broj: 1-2/1993        pdf (12,0 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
UVODNI ČLANCI
     
Prpić, B.
Uloga šuma u održivome razvoju Republike Hrvatske     PDF    TXT     HR 5
U ljeto 1992. godine, kada je dio Hrvatske već razoren i okupiran od srpskog agresora, u Rio de Jeneirou održana je Konferencija UN o okolišu i razvoju — UNCED 92. Na tome skupu raspravljalo se o budućnosti planeta Zemlje, glede stanja okoliša te o mjerama koje je nužno poduzeti kako bi se čovječanstvo razvijalo u skladu s današnjim stanjem okoliša. Osnovno pitanje skupa sastojalo se u pronalaženju načina za postizanje održivoga razvoja. U takvome postupku razvoja čovječanstva šume su dobile značajno mjesto. U današnjem svijetu velikoga industrijskog razvoja ne razmišlja se o budućnosti čovječanstva sa stajališta zdravog čovjekovog okoliša. Gotovo svi dijelovi Zemlje u sličnome su nepovoljnom stanju bez obzira na to radi li se o Novome ili Starome svijetu, o bogatom industrijskom dijelu svijeta, o tehnološki zaostalim bivšim komunističkim zemljama na čelu s Rusijom ili pak o nerazvijenim dijelovima kao što su Azija, Afrika ili Južna Amerika. Niti u jednome dijelu Zemlje nije se vodilo računa o biosferi pa je danas čitavo čovječanstvo u sličnome nepovoljnom stanju glede okoliša. Na sjevernoj polulopti s intenzivnijim industrijskim razvojem značajno su onečišćene rijeke, mora, šume i poljoprivredne površine, dok se urbani prostori guše u otpadu. U nerazvijenome dijelu svijeta došlo je do prekomjernoga korišćenja prirodnih bogatstava i to ponajprije tropskih šuma koje se godišnje sijeku na površini otprilike 20 milijuna hektara (WWF, 1988). U tome dijelu svijeta natalitet je u velikome porastu (»demografska eksplozija«), što u zajedništvu s onečišćenjem okoliša izaziva nestabilnost i neuravnoteženost u razvoju najvećega dijela svijeta. Stanje okoliša u Hrvatskoj ne razlikuje se od stanja u ostalome dijelu Europe. Šume i agroekosustavi su značajno opterećeni različitim otrovima, dok se većina gradova guši u velikim količinama otpada. Stanje oštećenosti naših šuma vrlo je slično onome u industsrijski razvijenim europskim zemljama. Rat nam je donio nove probleme u šumama. Neki dijelovi šuma potpuno su uništeni eksplozijama skladišta municije (Bedenik, Delnice), u dijelovima šuma na granici »ružičastih« i UNPA zona, gdje se vodio rat, stradala su mnoga stabla, a puno njih je neupotrebljivo za preradu radi metalnih komadića od mina, granata i si. U popisu ratnih šteta mogli smo obuhvatiti samo one šume kojima danas gospodarimo, dakle šume na rubovima borbenih linija te one u našoj pozadini na koje se pucalo. Šume u »ružičastim« i UNPA zonama u kojima se i danas nalazi srpski agresor nismo mogli sa stajališta šteta evidentirati, ali se pouzdano zna da su bespravne sječe vršene u Baranji, Spačvi, Međustrugovima, Banovini, Kordunu, Lici, Dalmatinskoj zagori i na dubrovačkom području. Naročito nas zabrinjavaju štete u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim šumama, te oštećenja gradskih parkova. (Petrinja, Lipik, Kostajnica, Trsteno i dr.). Kako je srpski agresor okupirao oko 40% šumskoga fonda Hrvatske, osim pustošenja bespravnom sječom, ogromne štete nastaju radi izostanka biološke reprodukcije odnosno neophodnih uzgojnih radova. Smatramo da će te štete biti jednake, ako ne i veće od onih nastalih agresijom. Kako je danas nemoguće dati točan podatak o ratnim štetama u hrvatskim šumama, potrebno je što prije poduzeti sve mjere kako bi se do njih došlo. Danas je to moguće samo preko UNPROFORA, a Hrvatsko šumarsko društvo je u tome smislu poduzelo određene korake. U svjetskoj ekološkoj politici održivoga razvitka, šuma je radi općekorisnih funkcija dobila posebno mjesto. Na Zemlji je petina kopna pokrivena šumom, a koliko je njeno značenje, usprkos relativno malenoj površini, vidi se iz godišnje proizvodnje šumske biomase koja u odnosu na sveukupno proizvedenu biomasu na Zemlji iznosi 42%, a zelena biomasa u šumama iznosi čak 90% od sveukupne biomase na kopnu. Šuma je još značajnija u svome klimatskome, protuerozijskom i hidrološkom djelovanju u prostoru, a naročito je značajan njezin utjecaj na pitku vodu. Kako je šuma obnovljivo prirodno bogatstvo, proizvodnja drvne sirovine pokriva troškove jednostavne biološke proizvodnje, a stručnim djelovanjem značajno se povećava ekološka vrijednost šume. U programu održivoga razvoja šuma je neophodna infrastrukturna kategorija koja svojim općekorisnim funkcijama vrlo značajno utječe na kakvoću čovjekova okoliša. Ugradnjom ugljičnoga dioksida u svoju biomasu šuma ublažuje učinak »staklenika atmosfere«, ona pročišćava onečišćeni zrak i na vlastitu štetu usporava učinak »kemijske tempirane bombe«. Radi rastuće ekološke uloge u prostoru, ali i radi njene velike ugroženosti propadanjem, u šume će trebati uložiti više rada i sredstava nego prije, i to na razini države kao i na međunarodnoj razini, podrediti je načelu održivoga razvoja, što u slučaju šume znači povećanje njene površine te održavanje njene prirodnosti i raznolikosti. Uravnoteženi šumski ekosustavi dati će istovremeno i najveće moguće učinke u bioproizvodnji. Današnje stanje naših šuma oštećenih ratom i propadanjem ne može nas zadovoljiti, pa je pred šumarskom strukom velik zadatak i dugotrajan posao. Branimir Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Krstinić, A. i Kajba, D. UDK 630*232.328.1+575.4J001/2 (Alnus L.)
Autovegetativno razmnožavanje nekih vrsta roda Alnus L.     PDF    TXT 7
Jurković, M. UDK 630*232.325.001/2 (Ilex aquifolium L.)
Razmnožavanje božikovine (Ilex aquifolium L.)     PDF    TXT 17
Krpan, A. P. B., Ivanović, Ž., Petreš, S. UDK 630*375.4+461.001/2
Fizičke štete na tlu pri privlačenju drva     PDF    TXT 23
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Križanec, R. UDK 630*95:311.17
Kako evidenciji sječa po broju stabala proširiti stupanj informativnosti (Evidencija po godinama sječa)     PDF    TXT 33
 
U NEKOLIKO REDAKA
     
U nekoliko redaka     PDF    TXT 52
 
STRUČNI ČLANCI
     
Sabadi, R. UDK 634.09
Alternativne mogućnosti u malim poljodjelskim gospodarstvima — šumarstvo, prerada drva i sporedni šumski proizvodi     PDF    TXT 53
 
U NEKOLIKO REDAKA
     
U nekoliko redaka     PDF    TXT 58
 
STRUČNI ČLANCI
     
Jelačić, D. UDK 674.02
Smanjenje efikasnosti prerade drva uslijed ratnih šteta     PDF    TXT 59
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Piškorić, O.
HORTIKULTURA, godište 50—59     PDF    TXT 64
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
ZBORNIK O ANTUNU LEVAKOVIĆU     PDF    TXT 66
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Zapisnik 97. Skupštine HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA     PDF    TXT 74
 
IN MEMORIAM
     
Ivančević, V.
IVAN SAMARŽIJA, Šumarski tehničar (1934—1992.)     PDF    TXT 86
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Priopćenje o savjetovanju povodom 200. obljetnice rođenja Josipa Ressela     PDF    TXT 88
Obavijest o PRETPLATI ZA ŠUMARSKI LIST za 1993. g.     PDF    TXT 88

                UNDER CONSTRUCTION