+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
1-2/2020
new


HR  EN   

1-2/2020

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   5
DA LI BAŠ SVE TREBA PLATITI ŠUMA?      
RIJEČ UREDNIŠTVA
U prošlome dvobroju pisali smo na temu „Treba li osuvremeniti Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju?“ očekujući odgovore na postavljena pitanja. Nismo ih još dobili, a nema niti najave o široj stručnoj raspravi, osim što čujemo kuloarske pohvale kako je to prava tema za raspravu. Znači i dalje ćemo probleme u struci rješavati nesveobuhvatno nego po nametnutoj nam potrebi „iz rukava“. Napomenuli smo, kako sigurno ima još pitanja i nismo trebali dugo čekati argumente za pitanje iz naslova. Naime, ovih dana čitamo u Poslovnom dnevniku, kako drvoprerađivači traže od Trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. smanjenje cijenu sirovine za 15 % i produženi rok plaćanja na prvotno 90 dana, a prema zadnjoj informaciji čak na 120 dana te kako će Hrvatske šume d.o.o. ovih dana „vagati“ rezanje cijena. Ta potreba tumači se padom cijena drvoprerađivačkih proizvoda na tržištu za 20 % i narudžbi za 25 % pa se od Države traže kompenzacijske mjere. Najviše su kaže se pogođeni proizvođači peleta i paletiziranog ogrjevnog drva, dakle proizvoda s malom dodanom vrijednošću. O tim proizvodima (kao i o parketu proizvodu iz tzv. „dorade“ te finalnim proizvodima) smo više puta pisali, ističući kako je sirovina posebice za pelete ponajprije otpad finalne prerade drva, dakle suho, a ne mokro drvo čije sušenje na potrebnu vlažnost bitno podiže troškove proizvodnje. Oni su upravo kompenzirani do sada, moglo bi se reći brutalno „jeftinom sirovinom“, a sada se traži i njeno smanjenje i produženje roka plaćanja. Ako je to 90 dana onda je to obrtaj kapitala 4 (za 120 dana to je okruglo 3 - dakle katastrofalno) i tu nema osiguranja postojećeg stanja a kamo li razvoja, no jeli to važno kada sve to plaća šuma! Naravno, zagovornici netržišnog poslovanja iz Drvnog sektora sugeriraju u odnosnom tekstu, kako Vlada „nakon ozbiljnih intervencija u brodogradnju i kroz konsolidaciju strateških tvrtki, ima priliku usvojiti hitne sektorske mjere kroz poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o.“ Uz prethodno spomenuto smanjenje cijena od 15 % i produženje roka plaćanja na 120 dana, od 7 predloženih mjera Vladi, interesantna je ona, značajna sastavnica tržišnog poslovanja o ukidanju maloprodaje u Hrvatskim šumama d.o.o. – znači uklanjanje konkurencije. Komparirajući prodajne cijene glavnih drvnih sortimenata s tržištima u okruženju (Austrija, Italija, Mađarska, BiH i Srbija) s onima po kojima Hrvatske šume d.o.o. prodaju drvne sortimente našim drvoprerađivačima, dolazimo do brojke od oko 500 mil. kuna godišnje, kojim Država već potiče drvoprerađivače. Koliko i kako pak drvoprerađivači pripomažu Hrvatskim šumama d.o.o. kod rješavanja pitanja zaliha drvne sirovine, to je posebno pitanje? Kada im treba sirovina, vrši se pritisak na dobavljača da im se ona osigura bez obzira na vremenske uvjete i nastanak šteta na šumskom tlu. Kada ima viška drvne zalihe to nije njihov problem, bez obzira na potpisane ugovore! O nenaplaćenim potraživanjima Hrvatskih šuma d.o.o. od kupaca nećemo ovom prilikom. Isto tako predstečajne nagodbe nećemo niti spominjati, kao i tumačenja odgovornih kako su tim mjerama spašavali radna mjesta u preradi drva, a ne pogodovali velikim dužnicima. Država daje potporu, ali „upravljačka ekipa“ koja je dovele firmu u to stanje ostaje i dalje na njenom čelu! Što reći nakon svega ovoga nego upitati se, kako to politika zagovorom netržišnog poslovanja u šumarstvu štiti šumu kao nacionalno bogatstvo naroda, a pripomaže razvoju primarne, a posebice finalne prerade drva? Evo im rezultata! <br>
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Tomislav Poršinsky, Vlado Petreković, Andreja Đuka  UDK 630* 523 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.1
7
Debljina kore divlje trešnje pri preuzimanju drva      
Sažetak
Kora je vanjski omotač stabla koju čine vanjski i unutrašnji dio. Od svih značajki kore, sa stajališta pridobivanja drva, najveću pozornost zauzima njena debljina, odnosno njen udjel u obujmu stabla ili izrađene oblovine.
Pri preuzimanju izrađenih trupaca, u hrvatskom se šumarstvu koriste dvoulazne tablice odbitaka dvostruke debljine kore koje nisu rezultat znanstvenih istraživanja.
Cilj je ovoga rada istražiti značajke kore divlje trešnje (Prunus avium L.) s obzirom na: 1) dvostruku debljinu u ovisnosti o promjeru izrađene oblovine, 2) udjel kore u ovisnosti o promjeru izrađene oblovine.
Istraživanja su značajki kore divlje trešnje ukazala:
– ovisnost dvostruke debljine kore o promjeru obloga drva s korom, izjednačena je regresijskom analizom, rastućom eksponencijalnom krivuljom oblika y = a xb, koja promjerom obloga drva s korom objašnjava 62,7 % varijabilnosti dvostruke debljine kore,
– zaokruživanjem vrijednosti dvostruke debljine kore na pune niže centimetre, oblikovani su odbitci kore proizašli iz istraživanja, a koji ukazuju da postojeće u operativnoj primjeni tablice odbitaka kore, precjenjuju dvostruku debljinu kore divlje trešnje u određenim rasponima promjera obloga drva,
– analize simulacija razlike obujma (vrijednosti) trupaca, s obzirom na operativno odbijanje kore u hrvatskome šumarstvu te s obzirom na dva načina odbijanja kore u postupku preuzimanja drva proizašla iz ovoga istraživanja (»na puni cm« i prema udjelu kore u obujmu), ukazale su na moguće uštede u postupku preuzimanja drva,
– odbijanjem kore prema njenom udjelu u obujmu obloga drva, uštede su veće i obuhvaćaju širi raspon s obzirom na debljinu trupaca, u odnosu na odbitke kore »na puni cm«.

Ključne riječi: odbitci dvostruke debljine kore; udjel kore; trupac; divlja trešnja

    autori:
    PORŠINSKY, Tomislav      ŠL
    Vlado Petreković  
    Andreja Đuka  
 
Stjepan Kvesić, Dalibor Ballian, Mirzeta Memišević Hodžić  UDK 630* 164 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.2
15
Morfološka varijabilnost lista populacija klena (Acer campestre L.) u Bosni i Hercegovini      
Sažetak
Istraživana je morfološka varijabilnost lista 25 populacija klena (Acer campestre L.) na području Bosne i Hercegovine. Morfometrijsko istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na temelju 19 morfoloških svojstava lista, pri čemu su korištene deskriptivne i univarijatne statističke analize. Najveću varijabilnost pokazalo je svojstvo dužina peteljke lista, dok je najmanja varijabilnost utvrđena kod izvedenog svojstva odnos maksimalne dužine plojke lista i maksimalne širine plojke lista. Izvedena svojstva lista bila su manje varijabilna od mjernih, što upućuje na manje variranje svojstava oblika u odnosu na svojstva dimenzija lista. Analiza varijance pokazala je statistički značajne razlike između populacija za sva analizirana svojstva lista. Multipla testiranja pokazala su veću međupopulacijsku nego unutarpopulacijsku varijabilnost za sva istraživana svojstva osim dva svojstva geometrijske skale podataka (kutovi žila). Za razliku od mjerenih svojstava lista, sva izvedena svojstva pokazala su veću unutarpopulacijsku nego međupopulacijsku varijabilnost. Najdivergentnija populacija, s jedne strane, bila je populacija Trebinje, s najvećim brojem minimalnih vrijednosti svojstava lista, dok je s druge strane najdivergentnija populacija Banja Luka, s najvećim brojem maksimalnih vrijednosti svojstava lista. Dobiveni rezultati mogu služiti kao temelj za dalja istraživanja u drugim dijelovima areala vrste, u svrhu determiniranja utjecaja interakcije ekoloških, geografskih, klimatskih i migracijskih čimbenika na morfološku varijabilnost populacija klena.

Ključne riječi: klen; list; morfološka varijabilnost.

    autori:
    Stjepan Kvesić  
    Dalibor Ballian  
    Mirzeta Memišević Hodžić  
 
Osman Mujezinović, Kenan Zahirović, Milivoj Franjević, Mirza Dautbašić  UDK 630* 443 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.3
27
Trofičke karakteristike i utjecaj bukove skočipipe na površinu oštećenja lista bukve u Bosni i Hercegovini      
Sažetak
Bukva predstavlja jednu od najvažnijih vrsta drveća u Bosni i Hercegovini. Stoga, potrebno je praćenje zdravstvenog stanja bukovih sastojina i poduzimanje svih neophodnih preventivnih i represivnih mjera kako bi se zdravstveno stanje ovih sastojina unaprijedilo. U okviru istraživanja analiziran je utjecaj bukove skočipipe na površinu oštećenja listova na stabalcima bukve od imaga i ličinke u ovisnosti od lokacije i položaja stabalaca bukve u sastojini (svjetlo/sjena). Lokacije istraživanja su se nalazile unutar kulture smreke, visokih šuma bukve i mješovitih šuma bukve i jele sa smrekom. Bukova skočipipa predstavlja jednog od glavnih defolijatora koji se javljaju na stablima bukve. Uzorak istraživanja čine 15 stabalaca bukve, po 5 stabalaca na tri lokacije. Na svakoj lokaciji odabrana su 3 stabalca čija krošnja je bila na svjetlu i dva stabalca čija krošnja je bila u sjeni (ukupno 9 stabalaca na svjetlu i 6 stabalaca u zasjeni). Na svakom stablu pregledavana su i mjerena oštećenja od imaga i ličinke bukove skočipipe. Ustanovljeno je da prosječna površina oštećenja lista bukve od imaga je varirala od 2-4%, a ličinke od 4-8%. Statističkim analizama je utvrđeno postojanje statistički značajnih razlika u površini oštećenja lista bukve od ličinke u ovisnosti od položaja stabalaca bukve u sastojini.

Ključne riječi: Fagus sylvatica; Rhynchaenus fagi; površina oštećenja; lokacija; svjetlo; sjena

    autori:
    Osman Mujezinović  
    Kenan Zahirović  
    FRANJEVIĆ, Milivoj    ŠL
    Mirza Dautbašić  
 
Sercan Gulci  UDK 630*360 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.4
35
Proizvodnost adaptiranog poljoprivrednog traktora s jednobubanjskim vitlom tijekom privlačenja drva stablovnom metodom      
Sažetak
U pošumljenim područjima s nedostupnim terenom troškovi pridobivanja drva izrazito su važni. To utječe na razinu mehaniziranosti u šumarstvu. Adaptirani poljoprivredni traktori u širokoj su uporabi, posebice u zemljama u razvoju, kao učinkovita sredstva za prijevoz trupaca ili debla od mjesta sječe do stovarišta. U ovom istraživanju procijenjena je proizvodnost adaptiranog poljoprivrednog traktora s jednobubanjskim vitlom smještenim s prednje strane vozila. Ukupni troškovi tog sustava (traktora i vitla) iznose otprilike 19580 € (Eura). Primijenjena je studija rada i vremena povratnom metodom tijekom dvofazne operacije privlačenja drva. Ispitani su učinci glavnih čimbenika kao što su promjer, visina, obujam i udaljenost privlačenja drva na ukupno vrijeme rada te je napravljena linearna regresijska analiza kako bi se razvio matematički model privlačenja drva. Podaci iz studije vremena pokazali su da privitlavanje debla do primarnog sakupljališta zahtijeva najviše vremena tijekom samog privitlavanja drva uzbrdo, dok je privlačenje debla do stovarišta zahtijevalo najviše vremena tijekom privlačenja drva općenito. Prosječna je proizvodnost sakupljanja drva uz nagib 12.98 m3/sat, a privlačenje drva kretanjem unatrag 14.30 m3/sat. Troškovi sakupljanja drva vitlom uz nagib iznose 10.77 €/sat, a privlačenje drva 11.87 €/sat. Može se zaključiti da se hidraulički sustav s jednobubanjskim vitlom, postavljen s prednje strane adaptiranog poljoprivrednog traktora, može koristiti kao alternativna oprema za pridobivanje drva, posebice kod operacija privitlavanja uzbrdo.

Ključne riječi: planinske šume; pridobivanje drva; poljoprivredni traktor; proizvodnost; stablovna metoda; zemlje u razvoju

    autori:
    Sercan Gulci  
 
Vania Kachova, Angel Ferezliev  UDK 630*261 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.5
45
Poboljšanje značajki ekosustava Populus sp. agrošumarskim sustavom gospodarenja      
Sažetak
Agrošumarstvo je višenamjenski, okolišno povoljan i moderan sustav korištenja zemljišta kojim se mogu postići ekonomske, okolišne i socijalne dobrobiti za društvo. Ovom studijom se to potvrđuje na primjeru plantaža topola uz rijeku Dunav u regiji Vidin (Bugarska) u koje je uveden i uzgoj povrtlarskih kultura. Primjenom agrošumarskih metoda proizvodnost plantaža topola je povećana. Prosječni prsni promjeri i prosječne visine stabala u područjima u kojima je primijenjeno agrošumarstvo su veći u odnosu na plantaže bez primjene agrošumarstva iste dobi. Desetgodišnja plantaža uz primjenu agrošumarstva ima prosječni prsni promjer stabala od 8,70 cm i prosječnu visinu od 7,44 m, dok kontrolna ploha ima lošije dendrometrijske značajke (prsni promjer od 7,44 cm i prosječnu visinu od 7,04 cm). Uspostava agrošumarskog sustava također je dovela i do poboljšanja značajki tla. Sadržaj humusa u tlu je veći u plantažama s primijenjenim agrošumarskim sustavom (4,3-2,5%) u odnosu na kontrolnu plohu (2%). S obzirom na sastav organske tvari, kontrolna ploha ima najmanji udio huminskih kiselina (stabilni dio organske tvari) (0,20%) u usporedbi s agrošumarskim sustavom (0,78-0,49%). Ujedno, kontrolna površina ima najveći udio fulvo kiselina (mobilni dio organske tvari (0,62%) u usporedbi s agrošumarskim sustavom (0,46-0,05%) i najveći udio “agresivnih” fulvo kiselina (0,05%). Na temelju rezultata ovoga istraživanja, razložno je preporučiti agrošumarski sustav gospodarenja kao odgovarajući za uzgajanje plantaža topola na fluvisolima regije Vidin.

Ključne riječi: silikatni sustavi; organska tvar; rast topole; sastav humusa

    autori:
    Vania Kachova  
    Angel Ferezliev  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Natalie Levandovska, Jaromir Kolejka, Božena Šera, Hubert Zarnovičan  UDK 630* 270 + 907
https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.6
53
Rekreativni potencijal urbanih šuma – primjena inovativne metode ocjene      
Sažetak
U radu je prikazana metoda procjene rekreacijskog potencijala urbanih šuma u odnosu na funkcionalne sposobnosti šumskih sastojina za rekreaciju kao praktičnog alata za upravljanje urbanim šumama i uređenju krajobraza. Jedan od glavnih zadataka ovog istraživanja bio je primijeniti razumljive pokazatelje običnim korisnicima. Ovaj aspekt je važan, jer omogućava primjenu metode širokom krugu korisnika. Na primjer, upravitelji mogu procijeniti urbanu šumu u smislu njezine pogodnosti za rekreaciju. Test izrađene metodologije (studija slučaja u šumi „Horský park“, Bratislava, Slovačka) pokazuje pogodnost vrednovanja rekreacijskih namjena urbanih šuma. Obilježja svakog pojedinog indikatora određuju načine za povećanje rekreacijske vrijednosti urbanih šuma, a mogu se koristiti i u svrhu njihovog održivog upravljanja.

Ključne riječi: urbana šuma; šumska rekreacija; ljudski utjecaj; gradsko zelenilo

    autori:
    Natalie Levandovska  
    Jaromir Kolejka  
    Božena Šera  
    Hubert Zarnovičan  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Zvonimir Ištvan  UDK 630* 902
https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.7
65
145 godina šumarstva Podravine      
Sažetak
Na području Podravine i Prigorja od 1874. godine, kada su osnovane Đurđevačka i Križevačka imovna općina, postoji organizirano šumarstvo i gospodarenje najvećim nacionalnim blagom. Dakle, šumama ovoga područja sustavno se brine punih 145 godina. U radu je predstavljen povijesni prikaz zakonskih propisa vezanih za šumarstvo promatranog područja te osnivanje i djelovanje Đurđevačke imovne općine, te šumskih uprava odnosno šumarija.

Ključne riječi: zakonski propisi; Đurđevačka imovna općina; šumske uprave; šumarstvo

    autori:
    IŠTVAN, Zvonimir    ŠL
 
Drago Biondić  UDK 630* 762 + 799
https://doi.org/10.31298/sl.144.1-2.8
75
Integralni indeks učinkovitosti malog i srednjeg drvno industrijskog proizvodnog poduzeća finalnih proizvoda      
Sažetak
U ovom članku želi se u skraćenom obliku prezentirati relativno jednostavna metodologija integralnog ocjenjivanja učinkovitosti te mogućnost njezine primjene u malim i srednjim proizvodnim drvno industrijskim poduzećima. Metoda je uz određene prilagodbe elemenata ocjenjivanja primjenjiva u svima industrijskim granama, kao i u uslužnim djelatnostima. Integralna ocjena učinkovitosti je u funkciji postizanja izvrsnosti u poslovanju. Sama metoda ocjenjivanja učinkovitosti obuhvaća usporednu analizu u odnosu na željeno stanje i dijelom dubinsku analizu rezultata poslovanja. Integralna ocjena učinkovitosti obuhvaća sistematično usporedno preispitivanje ostvarenih rezultata po elementima, funkcijama i organizaciji u cjelini. U suženom formatu metoda se na osnovi percepcije rezultata poslovanja u odnosu na željeno stanje može uz prethodnu kratku edukaciju rukovodstva primjenjivati za samoocjenjivanje poslovanja drvno industrijskog poduzeća. Objektivnije ocjenjivanje učinkovitosti kroz detaljnu primjenu metodologije može se ostvariti kroz angažiranje interdisciplinarnog tima konzultanata. Pri tome rukovodstvo i svi djelatnici poduzeća tijekom rada konzultanata u poduzeću trebali bi biti otvoreni za suradnju. Suradnja s konzultantima uz zaštitu tajnosti podataka poduzeća, obuhvaća analizu dokumentacije, snimanje i pregled tehničkih i ekonomskih podataka, intervjuiranje djelatnika na svim razinama, intervjue dionika iz okruženja te proračunavanje svih koeficijenata, udjela i stopa koji se mogu uspoređivati sa željenim stanjem. Osim toga, u vrlo skraćenom obliku navest će se podaci integralne ocijene indeksa učinkovitosti po elementima, funkcijama i organizaciji u cjelini za jedno zamišljeno poduzeće koje proizvodi namještaj od masivnog drva po nacrtima kupca.

Ključne riječi: poslovna izvrsnost; učinkovitost; integralni pristup; ocjenjivanje učinkovitosti; interdisciplinarni pristup; percepcija; željeno stanje; uvođenje promjena u poslovanju

    autori:
    Drago Biondić