+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
+ 2023
1-2/2024
3-4/2024
5-6/2024
7-8/2024
9-10/2024
11-12/2024
new


HR  EN   

1-2/2024

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo HŠD   5
Klimatske promjene kao najveći izazov      
Riječ uredništva
Krajem 2023. godine (30. studenoga – 13. prosinca) održana je 28. Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 28). U Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima okupilo se oko 85.000 sudionika, uključujući više od 150 šefova država i vlada. Sudjelovao je i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković te je u svom govoru poručio da su od svih kriza s kojima smo suočeni, klimatske promjene najveći izazov za čovječanstvo. Zaključak konferencije, nakon prve svjetske globalne procjene stanja, ukazao je na presporo djelovanje u svim područjima aktivnosti vezanih za klimu – od smanjenja emisija stakleničkih plinova i jačanja otpornosti na klimatske promjene do dobivanja financijske i tehnološke potpore ranjivim nacijama. Djelovanje se mora ubrzati do 2030. godine, a glavni cilj je održati porast globalne temperaturne do granice od 1,5°C. Pozvane su vlade da ubrzaju prelazak s fosilnih goriva k obnovljivim izvorima energije, da se do 2030. godine utrostruče kapaciteti obnovljive energije i udvostruče stope rasta energetske učinkovitosti, a do 2050. godine postigne neto nulta emisija fosilnih goriva.
U posljednje vrijeme vrlo su aktualne teme vezane baš za klimatske promjene. Tako su na ovogodišnjem 54. Europskom šumarskom natjecanju u nordijskom skijanju, održanom u francuskim Alpama, prezentirane promjene u Alpama nastale pod utjecajem klimatskih promjena. Istraživanja su pokazala kako je na ovom području povećanje prosječne temperature od 1980-ih godina ubrzanije u odnosu na globalno povećanje prosječne temperature. Posljedica toga je pomicanje granica vegetacije i šume prema višim nadmorskim visinama, dok stabla poprimaju veće visine. Alpe su postale zelenije nego prije.
I na 28. Alpe-Adria zimsko-sportskom susretu šumara u Sloveniji tema prezentacije su posljedice šumskih šteta uslijed nezapamćenih poplava koje su prošle godine zadesile ovu nama susjednu zemlju. Čak i sportska druženja europskih šumara ne mogu zaobići temu klimatskih promjena što samo govori o važnosti ove teme. I unutar Republike Hrvatske na skupu 4. Dana poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u Osijeku prezentirane su posljedice prošlogodišnjega srpanjskog nevremena s velikim štetama u državnim šumama koje se sad procjenjuju na 3,7 milijuna kubika.
Sadašnje i buduće djelovanje šumarske struke i znanosti bit će sve više usmjereno na shvaćanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbi gospodarenju u šumama. To zahtjeva angažman svih sastavnica unutar šumarskog sektora.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo HŠD
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Antun Jelinčić, Joso Vukelić, Dora Papković  
https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.1
7
Fitocenološko istraživanje Ilirskih hrastovo-grabovih šuma s vapnenačkih litica kanjona rijeke Kupe (Kamanje, zapadni dio središnje Hrvatske)      
Sažetak
U ovome radu fitocenološki smo istražili hrastovo-grabovu šumu s vapnenačkih litica kanjona rijeke Kupe u mjestu Kamanje (zapadni dio središnje Hrvatske). Istraživana šuma zauzima površinu od ~15 ha, bogata je biljnim vrstama i dio je ekološke mreže Natura 2000. Relativno je dobro sačuvana, jer u posljednjih pedesetak godina nije bilo jačih zahvata koji bi znatnije utjecali na florni sastav i strukturu. U istraživanjima smo koristili klasičnu metodu srednjoeuropske fitocenološke škole (Braun-Blanquet 1964) koja u fitocenološkim snimanjima koristi šeststupanjsku skalu. Na 14 snimaka površine 250 do 400 m2 zabilježene su 164 vaskularne biljne vrste, od 42 do 80 po snimku. Položaj istraženih sastojina u odnosu na ostale šume sveze Erythronio-Carpinion u Hrvatskoj utvrđen je aglomerativnom hiera- rijskom klasterskom analizom.
Hrastovo-grabova šuma iz Kamanja pripada asocijaciji Epimedio-Carpinetum betuli (Horvat 1938) Bohridi 1963. i po tradicionalnoj tipološkoj raščlanjenosti najbliža je njenoj subasocijaciji staphyleto- sum Horvat 1938. Međutim, u odnosu na ostale do sada istražene sastojine te asocijacije u Hrvatskoj, odlikuje se nekim posebnostima. To se ponajprije odnosi na sloj drveća, u kojemu zbog blizine rijeke Kupe i specifičnog hidrološkog režima obalnih padina hrast lužnjak dominira u odnosu na kitnjak. Nadalje, u prizemnom sloju na istoj površini prisutne su razlikovne vrste iz više subasocijacija prema dosadašnjoj tradicionalnoj podjeli, čime se dovodi u pitanje njena opravdanost i nameće potreba daljnjih istraživanja i širih analiza. U prizemnom sloju u odnosu na ostale hrastovo-grabove sastojine uočljiva je velika prisutnost paprati, što je posljedica ponajprije visoke vlage u zraku i tlu. Relativno velik broj vrsta razreda Asplenietea trichomanis posljedica je velike stjenovitosti kanjonskih obala i rubova. Među tim vrstama posebice se ističe Saxifraga cuneifolia – relativno rijetka vrsta u šumama Hrvatske.
Na specifičnost istraživanih sastojina ukazuju i rezultati klasterske analize uz korištenje metode complete linkage; one su svrstane u jedinstveni zasebni klaster, dok je drugi veliki klaster sadržavao sve ostale sastojine asocijacije Epimedio-Carpinetum. To nalaže potrebu detaljnijeg istraživanja sličnih sastojina na prijelazu dinarskog i panonskog područja, odnosno na opsežnu analizu Carpinetum zajednica u Hrvatskoj i susjednim područjima.
Keywords: Epimedio-Carpinetum betuli,ilirske hrastove šume,poluprirodne šume,šume Natura 2000,peripanonska biogeografska regija


    autori:
    Antun Jelinčić
    VUKELIĆ, Joso    ŠL
    Dora Papković
 
Dane Marčeta, Josip Maglica, Vladimir Petković, Dragan Čomić  
https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.2
19
Produktivnost skidera Timberjack 350A i Tree Farmer C5D u skupinasto-prebornim sječama i sortim entnoj metodi      
Sažetak
U šumarstvu Bosne i Hercegovine privlačenje drvnih sortimenata najčešće se obavlja skiderima opremljenima vitlom sa sajlom. Ovo je jedan od najskupljih i tehnološki najzahtjevnijih dijelova eksploatacije šuma. Od velike je važnosti što češće analizirati produktivnost ovih strojeva kako bi se dobila najučinkovitija rješenja u tehnologijama sječe šuma i povećala isplativost iskorištavanja šuma. U ovom istraživanju analizirana je produktivnost dva skidera s vitlom, Timberjack 350A i Tree Farmer C5D, kako bi se utvrdila njihova produktivnost i primjenjivost u uvjetima prebornog gospodarenja šumama i sortimentnog motorno-ručnog načina sječe. Cilj je također bio istražiti kako mobilna Android aplikacija ALPINEQUEST može pojednostaviti prikupljanje podataka na terenu prilikom provođenja studije o vremenu i radu. Uspoređujući produktivnost dobivenu vremenskom studijom s onom predviđenom u projektima izvođenja radova za ispitivane uvjete, dobiva se da je u odjelu 25 u kojem je radio skider Tree Farmer C5D, prosječna produktivnost od 31,18 m3/dan bila predviđena, dok je ostvareno 50 m3/dan. U odjelu 67, gdje je radio skider Timberjack 350A, predviđena je prosječna dnevna produktivnost od 36,08 m3/dan, dok je stvarna produktivnost bila 44 m3/dan. Za ovu usporedbu nije se mogla koristiti produktivnost dobivena ovim istraživanjem zbog relativno malog uzorka, već je korištena informacija dobivena iz radnih lista nakon što je privlačenje u oba odjela završeno. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da bi skideri starije generacije mogli biti djelomično konkurentni skanerima novije generacije kada je u pitanju produktivnost, međutim da bi se donio takav zaključak potrebno je izvršiti puno detaljnija istraživanja. No, tu su i mnoge druge karakteristike, poput ergonomskih, ekoloških i nekih na prvi pogled nevidljivih tehnoloških promjena, koje novijim tegljačima daju značajnu prednost. Ono što je velik izazov za lokalne šumarije je to što su službene norme koje se koriste već duže vrijeme zastarjele i daju potpuno nepouzdane podatke o vremenu potrebnom za izvođenje radova, iz čega pak proizlazi da je točnost gospodarskog plana upitna. Korištenje aplikacije AlpineQuest u prikupljanju podataka tijekom studija vremena i rada pokazalo se vrlo uspješnim. Najveću primjenu pronašao je u mjerenju udaljenosti primicanja i privlačenja, ali također je općenito olakšao orijentaciju i kretanje radnika u prostoru.
Keywords: privlačenje, utjecajni čimbenici, produktivnost


    autori:
    Dane Marčeta
    Josip Maglica
    Vladimir Petković
    Dragan Čomić
 
Murat Yilmaz, Seda Erkan Bugday  
https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.3
29
Planiranje šumskih rekreacijskih usluga na razini provincije s višekriterijskim pristupom : Slučaj Turske      
Sažetak
Planiranje korištenja šuma iz dana u dan postaje sve važnije, ovisno o sklonosti ljudi prema koristima koje šuma pruža. Iz tog razloga, ova se studija usredotočila na planiranje rekreacijskih usluga, što je jedan od nedrvnih šumskih proizvoda i usluga koje se nude u šumama u Turskoj. Distribucija nacionalnih parkova, parkova prirode i rekreacijskih područja tipa A, B, C i D, koja pripadaju rekreacijskim područjima u šumama, analizirana je ponderiranom analizom preklapanja na pokrajinskoj razini u Turskoj. Korišteni su kriteriji kojima se može izraziti raspored stanovništva u zemlji te šumska dobra i postojeća rekreacijska područja (bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, broj ljudi po km2, stopa rasta stanovništva, omjer šumske površine prema ukupnoj površini i ukupne šumske rekreacijske površine). Kriterijski podaci pokrajina su rasterizirani i izvršena je reklasifikacijska analiza s dobivenim rasterom, koji je podijeljen u pet kategorija. Analiza ponderiranog preklapanja provedena je korištenjem mapa ponovne klase. Kao rezultat analize u smislu planiranja rekreacijskih područja, pokrajine su podijeljene u tri prioritetne kategorije. Provincije uključene u prvu kategoriju pokrajina prioriteta u studiji nalaze se na jugu, istoku i jugoistoku Turske (gdje tražitelji azila i neregularni migranti ulaze u Tursku) i smještene su duž linije koja se proteže od sjeverozapada prema unutrašnjosti (važna središta unutarnje imigracije i industrijalizacije) te u središtu Turske (loše u pogledu šumskih dobara). U ovoj studiji je naglašeno da se rekreacijska područja provincija planiraju ovisno o promjeni provincijalnog stanovništva s unutarnjim i vanjskim migracijama i gospodarstvom. Osim toga, planerima je predstavljen drugačiji pristup, procjenjujući šume i promjenjive karakteristike društvene strukture zajedno, kako bi se upravljalo korištenjem šumskih rekreacijskih usluga prema potrebama stanovništva.
Keywords: društveni i ekonomski kriteriji, usluge šuma, višekriterijski pristup


    autori:
    Murat Yilmaz
    Seda Erkan Bugday
 
Barbaros Yaman, Esra Pulat, Ismet Daşdemir, Yagmur Yeşilbaş  
https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.4
39
Utjecaj klime i vlažnosti tla u zoni korijena na radijalni prirast crnog bora (Pinus nigra Arnold subsp. pallasiana) u Aritu (Bartin) u Zapadnoj crnomorskoj regiji u Turskoj      
Sažetak
Crni bor je treća najrasprostranjenija vrsta drveća (4,2 milijuna ha) u Turskoj i zbog svoje vrijednosti u turskom šumarstvu proučavan je na mnoge načine. U ovom radu istražen je utjecaj glavnih klimatskih varijabli s vlažnošću tla u zoni korijena na radijalni prirast crnog bora. Širina godova izmjerena je pomoću alata Cdendro i CooRecorder, a standardne dendrokronološke tehnike korištene su za unakrsno datiranje, standardizaciju i statističku analizu temeljenu na xDateR i dplR paketima. Prema dobivenim rezultatima, proljetne i ljetne oborine imaju pozitivnu značajnu ulogu za radijalni prirast crnog bora u Aritu u zapadnoj crnomorskoj regiji. Iako maksimalna temperatura nema utjecaja, minimalne i srednje temperature u studenom i prosincu prethodne godine značajno i negativno utječu na radijalni prirast. Osim toga, vlažnost tla u zoni korijena u lipnju i kolovozu ima jasno pozitivan učinak na radijalni prirast.
Keywords: anatolijski crni bor, Bartin, klimatski odziv, dendroekologija, dendroklimatologija


    autori:
    Barbaros Yaman
    Esra Pulat
    Ismet Daşdemir
    Yagmur Yeşilbaş
 
Bilal Çetin  
https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.5
49
Utjecaj vremena skladištenja na klijavost sjemena brucijskog bora (Pinus brutia Ten.)      
Sažetak
U ovoj studiji, sjeme brucijskog bora (Pinus brutia Ten.), koji je najrasprostranjenija vrsta borova u Turskoj, prikupljeno je u regijama Anamur i Mersin 2005. godine s četiri nadmorske visine: 0-400, 400-800, 800-1200. i iznad 1200 metara (m). Ovo sjeme je skladišteno na +2-4 oC i klijalo je na temperaturama od 15, 20 i 25 oC 2005., 2010., 2012., 2014., 2016., 2018. i 2020. godine. Istraživan je utjecaj vremena skladištenja na postotak klijavosti (GP). Prema općem prosjeku, nije bilo značajne promjene u GP-u sjemena s produljenjem razdoblja skladištenja. Međutim, učinak vremena skladištenja na GP varirao je ovisno o regiji, nadmorskoj visini i temperaturi klijanja. Posebice kod klijanja na 20 oC u nižim nadmorskim visinama, GP se nije puno promijenio na kraju razdoblja od 15 godina ili je uglavnom zadržao stope klijavosti iz 2005. godine. U ostalim zonama dobiveno je 80% početne klijavosti u većini zona, iako je došlo do blagog pada na kraju razdoblja skladištenja. Na 15 oC, pad klijavosti bio je vrlo beznačajan u prvim godinama u oba dijela, ali je postao značajan u sljedećim godinama. Na 25 oC pad klijavosti bio je veći nego na drugim temperaturama klijavosti, a pad je počeo od 5. godine pa nadalje, da bi na kraju razdoblja od 15 godina klijavost pala između 38,0-61,0%. Kao rezultat toga, nakon 15 godina skladištenja sjemena brucijskog bora, primijećeno je da se na 20 oC GP značajno održao, dok se na drugim temperaturama klijanja pad klijavosti povećavao kako se produžilo razdoblje skladištenja. U slučaju skladištenja sjemena vrste, razdoblje skladištenja treba odrediti uzimajući u obzir regiju i nadmorsku visinu na kojoj je sjeme sakupljeno.
Keywords: Pinus brutia, vrijeme skladištenja, nadmorska visina, temperatura klijanja


    autori:
    Bilal Çetin
 
Merih Göltaş, Hamit Ayberk, Ömer Küçük  
https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.6
59
Procjena mjesečnog potencijala opasnosti od šumskih požara pomoću analitičkog hijerarhijskog procesa zasnovanog na GIS-u u jugozapadnom dijelu Turske      
Sažetak
Svake godine više od deset tisuća hektara šuma u Turskoj zahvati požar. Većina šumskih požara događa se u južnom dijelu Turske, gdje su rasprostranjene crnogorične šume i makija koji su skloni požarima. Šumski požari mogu dovesti do gubitka ljudskih života, imovine i prirodnih resursa. Poznavanje potencijala opasnosti od šumskog požara (POSP) ključno je za zaštitu života, imovine i prirodnih resursa od štete od požara. Poznavanje potencijala opasnosti od šumskog požara (POSP) ključno je za zaštitu života, imovine i prirodnih resursa od štete od požara. U radu su modelirani i mapirani POSP pomoću analitičkog hijerarhijskog procesa temeljenog na GIS-u. POSP model razvijen je na osnovi devet čimbenika okoliša za koje je poznato da utječu na ponašanje požara, uključujući maksimalnu temperaturu, oborine, brzinu vjetra, zastupljenost drvenastih vrsta, starosnu strukturu, sklop krošanja, nagib, ekspoziciju i nadmorsku visinu. Kako bi se utvrdila važnost kriterija metodom AHP, uzeta su mišljenja protupožarnog vještaka. Nakon što su ponderi kriterija određeni na temelju mišljenja stručnjaka, POSP je izračunat i mapiran. POSP je temeljito procijenjen. Rezultati su pokazali da je POSP bio u značajnoj korelaciji s maksimalnom temperaturom, oborinama i zastupljenošću drvenastih vrsta. Osim toga, POSP se uvelike razlikuje na mjesečnoj razini. Rezultati su pokazali da je POSP bio u značajnoj korelaciji s maksimalnom temperaturom, oborinama i sastavom vrsta. Otkrili smo da se POSP uvelike razlikuje na mjesečnoj bazi. Šumsko zemljište na istraživanom području 2% u svibnju, 50% u lipnju, 65% u srpnju, 61% u kolovozu, 25% u rujnu, 0% u listopadu spada u kategoriju ekstremne opasnosti. Za procjenu modela usporedili smo lokacije požara od 2008. do 2018. s onima na kartama POSP-a i zatim kontrolirali stvarni broj požara u svakoj kategoriji i klasi opasnosti od požara. Dominantne klase opasnosti istraživanog područja prema mjesecima su: ekstremna klasa u lipnju, srpnju i kolovozu (50%, 65%, odnosno 61%), visoka klasa u svibnju i rujnu (74%, odnosno 68%) i umjerena klasa u listopadu (82%); ova je klasa opasnosti bila više pogođena požarom. Utvrđeno je da se POSP značajno mijenjao mjesečno. Opožarena površina po jednom požaru imala je najveću vrijednost u kolovozu i u srpnju (3,39 ha, odnosno 2,14 ha). Ova studija može pomoći vatrogasnim organizacijama u planiranju upravljanja prije požara, gašenju požara i studijama nakon požara.
Keywords: opasnost od požara, model požara, Turska, šumski požari


    autori:
    Merih Göltaş
    Hamit Ayberk
    Ömer Küçük
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Matija Landekić, Jakob Troha, Matija Bakarić  
https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.7
71
Studij slučaja javnih nadmetanja prodaje drvnih sortimenata 2022. godine u Hrvatskoj i Slovenij      
Sažetak
Postupak prodaje drvne sirovine putem javnih nadmetanja uvriježen je postupak i svakodnevan proces u zapadnim zemljama Europe, dok u Republici Hrvatskoj dobiva sve veći značaj posljednjeg desetljeća. Iako se glavnina drvnih sortimenata koje proizvodu Hrvatske šume d.o.o. prodaje prerađivačkoj industriji prema unaprijed definiranim kvotama i cijenama kroz okvirne višegodišnje ugovore, samo se manji dio drva nudi, posebno onog izuzetne vrijednosti, putem javnih nadmetanja. U sklopu istraživanja analizirana su javna nadmetanja u Hrvatskoj održana 2022. godine po vrstama drveća i sortimentnim klasama u odnosu na početne i prodajne cijene (€/m3) te postotak ostvaren iznad početne cijene. Nadalje, uspoređene su ostvarene prodajne cijene (€/m3) u Hrvatskoj 2022. prema vrsti drva s cijenama koje su postignute na jednom javnom nadmetanju najvrjednijih trupaca u Sloveniji iste godine. Kroz rezultate istraživanja analizirano je 45 javnih nadmetanja koja su realizirana tokom 2022. godine u Republici Hrvatskoj, te jednog javnog nadmetanja prodaje najvrjednijih trupaca iz privatnih šuma u Sloveniji 2022. godine. Rezultati analize javnih nadmetanja u Hrvatskoj pokazuju da se veći prosječni postotak iznad početne cijene ostvaruje ako su drvni sortimenti razlučnije razvrstani (klasirani) unutar ponuđenih prodajnih grupa. U analiziranom razdoblju za hrast lužnjak ponuditelji su za određene grupe 12 puta dali ponudu koja je iznosila više od 2 000,00 €/m3. Dodatno, pokazalo se da za ostvarenje što veće prodajne cijene kod hrasta lužnjaka treba izbjegavati formiranje grupa koje sadrže kombinaciju furnirskih i pilanskih sortimenata (F-III). Osim hrasta lužnjaka, rekordne cijene postizao je i gorski javor koji je imao i četiri rekordne realizirane kupnje u rasponu od 2 752,92 €/m3 do 4 692,00 €/m3. Usporedno, u Sloveniji je utvrđeno da su prosječne prodajne cijene (€/m3) značajno veće za crnogorične drvenaste vrste u odnosu na ostvarene prodajne cijena na javnim nadmetanjima u Hrvatskoj. Analizom ostvarenih prodajnih cijena drvnih sortimenata na javnim nadmetanjima u Hrvatskoj 2022. godine u odnosu na početne cijene utvrđena je statistički značajna razlika što ukazuje na buduću potrebu formiranja cijena svih proizvedenih sortimentnih klasa u korak s tržišnim prilikama.
Keywords: šumarstvo, prodaja drvnih sortimenata, javna nadmetanja, cijene drva, Hrvatska, Slovenija


    autori:
    Matija Landekić
    Jakob Troha
    BAKARIĆ, Matija    ŠL