broj: 1-2/2024        pdf (8,36 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=202401 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo HŠD
Klimatske promjene kao najveći izazov     pdf    TXT     HR     EN 5
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Antun Jelinčić, Joso Vukelić, Dora Papković UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.1
Fitocenološko istraživanje Ilirskih hrastovo-grabovih šuma s vapnenačkih litica kanjona rijeke Kupe (Kamanje, zapadni dio središnje Hrvatske)     pdf    TXT     HR     EN 7
Dane Marčeta, Josip Maglica, Vladimir Petković, Dragan Čomić UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.2
Produktivnost skidera Timberjack 350A i Tree Farmer C5D u skupinasto-prebornim sječama i sortim entnoj metodi     pdf    TXT     HR     EN 19
Murat Yilmaz, Seda Erkan Bugday UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.3
Planiranje šumskih rekreacijskih usluga na razini provincije s višekriterijskim pristupom : Slučaj Turske     pdf    TXT     HR     EN 29
Barbaros Yaman, Esra Pulat, Ismet Daşdemir, Yagmur Yeşilbaş UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.4
Utjecaj klime i vlažnosti tla u zoni korijena na radijalni prirast crnog bora (Pinus nigra Arnold subsp. pallasiana) u Aritu (Bartin) u Zapadnoj crnomorskoj regiji u Turskoj     pdf    TXT     HR     EN 39
Bilal Çetin UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.5
Utjecaj vremena skladištenja na klijavost sjemena brucijskog bora (Pinus brutia Ten.)     pdf    TXT     HR     EN 49
Merih Göltaş, Hamit Ayberk, Ömer Küçük UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.6
Procjena mjesečnog potencijala opasnosti od šumskih požara pomoću analitičkog hijerarhijskog procesa zasnovanog na GIS-u u jugozapadnom dijelu Turske     pdf    TXT     HR     EN 59
Sažetak
Svake godine više od deset tisuća hektara šuma u Turskoj zahvati požar. Većina šumskih požara događa se u južnom dijelu Turske, gdje su rasprostranjene crnogorične šume i makija koji su skloni požarima. Šumski požari mogu dovesti do gubitka ljudskih života, imovine i prirodnih resursa. Poznavanje potencijala opasnosti od šumskog požara (POSP) ključno je za zaštitu života, imovine i prirodnih resursa od štete od požara. Poznavanje potencijala opasnosti od šumskog požara (POSP) ključno je za zaštitu života, imovine i prirodnih resursa od štete od požara. U radu su modelirani i mapirani POSP pomoću analitičkog hijerarhijskog procesa temeljenog na GIS-u. POSP model razvijen je na osnovi devet čimbenika okoliša za koje je poznato da utječu na ponašanje požara, uključujući maksimalnu temperaturu, oborine, brzinu vjetra, zastupljenost drvenastih vrsta, starosnu strukturu, sklop krošanja, nagib, ekspoziciju i nadmorsku visinu. Kako bi se utvrdila važnost kriterija metodom AHP, uzeta su mišljenja protupožarnog vještaka. Nakon što su ponderi kriterija određeni na temelju mišljenja stručnjaka, POSP je izračunat i mapiran. POSP je temeljito procijenjen. Rezultati su pokazali da je POSP bio u značajnoj korelaciji s maksimalnom temperaturom, oborinama i zastupljenošću drvenastih vrsta. Osim toga, POSP se uvelike razlikuje na mjesečnoj razini. Rezultati su pokazali da je POSP bio u značajnoj korelaciji s maksimalnom temperaturom, oborinama i sastavom vrsta. Otkrili smo da se POSP uvelike razlikuje na mjesečnoj bazi. Šumsko zemljište na istraživanom području 2% u svibnju, 50% u lipnju, 65% u srpnju, 61% u kolovozu, 25% u rujnu, 0% u listopadu spada u kategoriju ekstremne opasnosti. Za procjenu modela usporedili smo lokacije požara od 2008. do 2018. s onima na kartama POSP-a i zatim kontrolirali stvarni broj požara u svakoj kategoriji i klasi opasnosti od požara. Dominantne klase opasnosti istraživanog područja prema mjesecima su: ekstremna klasa u lipnju, srpnju i kolovozu (50%, 65%, odnosno 61%), visoka klasa u svibnju i rujnu (74%, odnosno 68%) i umjerena klasa u listopadu (82%); ova je klasa opasnosti bila više pogođena požarom. Utvrđeno je da se POSP značajno mijenjao mjesečno. Opožarena površina po jednom požaru imala je najveću vrijednost u kolovozu i u srpnju (3,39 ha, odnosno 2,14 ha). Ova studija može pomoći vatrogasnim organizacijama u planiranju upravljanja prije požara, gašenju požara i studijama nakon požara.
Keywords: opasnost od požara, model požara, Turska, šumski požari
 
STRUČNI ČLANCI
     
Matija Landekić, Jakob Troha, Matija Bakarić UDKps://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.7
Studij slučaja javnih nadmetanja prodaje drvnih sortimenata 2022. godine u Hrvatskoj i Slovenij     pdf    TXT     HR     EN 71
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Veliki ronac (Mergus merganser L.)     PDF    TXT 83
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Jelena Kolić
15. obljetnica Geodetskoga tečaja - počeci visokoškolske nastave geodezije na Sveučilištu u Zagrebu     PDF    TXT 84
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Oliver Vlainić
Dvodnevni posjet Mađarskom šumarskom društvu     PDF    TXT 88
 
IZ HŠD-A
     
Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD 2023. godine     PDF    TXT 93
Zapisnik 127. Redovite sjednice Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva     PDF    TXT 104
 
IN MEMORIAM
     
Ivan Hodić
Sjećanje na Tomislava Krnjaka, dipl. ing. šum. (1928. – 2023.)     PDF    TXT 110
Ivan Hodić
Mr. sc. Savo Preradović, dipl. ing. šum. (1946. – 2023.)     PDF    TXT 111
Vicko Ivančević
Anton Pećanić, dipl. ing. šum. (1935. – 2023.)     PDF    TXT 112

                UNDER CONSTRUCTION