broj: 1-2/1977        pdf (16,2 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=197701 and arb=1 order by id

 
UVODNICI
     
B. Prpić
NA PRAGU NOVOG STOLJEĆA     PDF    TXT     HR 3
Za moto uvoda poslužit će riječi dosadašnjeg predsjednika ing. Stanka Toniaševskog s 87. redovne skupštine našega Saveza održane u prosincu1976. godine. Ing. Tomaševski je rekao: »Zadatak je Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske da obavljajući svoje stručne i društvene dužnosti budemo društveno priznati, da društvo o nama vodi računa te da ima u vidu da smo kompetentni za određene društveno- stručne poslove bez obzira kako je to formalno određeno ili rješeno propisima «. Te riječi iskazuju želju i težnju ovoga Saveza o što aktivnijem uključivanju u proces stvaranja jedinstvenog Titovog samoupravnog socijalističkog društva u koje su uprte oči čitavog suvremenog svijeta. Afirmacija kojoj teži i na koju ima pravo ovaj Savez nije samo željainženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije nego i radničke klase koja radi u našim privrednim granama. Davno su prošla vremena kad se Šumarsko društvo bavilo staleškim problemima struke. Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije zajedno s radničkom klasom te svima onima koji u tim područjima djeluju, vode zajedničku brigu o organizacijirada, o što boljem korišćenju sirovine te o čuvanju i unapređenju šuma tog narodnog blaga neprocjenjive vrijednosti. Oni se svi zajedno dogovaraju o školovanju i profilu kadrova i o znanstvenom radu, a svaki onajkoji djeluje u tim strukama, od čuvara šume i radnika za tračnom pilonido glavnog inženjera, ulažu svoj dinar za unapređenje struke. Mnogi radnici koji su pošumljivali krš te oni koji su bili nenadmašivi stručnjaci motornom pilom, savršeni poznavaoci drvopredađivačkog stroja danas su tehničari i inženjeri, a neki i doktori šumarskih i drvnotehnoloških znanosti. Taj proces koji nam omogućuje današnje suvremeno obrazovanje sve se više usavršava kao dio programa razvoja samoupravnog socijalističkogdruštva naše zemlje i tako uvjetuje da Savez potencijalno obuhvaća sve one koji rade u šumarstvu i preradi drva. U okviru Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, Saveza inženjera i tehničara Hrvatske te Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva Jugoslavijepredstavlja ovaj Savez veliku stručnu i društvenu snagu. Ta snaga ovisi, dakako, i o tome do koje mjere smo organizirani i da li na prikladannačin stavljamo našoj zajednici na raspolaganje naše stručne i društvene snage. Neosporno je da nas naša društvena zajednica danas treba i to organizirane i dogovorene. Potrebno je da se u okviru cjeline pronađu najbolji razvojni putevišumarstva i industrije za preradu drva kao i pravi način za očuvanje i unapređenje šumskog pokrova naše zemlje. Ljudska zajednica teži tehničkom savršenstvu. U toj težnji često se zaboravlja da smo dio prirode, die ekosfere koju u pojedinim dijelovima svijeta, a djelomično i kod nas, narušavamo do te mjere da sudbina onoga koji to čini dolazi u pitanje. U tim kretanjima kada se već uđe u apsurd, ponovno se okrećemo prirodi, želimo je obnoviti, želimo prirodne šume koje nam daju pitku vodu i kisik, prečišćavaju zagađeni zrak, uvjetuju ravnomjerno punjenje akumulacijskih jezera, čine krajolik podobnim za odmor psihe od industrijske trke, uredskog zamora i betonskog sivila te pružaju čovjeku iz monotonih i zagađenih industrijskih i urbanih sredina nenadomjestiv prostor za odmor. U težnji vraćanja društva šumi i to samo njenim općekorisnim funkcijama, šumarstvo se našlo u središtu pažnje, ali često puta više napadano nego U cijenjeno i pitano, činjenica je, međutim, da organizirano djelovanje šumarske struke u SR Hrvatskoj traje preko 130 godina, da je šumski fond u ovoj republici dobro sačuvan i da s ponosom možemo ustvrditi da je on sposoban poslužiti za sve opće korisne funkcije koje od njega očekuje naše suvremeno industrijsko i urbanizirano društvo. S obzirom na osposobljenost naših tehničkih i inženjerskih kadrova tvrdimo sa sigurnošću da je šumarska struka u stanju unaprijediti općekorisne funkcije šuma te istovremeno alimentirati industriju za preradu drva, dakako, u ograničenim okvirima koji su propisani zakonom i temeljeni na znanstvenim spoznajama. Tu ćemo naglasiti da nisu dosegnute krajnje granice etatskih okvira budući da šumarska struka i njena znanost i dalje pronalaze nove mogućnosti za povećanje prinosa u prirodnim šumama i šumskim kulturama i plantažama. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske je društveno-stručna organizacija koja ujedinjuje pojedince iz stručnih, znanstvenih i obrazovnih organizacija udruženog rada šumarstva i prerade drva i tako predstavlja veoma pogodnu platformu za dogovore te za djelotvorne društveno korisne akcije. Proslava 130-godišnjice rada Saveza i 100-godišnjice neprekidnog izlaženja Šumarskog lista te naša veoma plodna aktivnost upravo u razdoblju od oslobođenja do danas daje nam podstrek za još intenzivniji rad te određenu sigurnost i uvjerenje da nas društvo kao cjelina treba i da očekuje ono što smo mu dužni dati. Plan rada Saveza koji je primila 87. redovna skupština daje okvirne zadatke čije detalje treba podrobno razraditi svako područno društvo ITŠDI. Bez podrške temeljnih društava i svakog pojedinca ovaj Savez ne može pružiti društvenoj zajednici onu pomoć koja se od njega očekuje. Ovdje ću posebno spomenuti zaključak da se pri ovome Savezu osnuje Centar za propagandu i popularizaciju šumarstva koji dobiva izuzetno značenje u ovoj godini u kojoj započinje aktivnost koja je povezana uz zaštitu i unapređivanje čovjekove radne i životne okoline. Ostvarenje rada toga Centra povezano je s dobivanjem određenog prostora za razvoj naših aktivnosti te se u tome smislu nadamo denacionalizaciji Šumarskog doma, to više što za to već postoje primjeri (Novinarski dom, Prosvjetni dom). U dobivenom prostoru organizirala bi se stalna šumarska izložba čiji bi sadržaj bila uloga šume u zaštiti čovjekove okoline, šumarski muzej, a taj prostor bio bi ujedno i sastajalište mladih prijatelja prirode kao određene sekcije Saveza socijalističke omladine Hrvatske. Osim donesenog plana rada Savez će u »u hodu« rješavati tekuću problematiku koju će donositi život. Već davno se nameće potreba uvođenja Tjedna šume i šumarstva, a službeno proglašena Godina zaštite i unapređenja čovjekove životne i radne sredine veoma je pogodna za pokretanje i uvođenje takve korisne akcije. Takav tjedan trebao bi pasti u jesen u vrijeme pošumljivanja i u tim akcijama potrebno je angažirati pionirske i omladinske organizacije te pripadnike Jugoslavenske armije. Vodstvo u toj akciji trebali bi preuzeti šumarski stručnjaci iz operative, nastavnici kao i studenti starijih godišta sa Šumarskog fakulteta te nastavnici i đaci starijih godišta srednjih šumarskih škola. Tjedan šume i šumarstva trebalo bi ispuniti televizijskim i radio emisijama i javnim predavanjima o ulozi šume u zaštiti čovjekove okoline te informirati omladinu i pučanstvo putem škola i narodnih sveučilišta o stručnoj djelatnosti šumarstva u iskorišćivanju šuma te njihovoj obnovi i to s posebnim osvrtom na potrajnost prihoda i brigu šumarskih stručnjaka za reprodukciju šuma koja se temelji na znanstvenim dostignućima. Smatramo da bi jednom, u početku makar i kampanjski trebalo započeti s objašnjavanjem uloge šumarske struke u očuvanju i unapređenju šuma te o spoznajama o općekorisnim funkcijama šuma čiju vrijednost može podići samo šumarski stručnjak. Takva akcija zahtijevat će puno angažiranje članstva iz svih područnih društava ITŠDI, a potrebno je veoma temeljito i hitno pristupiti njenoj razradi. Tjedan šume i šumarstva predstavljat će jednu od značajnijih afirmacija Saveza i struke i zbog toga je potrebno da se u toj akciji angažiraju svi oni koji za to imaju volje i smisla. Jedna važna problematika koja se kao prioritetna nameće ovome Savezu jesu odnosi između sirovinske baze i industrije za preradu drva. Za doprinos njenom rješavanju ovaj Savez je veoma pogodna platforma. Izvjesnu disonancu između šumarstva i drvnoprerađivačke industrije, koja postoji u pojedinim područjima, treba započeti otklanjati na sastancima područnih društava SITŠDI. Takve rasprave mogu kasnije poslužiti kao dobra baza za daljnje društvene dogovore. Upravni odbor ovoga Saveza moli svo članstvo da se aktivno uključi učitava zajednica rješavanje naših i to društvenihje naša duž inost. stručnih problema jer to od nas traži. Prof. dr BRANIMIR PRPIĆ, predsjednik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije Hrvatske.
 
ŠUMARSKA EKONOMIKA
     
S. Galović UDK 632.0.8/.9.002/.003
Aktualna problematika u šumarstvu, preradi drva i u prometu drvnim proizvodima i papirom     PDF    TXT 7
 
ZAŠTITA ŠUMA
     
I. Spaić UDK 634.0.414.23:595.787
Pokusi suzbijanja gubara (Lymantria dispar L.) s jednom novom vrstom insekticida     PDF    TXT 21
 
UZGAJANJE ŠUMA
     
S. Izetbegović UDK 634.0.56:634.0.174.7 Pinus nigra Arn., P. sylvestris L.
Rast i prirast stabla bijelog i crnog bora     PDF    TXT 29
 
RAZNO
     
I. Munjko, B. Meštrović UDK 634.0.114.61766.543.9:547.562.1
Ispitivanje aktivnosti mikroflore šumskih tala na biooksidaciju fenola     PDF    TXT 41
 
ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLIŠA
     
Lj. Štromar
Ekološka vrijednost naše zemlje u odnosu na kretanje evropskih ptica     PDF    TXT 48
 
NAUČNI I STRUČNI SKUPOVI
     
D. Jedlowski
Simpozij »Ekološko valoriziranje primorskog krša«     PDF    TXT 55
 
IZ RADA ŠUMSKIH GOSPODARSTAVA
     
D. Crnković
Pojava, suzbijanje i štete od šumskih požara na području ŠPP »Slavonska šuma« Vinkovci u periodu od 1971. do 1975. godine . .     PDF    TXT 66
 
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA I ČASOPISI
     
O. Piškorić
»RADOVI« Šumarskog instituta u Jastrebarskom     PDF    TXT 73
O. Piškorić
BILTEN Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija u Zagrebu br. 1—9/1976.     PDF    TXT 76
O. Piškorić
HORTIKULTURA god. XLII i XLIII     PDF    TXT 77
 
NA MEĐUNARODNOM PLANU
     
S. Tomanić
Otvorenost šumskog područja i njezin utjecaj na uvjete šumarstva u Norveškoj     PDF    TXT 80
 
DRUŠTVENE VIJESTI
     
ZAPISNIK 87. redovne SKUPŠTINE SITŠD Hrvatske održane 16. XII 1976.     PDF    TXT 83
ZAPISNICI SJEDNICA Upravnog odbora SITŠD Hrvatske     PDF    TXT 107
B. Prpić
Osobito priznanje rada dra Đure Rauša.     PDF    TXT 109
 
RAZNO
     
A. Krstinić
Osvrt na članak J. Vasiljevića »Kalemljenje običnog oraha (Juglans regia) metodom kopulacije«     PDF    TXT 111
K prikazu knjige »ŠUMARSKA DEDROLOGIJA« J. Hermana.     PDF    TXT 111
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
IZ »POVIJESTI ŠUMARSTVA HRVATSKE     PDF    TXT 112

                UNDER CONSTRUCTION