amorfe svedena je na suhu, prema udjelima mokrine drva koja u uzorcima u trenutku sječe varira ne prelazeći 35 %.
Bioproizvodnost amorfe iz panja ovisi o broju izdanaka i njihovim dimenzijama, na što će utjecati vanjski utjecaji poput hranidbenog potencijala tla te prevladavajućih klimatskih čimbenika u vrijeme vegetacije. Na plohama 1 srednji prsni promjer izdanka amorfe je 7,99 mm, a srednja visina 2,37 m, a na plohama 3 srednji je prsni promjer 11,61 mm, a srednja visina 2,79 m.
Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, unatoč utvrđenim trendovima opadanja bioproizvodnosti, amorfa zadržava konkurentnost u području obnovljivih izvora energije. Posebice iz razloga potpune prirodne pojavnosti i razvoja bez ikakvih agrotehničkih mjera i troškova (osim troškova pridobivanja i manipulacije), bez kakvih nije zamislivo podizanje i gospodarenje energetskih nasada kratkih ophodnji poznatih brzorastućih vrsta drva.

Ključne riječi: Bioproizvodnost amorfe; energetska korisnost; nizinski šumski ekosustavi; Hrvatska

    autori:
    KRPAN, Ante P. B.    ŠL
    TOMAŠIĆ, Željko    ŠL
    STANKIĆ, Igor      ŠL
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Marko Zebec, Marilena Idžojtić, Igor Poljak, Maja Zebec  UDK 630*272 55
DENDROFLORA I USKLAĐENOST ARHITEKTONSKIH I HORTIKULTURNIH ELEMENATA PARKA OKO ŠUMARSKOG I AGRONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU      
Sažetak
Park oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nalazi se na području perivoja Maksimir, istočno od potoka Blizneca. Oformljen pedesetih godina prošloga stoljeća, na površini od 5,7 ha, park obiluje velikim brojem drvenastih vrsta, varijeteta i kultivara, te je ukupno utvrđeno 112 svojti. Od toga je 37 golosjemenjača, dok su kritosjemenjače zastupljene sa 75 taksona (tablica 1 i 2).
Paviljonski sklopovi u kojima se odvija nastava Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te istraživački rad s područja šumarstva i agronomije, kao i niz građevina iz 19. stoljeća, smješteni unutra parka, predstavljaju bogati presjek razvoja arhitekture od prve trećine 19. stoljeća, pa sve do značajki suvremene arhitekture početka 21. stoljeća (slike 1 do 8). U općim crtama oni predstavljaju razvoj arhitektonskih stilova i misli, te u detaljima zanimljive specifičnosti, vezane uz razvoj zagrebačke arhitekture, kao i osobitosti izraza pojedinih autora.
Prilikom podizanja parka tendencija je bila oformiti prostor koji bi ponajprije služio edukaciji studenata Šumarskog i Agronomskog fakulteta, dok je estetska i ornamentalna funkcija biljaka zanemarena. Usporedo sa sadnjom biljnog materijala, nije se vodilo određenim konceptom, već je naglasak stavljen na što veću zastupljenost različitih svojti unutar parka. Posljedično se park ne otvara posjetitelju cjelovitošću spektra morfoloških posebnosti zasađenih svojti.
Glavni element prostora uvijek je u početku arhitektonski element, a biljke su sađene tek zaključno s podizanjem građevine. Budući da se prilikom podizanja parka oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta nije vodilo dovoljno računa o usklađenosti hortikulturnih i arhitektonskih elemenata, u ovome su radu putem složene analize odnosa između prostornih odlika građevina i reprezentativnih morfoloških značajki pojedinih biljnih svojti dana konkretna rješenja pri odabiru ili modifikaciji hortikulturnih elemenata u smjeru postizanja nedosegnute ravnoteže prirodnih i umjetnih formi, bez agresivnijeg zadiranja u prostor.

Ključne riječi: park oko Šumarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; arhitektonski elementi; hortikulturni elementi; komparativna analiza; inventarizacija dendroflore

    autori:
    ZEBEC, Marko    ŠL
    IDŽOJTIĆ, Marilena      ŠL
    Poljak, Igor  
    Zebec, Maja