broj: 1-2/2024
pdf (8,36 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD | ||
| Klimatske promjene kao najveći izazov pdf TXT HR EN | 5 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Antun Jelinčić, Joso Vukelić, Dora Papković | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.1 | |
| Fitocenološko istraživanje Ilirskih hrastovo-grabovih šuma s vapnenačkih litica kanjona rijeke Kupe (Kamanje, zapadni dio središnje Hrvatske) pdf TXT HR EN | 7 | |
| Sažetak U ovome radu fitocenološki smo istražili hrastovo-grabovu šumu s vapnenačkih litica kanjona rijeke Kupe u mjestu Kamanje (zapadni dio središnje Hrvatske). Istraživana šuma zauzima površinu od ~15 ha, bogata je biljnim vrstama i dio je ekološke mreže Natura 2000. Relativno je dobro sačuvana, jer u posljednjih pedesetak godina nije bilo jačih zahvata koji bi znatnije utjecali na florni sastav i strukturu. U istraživanjima smo koristili klasičnu metodu srednjoeuropske fitocenološke škole (Braun-Blanquet 1964) koja u fitocenološkim snimanjima koristi šeststupanjsku skalu. Na 14 snimaka površine 250 do 400 m2 zabilježene su 164 vaskularne biljne vrste, od 42 do 80 po snimku. Položaj istraženih sastojina u odnosu na ostale šume sveze Erythronio-Carpinion u Hrvatskoj utvrđen je aglomerativnom hiera- rijskom klasterskom analizom. Hrastovo-grabova šuma iz Kamanja pripada asocijaciji Epimedio-Carpinetum betuli (Horvat 1938) Bohridi 1963. i po tradicionalnoj tipološkoj raščlanjenosti najbliža je njenoj subasocijaciji staphyleto- sum Horvat 1938. Međutim, u odnosu na ostale do sada istražene sastojine te asocijacije u Hrvatskoj, odlikuje se nekim posebnostima. To se ponajprije odnosi na sloj drveća, u kojemu zbog blizine rijeke Kupe i specifičnog hidrološkog režima obalnih padina hrast lužnjak dominira u odnosu na kitnjak. Nadalje, u prizemnom sloju na istoj površini prisutne su razlikovne vrste iz više subasocijacija prema dosadašnjoj tradicionalnoj podjeli, čime se dovodi u pitanje njena opravdanost i nameće potreba daljnjih istraživanja i širih analiza. U prizemnom sloju u odnosu na ostale hrastovo-grabove sastojine uočljiva je velika prisutnost paprati, što je posljedica ponajprije visoke vlage u zraku i tlu. Relativno velik broj vrsta razreda Asplenietea trichomanis posljedica je velike stjenovitosti kanjonskih obala i rubova. Među tim vrstama posebice se ističe Saxifraga cuneifolia – relativno rijetka vrsta u šumama Hrvatske. Na specifičnost istraživanih sastojina ukazuju i rezultati klasterske analize uz korištenje metode complete linkage; one su svrstane u jedinstveni zasebni klaster, dok je drugi veliki klaster sadržavao sve ostale sastojine asocijacije Epimedio-Carpinetum. To nalaže potrebu detaljnijeg istraživanja sličnih sastojina na prijelazu dinarskog i panonskog područja, odnosno na opsežnu analizu Carpinetum zajednica u Hrvatskoj i susjednim područjima. Keywords: Epimedio-Carpinetum betuli,ilirske hrastove šume,poluprirodne šume,šume Natura 2000,peripanonska biogeografska regija | ||
| Dane Marčeta, Josip Maglica, Vladimir Petković, Dragan Čomić | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.2 | |
| Produktivnost skidera Timberjack 350A i Tree Farmer C5D u skupinasto-prebornim sječama i sortim entnoj metodi pdf TXT HR EN | 19 | |
| Murat Yilmaz, Seda Erkan Bugday | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.3 | |
| Planiranje šumskih rekreacijskih usluga na razini provincije s višekriterijskim pristupom : Slučaj Turske pdf TXT HR EN | 29 | |
| Barbaros Yaman, Esra Pulat, Ismet Daşdemir, Yagmur Yeşilbaş | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.4 | |
| Utjecaj klime i vlažnosti tla u zoni korijena na radijalni prirast crnog bora (Pinus nigra Arnold subsp. pallasiana) u Aritu (Bartin) u Zapadnoj crnomorskoj regiji u Turskoj pdf TXT HR EN | 39 | |
| Bilal Çetin | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.5 | |
| Utjecaj vremena skladištenja na klijavost sjemena brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) pdf TXT HR EN | 49 | |
| Merih Göltaş, Hamit Ayberk, Ömer Küçük | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.6 | |
| Procjena mjesečnog potencijala opasnosti od šumskih požara pomoću analitičkog hijerarhijskog procesa zasnovanog na GIS-u u jugozapadnom dijelu Turske pdf TXT HR EN | 59 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Matija Landekić, Jakob Troha, Matija Bakarić | UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.7 | |
| Studij slučaja javnih nadmetanja prodaje drvnih sortimenata 2022. godine u Hrvatskoj i Slovenij pdf TXT HR EN | 71 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Veliki ronac (Mergus merganser L.) PDF TXT | 83 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Jelena Kolić | ||
| 15. obljetnica Geodetskoga tečaja - počeci visokoškolske nastave geodezije na Sveučilištu u Zagrebu PDF TXT | 84 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Oliver Vlainić | ||
| Dvodnevni posjet Mađarskom šumarskom društvu PDF TXT | 88 | |
| IZ HŠD-A | ||
| Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD 2023. godine PDF TXT | 93 | |
| Zapisnik 127. Redovite sjednice Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT | 104 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Ivan Hodić | ||
| Sjećanje na Tomislava Krnjaka, dipl. ing. šum. (1928. – 2023.) PDF TXT | 110 | |
| Ivan Hodić | ||
| Mr. sc. Savo Preradović, dipl. ing. šum. (1946. – 2023.) PDF TXT | 111 | |
| Vicko Ivančević | ||
| Anton Pećanić, dipl. ing. šum. (1935. – 2023.) PDF TXT | 112 | |